More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
}} | }} | ||
'''[[Šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] Fevzi Mostarac''' (rođen između [[1670.]] i [[1677.]]<ref>{{ | '''[[Šejh]] [[Mesnevija|mesnevihân]] Fevzi Mostarac''' (rođen između [[1670.]] i [[1677.]]<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.medzlis-konjic.com/biblioteka/bulbulistan.html |title=Arhivirana kopija |accessdate=14. 8. 2011 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20100804020313/http://www.medzlis-konjic.com/biblioteka/bulbulistan.html |archivedate=4. 8. 2010 |url-status=dead }}</ref> – [[1747.]]), [[Bošnjaci|bošnjački]] književnik na orijentalnim jezicima. | ||
Pisao je poeziju i prozu na [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku, i jedini je bosanskohercegovački književnik koji je napisao samostalno mistično-didaktično književno djelo na perzijskom – Bulbulistan (Bašča slavuja). Obrazovan je na Galati u [[Istanbul]]u, u [[tekija|tekiji]] [[Mevlevije|mevlevijskog tarikata]], i po završetku obrazovanja se vratio u [[Mostar]], gdje je radio kao predavač perzijskog jezika i [[Mesnevija|mesnevihân]] u Katedri za Mesnesviju, koju je stotinjak godina ranije utemeljio još jedan poznati Mostarac, [[Derviš-paša Bajezidagić]], tada vrlo uspješni i utjecajni političar sa zavidnom karijerom u Porti u Istanbulu. Baš na tom položaju je odlučio upustiti se u pisanje paralele na šejh Sadijev ''Golestan'', a rezultat te njegove odluke je knjiga Bulbulistan. | Pisao je poeziju i prozu na [[Perzijski jezik|perzijskom]] i [[Turski jezik|turskom]] jeziku, i jedini je bosanskohercegovački književnik koji je napisao samostalno mistično-didaktično književno djelo na perzijskom – Bulbulistan (Bašča slavuja). Obrazovan je na Galati u [[Istanbul]]u, u [[tekija|tekiji]] [[Mevlevije|mevlevijskog tarikata]], i po završetku obrazovanja se vratio u [[Mostar]], gdje je radio kao predavač perzijskog jezika i [[Mesnevija|mesnevihân]] u Katedri za Mesnesviju, koju je stotinjak godina ranije utemeljio još jedan poznati Mostarac, [[Derviš-paša Bajezidagić]], tada vrlo uspješni i utjecajni političar sa zavidnom karijerom u Porti u Istanbulu. Baš na tom položaju je odlučio upustiti se u pisanje paralele na šejh Sadijev ''Golestan'', a rezultat te njegove odluke je knjiga Bulbulistan. | ||
Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:34
Šejh mesnevihân Fevzi Mostarac (rođen između 1670. i 1677.[1] – 1747.), bošnjački književnik na orijentalnim jezicima.
Pisao je poeziju i prozu na perzijskom i turskom jeziku, i jedini je bosanskohercegovački književnik koji je napisao samostalno mistično-didaktično književno djelo na perzijskom – Bulbulistan (Bašča slavuja). Obrazovan je na Galati u Istanbulu, u tekiji mevlevijskog tarikata, i po završetku obrazovanja se vratio u Mostar, gdje je radio kao predavač perzijskog jezika i mesnevihân u Katedri za Mesnesviju, koju je stotinjak godina ranije utemeljio još jedan poznati Mostarac, Derviš-paša Bajezidagić, tada vrlo uspješni i utjecajni političar sa zavidnom karijerom u Porti u Istanbulu. Baš na tom položaju je odlučio upustiti se u pisanje paralele na šejh Sadijev Golestan, a rezultat te njegove odluke je knjiga Bulbulistan.
Među sačuvanim djelima Fevzije Mostarca nalaze se Bulbulistan na perzijskom i dvadeset pjesama na turskom jeziku od kojih su tri qet'e o boju pred Banjalukom, četiri gazela, jedna rubaija, jedna elegija, jedan monadžat, devet religijskih pjesama, te jedna pjesma sharqiya. Dva primjerka Bulbulistana se danas nalaze u Sveučilišnoj knjižnici u Bratislavi. O Bulbulistanu su pisali: Safvet-beg Bašagić, Mehmed ef. Handžić, Milivoje Malić (Abdurahman Mirza). Iranista Džemal Ćehajić (1930.-1989.) je 1973. objavio prijevod Bulbulistana, sa značajnom uvodnom studijom.[2]
Djela
- Bulbulistan (1739.)
Izvori
- ↑ "Arhivirana kopija". Inačica izvorne stranice arhivirana 4. 8. 2010. http://www.medzlis-konjic.com/biblioteka/bulbulistan.html Pristupljeno 14. 8. 2011
- ↑ "Fevzi Mostarac". encikopedija.hr. 5. kolovoz 2017.. https://enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=70609 Pristupljeno 7. svibanj 2016.