More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 11: | Redak 11: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
{{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura|kakanjskoj]] kulturi, koja je bila lokalna inačica [[Starčevačka kultura|Starčevačke kulture]], s nekim elementima [[Danilska kultura|Danilske kulture]],<ref>{{ | {{glavni|Povijest Bosne i Hercegovine}}Središnji dijelovi Bosni bili su naseljeni [[Mlađe kameno doba|neolitskim]] zemljoradnicima koji su pripadali [[Kakanjska kultura|kakanjskoj]] kulturi, koja je bila lokalna inačica [[Starčevačka kultura|Starčevačke kulture]], s nekim elementima [[Danilska kultura|Danilske kulture]],<ref>{{Citiranje knjige|title=Hunters, Fishers and Farmers of Eastern Europe, 6000-3000 B.C.|first=Ruth|last=Tringham|date=2014-11-13|url=https://books.google.com/books?id=jz9WBQAAQBAJ&q=kakanj+culture&pg=PA141|language=en|publisher=Routledge|isbn=9781317599463}}</ref> dok će nju naslijediti [[Butmirska kultura|butmirska]] u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi [[Indoeuropljani|indoeuropljani]] smatraju se pripadnici [[Vučedolska kultura|vučedolske]] kulture. | ||
U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn|Mrgić-Radojčić|2004|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)|ban Borić]].<ref>{{cite journal|author=Ivan Mužić|date=December 2010|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en|journal=Starohrvatska prosvjeta|language=Croatian|location=Split, Croatia|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments|volume=III|page=270|issn=0351-4536|accessdate=2012-09-12|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)|number=37}}</ref> | U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene [[Srednjobosanska kultura|srednjobosanskom]] kulturom [[Željezno doba|željeznog doba]] koja je postojala zajedno sa [[Glasinačka kultura|glasinačkom]]. Kasnije ilirsko pleme [[Dezitijati]] postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u ''[[De Administrando Imperio]]'' kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.<ref>Vladimir Ćorović, ''Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku'', Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13</ref>{{sfn|Mrgić-Radojčić|2004|p=52–53}} Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je [[Borić (ban)|ban Borić]].<ref>{{cite journal|author=Ivan Mužić|date=December 2010|title=Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska|url=http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en|journal=Starohrvatska prosvjeta|language=Croatian|location=Split, Croatia|publisher=Museum of Croatian Archaeological Monuments|volume=III|page=270|issn=0351-4536|accessdate=2012-09-12|quote=Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)|number=37}}</ref> | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:18
Ovo je glavno značenje pojma Bosna. Za druga značenja pogledajte Bosna (razdvojba).
Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države Bosna i Hercegovina.
Površina Bosne (granice s Hercegovinom nisu strogo određene) je oko 40.000 km2, što čini oko 80% površine BiH.
Povijest
Podrobniji članak o temi: Povijest Bosne i HercegovineSredišnji dijelovi Bosni bili su naseljeni neolitskim zemljoradnicima koji su pripadali kakanjskoj kulturi, koja je bila lokalna inačica Starčevačke kulture, s nekim elementima Danilske kulture,[1] dok će nju naslijediti butmirska u skoro čitavom središnjem dijelu Bosne. Prvi indoeuropljani smatraju se pripadnici vučedolske kulture.
U brončanom dobu područje uže Bosne bilo je naseljene srednjobosanskom kulturom željeznog doba koja je postojala zajedno sa glasinačkom. Kasnije ilirsko pleme Dezitijati postat će dominantno na središnjem dijelu Bosne. Izvori o povijesti Bosne do 10. stoljeća su oskudni, a vlast nad njom su imali Bizant, Duklja, Bugarska, Hrvatsko kraljevstvo. Kao zemlja spominje se u De Administrando Imperio kao malu zemljicu koja se prostire oko rijeke Bosne u današnjim poljima Sarajeva i Visokog.[2]Lua error in Modul:Footnotes at line 38: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'. Prvi vladar Bosne poznat po imenu bio je ban Borić.[3]
Gradovi
Najveći gradovi u regiji Bosne su:
- Sarajevo - 275.524
- Banja Luka - 185.000
- Tuzla - 110.979
- Zenica - 110.663
- Bijeljina - 107.715
- Prijedor - 89.397
- Bihać - 72.000
- Livno - 31.785
- Tomislavgrad - 31.592
Galerija
-
Panorama Tomislavgrada -
-
-
-
Banja Luka - Pogled na rijeku Vrbas i tvrđavu Kastel. -
Pogled na Vlašić
Izvori
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
- ↑ Vladimir Ćorović, Teritorijalni razvoj bosanske države u srednjem vijeku, Glas SKA 167, Belgrade, 1935, pp. 10-13
- ↑ Ivan Mužić (prosinac 2010). "Bijeli Hrvati u banskoj Hrvatskoj i županijska Hrvatska". Starohrvatska prosvjeta (Split, Croatia: Museum of Croatian Archaeological Monuments) III (37): 270. ISSN 0351-4536. http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=120730&lang=en Pristupljeno 12. rujan 2012.. "Bosna u obujmu, u kakvom se navodi u djelu DAI kao jedinstvena teritorijalna jedinica, protezala se, kako neki autori smatraju, na području u kojem su prije prebivali Desitijati (M. Hadžijahić). Ti Desitijati, koji su nastavali istočnu i srednju Bosnu počevši od Travnika prema Rogatici pa dalje, imali su središte oko današnje Breze. (Mandić 1942, str. 133.)"
