Stupa (uređaj): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 4: Redak 4:
| slika_širina = 250 px
| slika_širina = 250 px
| ime          = <center>[[Graviranje|Gravura]] stupe, 17. stoljeće, iz knjige ''Theatrum Machinarum Novum''
| ime          = <center>[[Graviranje|Gravura]] stupe, 17. stoljeće, iz knjige ''Theatrum Machinarum Novum''
| autor        = [[Georg Andreas Böckler]] <ref name="A1">{{cite web|url=https://www.lindahall.org/georg-andreas-bockler//|title=Georg Andreas Böckler|work=lindahall.org/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Georg Andreas Böckler}}</ref>
| autor        = [[Georg Andreas Böckler]] <ref name="A1">{{Citiranje weba|url=https://www.lindahall.org/georg-andreas-bockler//|title=Georg Andreas Böckler|work=lindahall.org/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski |trans-title=Georg Andreas Böckler}}</ref>
| godina      = [[1661.]]
| godina      = [[1661.]]
| tip          = Gravura
| tip          = Gravura
| visina      =
| visina      =
| širina      =
| širina      =
| muzej        = Knjižnica vojvode Augusta <br> (njemački: ''Herzog August Bibliothek Wolfenbütte'') <ref name="A2">{{cite web |url=https://www.mastersportal.com/universities/9690/duke-august-library.html?logout=true/|title= Knjižnica vojvode Augusta |work=mastersportal.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Knjižnica vojvode Augusta}}</ref>
| muzej        = Knjižnica vojvode Augusta <br> (njemački: ''Herzog August Bibliothek Wolfenbütte'') <ref name="A2">{{Citiranje weba |url=https://www.mastersportal.com/universities/9690/duke-august-library.html?logout=true/|title= Knjižnica vojvode Augusta |work=mastersportal.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Knjižnica vojvode Augusta}}</ref>
| grad        = [[Wolfenbüttel]] <ref name="A3">{{cite web |url=https://www.niedersachsen-tourism.com/destinations/cities-in-lower-saxony/wolfenbuettel/|title=Wolfenbüttel|work=niedersachsen-tourism.com/|accessdate=  10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Wolfenbüttel}}</ref>
| grad        = [[Wolfenbüttel]] <ref name="A3">{{Citiranje weba |url=https://www.niedersachsen-tourism.com/destinations/cities-in-lower-saxony/wolfenbuettel/|title=Wolfenbüttel|work=niedersachsen-tourism.com/|accessdate=  10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Wolfenbüttel}}</ref>
}}
}}
'''Stupa''' <ref name="B1">{{cite web |url=http://www.witheridge-historical-archive.com/fulling.htm/|title=Fulling|work=witheridge-historical-archive.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Fulling}}</ref> ili ''valjavica'' je uređaj za preradbu [[Vuna|vune]], [[Sukno|sukna]], pravljenje [[pust]]a, ali i za pranje i obnavljanje kakvoće sukna. Smještena je u objektima nalik [[vodenica]]ma na tekućim vodama ili uz samu vodenicu, a napravljen je od korita i dvaju vodoravno pomičnih drvenih maljeva koji nasumičnim udaranjem - stupanjem, uz stalni dotok [[Baza (kemija)|lužnate]] vode proizvodi grubo sukno. Djelovanjem mlaza vode i mehaničkih udaraca maljeva, vunena se tkanina zgušnjava te postaje čvrstom i nepromočivom.
'''Stupa''' <ref name="B1">{{Citiranje weba |url=http://www.witheridge-historical-archive.com/fulling.htm/|title=Fulling|work=witheridge-historical-archive.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Fulling}}</ref> ili ''valjavica'' je uređaj za preradbu [[Vuna|vune]], [[Sukno|sukna]], pravljenje [[pust]]a, ali i za pranje i obnavljanje kakvoće sukna. Smještena je u objektima nalik [[vodenica]]ma na tekućim vodama ili uz samu vodenicu, a napravljen je od korita i dvaju vodoravno pomičnih drvenih maljeva koji nasumičnim udaranjem - stupanjem, uz stalni dotok [[Baza (kemija)|lužnate]] vode proizvodi grubo sukno. Djelovanjem mlaza vode i mehaničkih udaraca maljeva, vunena se tkanina zgušnjava te postaje čvrstom i nepromočivom.


==Povijest==
==Povijest==


Postoji nekoliko [[Biblija|biblijskih]] referenci koje se odnose na stupe (2. Kraljevima 18:17; Izaija 7:3 i 36:2; Malahija 3:2; Marko 9:3). Uz to, barem se jedna referenca pojavljuje u djelima [[Stara Grčka|starogrčkog]] [[logograf]]a [[Lizije|Lizija]] <ref name="A4">{{cite web |url=https://www.britannica.com/biography/Lysias-Greek-writer/|title= Lizije|work=britannica.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Lizije}}</ref>, napisanim u [[Atena|Ateni]] tijekom 5.&nbsp;stoljeća&nbsp;p.n.e.  
Postoji nekoliko [[Biblija|biblijskih]] referenci koje se odnose na stupe (2. Kraljevima 18:17; Izaija 7:3 i 36:2; Malahija 3:2; Marko 9:3). Uz to, barem se jedna referenca pojavljuje u djelima [[Stara Grčka|starogrčkog]] [[logograf]]a [[Lizije|Lizija]] <ref name="A4">{{Citiranje weba |url=https://www.britannica.com/biography/Lysias-Greek-writer/|title= Lizije|work=britannica.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title= Lizije}}</ref>, napisanim u [[Atena|Ateni]] tijekom 5.&nbsp;stoljeća&nbsp;p.n.e.  


U [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]], na stupama su radili [[rob]]ovi dok je obrađivana tkanina bila do gležnja uronjena u ljudski [[urin]] u, za to napravljenim kadama. Urin je tada bio toliko važan za posao stuparenja da je [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]] [[Vespazijan]] uveo ''Rimski porez na urin'' <ref name="A6">{{cite web |url=https://www.nationalgeographic.com/news/2016/04/160414-history-bad-taxes-tax-day//|title=Porez na uri|work=nationalgeographic.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Porez na urin}}</ref>. Ustajali urin, bio je izvor [[Amonijev nitrat|amonijeve soli]] i koristio se za ispiranje i izbjeljivanje tkanine. Do srednjeg vijeka, u proces stuparenja uveden je mekani zemljasti materijal sličan glini koji se prirodno pojavljuje kao nečisti hidratizirani [[Kianit|aluminijski silikat]], a koji je imao sposobnost obezbojenja tkanine od ulja ili drugih tekućina kao što je vino.  
U [[Rimsko Carstvo|rimsko doba]], na stupama su radili [[rob]]ovi dok je obrađivana tkanina bila do gležnja uronjena u ljudski [[urin]] u, za to napravljenim kadama. Urin je tada bio toliko važan za posao stuparenja da je [[Dodatak:Popis rimskih careva|rimski car]] [[Vespazijan]] uveo ''Rimski porez na urin'' <ref name="A6">{{Citiranje weba |url=https://www.nationalgeographic.com/news/2016/04/160414-history-bad-taxes-tax-day//|title=Porez na uri|work=nationalgeographic.com/|accessdate= 10. siječnja 2021.|quote=|language=engleski|trans-title=Porez na urin}}</ref>. Ustajali urin, bio je izvor [[Amonijev nitrat|amonijeve soli]] i koristio se za ispiranje i izbjeljivanje tkanine. Do srednjeg vijeka, u proces stuparenja uveden je mekani zemljasti materijal sličan glini koji se prirodno pojavljuje kao nečisti hidratizirani [[Kianit|aluminijski silikat]], a koji je imao sposobnost obezbojenja tkanine od ulja ili drugih tekućina kao što je vino.  
Do [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] krajem jedanaestog stoljeća, stupe su bile u funkciji u cijelom, tada poznatom, [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] svijetu. Pretpostavlja se da se u [[Europa|Europi]] pojavljuju u 9. ili 10. stoljeću. Najranija poznata referenca na stupe u [[Francuska|Francuskoj]] koja datira oko [[1086.]] godine, pronađena je u [[Normandija|Normandiji]] <ref> ''J. Gimpel, The Medieval Machine'' (2. izdanje, Pimlico, London, 1992. pretisak)</ref>.
Do [[Križarski ratovi|križarskih ratova]] krajem jedanaestog stoljeća, stupe su bile u funkciji u cijelom, tada poznatom, [[Srednji vijek|srednjovjekovnom]] svijetu. Pretpostavlja se da se u [[Europa|Europi]] pojavljuju u 9. ili 10. stoljeću. Najranija poznata referenca na stupe u [[Francuska|Francuskoj]] koja datira oko [[1086.]] godine, pronađena je u [[Normandija|Normandiji]] <ref> ''J. Gimpel, The Medieval Machine'' (2. izdanje, Pimlico, London, 1992. pretisak)</ref>.


==Osobine==
==Osobine==


Metoda rada sa stupama bila je mnogo jednostavnija od tkanja. U njima bi se vuna zbog djelovanja lužnate vode omekšala, pa bi ju valjanje, uz sinkronizirane <ref name="A7">{{cite web |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56141/|title=Sinkronizacija|work=enciklopedija.hr/|accessdate=10. siječnja 2021.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sinkronizacija}}</ref> [[Mehanički prijenos|mehaničke]] udarce drvenim [[bat]]ovima, sabijalo, zgušnjavalo, podebljavalo, pa su se [[Vlakno|vlakna]] isprepletala, tako da bi na kraju procesa nastalo čvrsto i nepromočivo sukno. Loša strana valjanog sukna bila je njegova težina, tvrdoća i neelastičnost, te je zato bilo puno trajnije od današnjih tkanina, ali je istovremeno bilo i svrsishodnije vremenima u kojima se proizvodilo jer su ga mahom nosili ljudi po kišnom ili snježnom vremenu bez uporabe [[kišobran]]a koji se prvi put pojavljuju u rasklopivom obliku u Engleskoj [[1850.]] godine. Stupa je najčešće bila smještena u posebnim radionicama nalik vodenicama koje su podizane uz [[vodotok]]e, mada su se često gradile uz vodenice kao njihov dio, ali ponekad i na potpuno otvorenom prostoru.
Metoda rada sa stupama bila je mnogo jednostavnija od tkanja. U njima bi se vuna zbog djelovanja lužnate vode omekšala, pa bi ju valjanje, uz sinkronizirane <ref name="A7">{{Citiranje weba |url=https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=56141/|title=Sinkronizacija|work=enciklopedija.hr/|accessdate=10. siječnja 2021.|quote=|language=hrvatski|trans-title=Sinkronizacija}}</ref> [[Mehanički prijenos|mehaničke]] udarce drvenim [[bat]]ovima, sabijalo, zgušnjavalo, podebljavalo, pa su se [[Vlakno|vlakna]] isprepletala, tako da bi na kraju procesa nastalo čvrsto i nepromočivo sukno. Loša strana valjanog sukna bila je njegova težina, tvrdoća i neelastičnost, te je zato bilo puno trajnije od današnjih tkanina, ali je istovremeno bilo i svrsishodnije vremenima u kojima se proizvodilo jer su ga mahom nosili ljudi po kišnom ili snježnom vremenu bez uporabe [[kišobran]]a koji se prvi put pojavljuju u rasklopivom obliku u Engleskoj [[1850.]] godine. Stupa je najčešće bila smještena u posebnim radionicama nalik vodenicama koje su podizane uz [[vodotok]]e, mada su se često gradile uz vodenice kao njihov dio, ali ponekad i na potpuno otvorenom prostoru.


==Galerija==
==Galerija==

Inačica od 22. prosinac 2021. u 02:58

Ovo je članak o Stupa (uređaj). Za druga značenja pogledajte Stupe-naseljeno mjesto.
Gravura stupe, 17. stoljeće, iz knjige Theatrum Machinarum Novum
Georg Andreas Böckler [1], 1661.
Gravura
Knjižnica vojvode Augusta
(njemački: Herzog August Bibliothek Wolfenbütte) [2], Wolfenbüttel [3]
Portal: Likovna umjetnost

Stupa [4] ili valjavica je uređaj za preradbu vune, sukna, pravljenje pusta, ali i za pranje i obnavljanje kakvoće sukna. Smještena je u objektima nalik vodenicama na tekućim vodama ili uz samu vodenicu, a napravljen je od korita i dvaju vodoravno pomičnih drvenih maljeva koji nasumičnim udaranjem - stupanjem, uz stalni dotok lužnate vode proizvodi grubo sukno. Djelovanjem mlaza vode i mehaničkih udaraca maljeva, vunena se tkanina zgušnjava te postaje čvrstom i nepromočivom.

Povijest

Postoji nekoliko biblijskih referenci koje se odnose na stupe (2. Kraljevima 18:17; Izaija 7:3 i 36:2; Malahija 3:2; Marko 9:3). Uz to, barem se jedna referenca pojavljuje u djelima starogrčkog logografa Lizija [5], napisanim u Ateni tijekom 5. stoljeća p.n.e.

U rimsko doba, na stupama su radili robovi dok je obrađivana tkanina bila do gležnja uronjena u ljudski urin u, za to napravljenim kadama. Urin je tada bio toliko važan za posao stuparenja da je rimski car Vespazijan uveo Rimski porez na urin [6]. Ustajali urin, bio je izvor amonijeve soli i koristio se za ispiranje i izbjeljivanje tkanine. Do srednjeg vijeka, u proces stuparenja uveden je mekani zemljasti materijal sličan glini koji se prirodno pojavljuje kao nečisti hidratizirani aluminijski silikat, a koji je imao sposobnost obezbojenja tkanine od ulja ili drugih tekućina kao što je vino. Do križarskih ratova krajem jedanaestog stoljeća, stupe su bile u funkciji u cijelom, tada poznatom, srednjovjekovnom svijetu. Pretpostavlja se da se u Europi pojavljuju u 9. ili 10. stoljeću. Najranija poznata referenca na stupe u Francuskoj koja datira oko 1086. godine, pronađena je u Normandiji [7].

Osobine

Metoda rada sa stupama bila je mnogo jednostavnija od tkanja. U njima bi se vuna zbog djelovanja lužnate vode omekšala, pa bi ju valjanje, uz sinkronizirane [8] mehaničke udarce drvenim batovima, sabijalo, zgušnjavalo, podebljavalo, pa su se vlakna isprepletala, tako da bi na kraju procesa nastalo čvrsto i nepromočivo sukno. Loša strana valjanog sukna bila je njegova težina, tvrdoća i neelastičnost, te je zato bilo puno trajnije od današnjih tkanina, ali je istovremeno bilo i svrsishodnije vremenima u kojima se proizvodilo jer su ga mahom nosili ljudi po kišnom ili snježnom vremenu bez uporabe kišobrana koji se prvi put pojavljuju u rasklopivom obliku u Engleskoj 1850. godine. Stupa je najčešće bila smještena u posebnim radionicama nalik vodenicama koje su podizane uz vodotoke, mada su se često gradile uz vodenice kao njihov dio, ali ponekad i na potpuno otvorenom prostoru.

Galerija

Izvori

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  3. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  5. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  6. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  7. ↑ J. Gimpel, The Medieval Machine (2. izdanje, Pimlico, London, 1992. pretisak)
  8. ↑
    • Nepoznat parametar: trans-title
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Stupa_(uređaj)&oldid=402644"