Odbor narodnog spasa: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
|url-status=dead | |url-status=dead | ||
|df = | |df = | ||
}}</ref><ref>{{ | }}</ref><ref>{{Citiranje weba | ||
|url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | |url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | ||
|title = 9. genocid | |title = 9. genocid | ||
| Redak 51: | Redak 51: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
Odbor narodnog spasa je osnovan na skupu održanom u [[Sarajevo|Sarajevu]] 26. kolovoza 1942. godine. Među 48 članova Odbora, pored ostalih, bili su [[Edhem Mulabdić]], Mustafa Softić, [[Mehmed Handžić]], zatim ugledni sarajevski odvjetnici Jusuf Tanović i Zaim Šarac, [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Muhamed Pandža]], [[Kasim Dobrača]], [[Derviš Korkut]], Asim Musakadić, te Vejsil Bičakčić. Od bivših političara u Odbor su ušli Šefkija Behmen, jedan od prvaka [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]], te Hamdija Karamehmedović, liječnik i jedan od doajena [[Bošnjaci|bošnjačke]] politike. Na čelu Odbora je bio [[Salih Safvet Bašić]], dok je Odbor stvarno vodio Uzeir-aga Hadžihasanović, sarajevski trgovac i bivši senator.<ref>{{ | Odbor narodnog spasa je osnovan na skupu održanom u [[Sarajevo|Sarajevu]] 26. kolovoza 1942. godine. Među 48 članova Odbora, pored ostalih, bili su [[Edhem Mulabdić]], Mustafa Softić, [[Mehmed Handžić]], zatim ugledni sarajevski odvjetnici Jusuf Tanović i Zaim Šarac, [[Hafiz Kurana|hfz.]] [[Muhamed Pandža]], [[Kasim Dobrača]], [[Derviš Korkut]], Asim Musakadić, te Vejsil Bičakčić. Od bivših političara u Odbor su ušli Šefkija Behmen, jedan od prvaka [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|JMO]], te Hamdija Karamehmedović, liječnik i jedan od doajena [[Bošnjaci|bošnjačke]] politike. Na čelu Odbora je bio [[Salih Safvet Bašić]], dok je Odbor stvarno vodio Uzeir-aga Hadžihasanović, sarajevski trgovac i bivši senator.<ref>{{Citiranje weba | ||
|url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | |url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | ||
|title = 9. genocid | |title = 9. genocid | ||
| Redak 77: | Redak 77: | ||
}}</ref> | }}</ref> | ||
Uzeir-aga Hadžihasanović je tada bio prva ličnost bošnjačke [[Ustaše|protivustaške]] politike. [[Njemačka|Nijemci]] su držali da on među Bošnjacima važi kao "jedini pravi nasljednik [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]]". U objavi Odbora narodnog spasa se ističe da je njegov zadatak da se bori kako bi se u zemlji uspostavio "red i mir", kroz "zajedničku suradnju cijelog žiteljstva Bosne i Hercegovine, te potpunu slogu muslimana, pravoslavnih i katolika". To je značilo, kako je ocijenila Ustaška nadzorna služba u jednom izvješću od 11. rujna 1942., da Odbor narodnog spasa u stvari traži "autonomiju [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]".<ref>{{ | Uzeir-aga Hadžihasanović je tada bio prva ličnost bošnjačke [[Ustaše|protivustaške]] politike. [[Njemačka|Nijemci]] su držali da on među Bošnjacima važi kao "jedini pravi nasljednik [[Mehmed Spaho|Mehmeda Spahe]]". U objavi Odbora narodnog spasa se ističe da je njegov zadatak da se bori kako bi se u zemlji uspostavio "red i mir", kroz "zajedničku suradnju cijelog žiteljstva Bosne i Hercegovine, te potpunu slogu muslimana, pravoslavnih i katolika". To je značilo, kako je ocijenila Ustaška nadzorna služba u jednom izvješću od 11. rujna 1942., da Odbor narodnog spasa u stvari traži "autonomiju [[Bosna i Hercegovina|Bosne]]".<ref>{{Citiranje weba | ||
|url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | |url = http://www.plbih.info/cms/9-Genocid.20.0.html | ||
|title = 9. genocid | |title = 9. genocid | ||
Inačica od 22. prosinac 2021. u 02:09
Odbora narodnog spasa je bila bosanskohercegovačka organizacija, s ciljem organiziranja naoružavanja Bošnjaka i ostvarivanja što većeg stupnja autonomije za Bosnu i Hercegovinu u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa sve do izdvajanja Bosne i Hercegovine iz Nezavisne Države Hrvatske.[1][2]
Povijest
Odbor narodnog spasa je osnovan na skupu održanom u Sarajevu 26. kolovoza 1942. godine. Među 48 članova Odbora, pored ostalih, bili su Edhem Mulabdić, Mustafa Softić, Mehmed Handžić, zatim ugledni sarajevski odvjetnici Jusuf Tanović i Zaim Šarac, hfz. Muhamed Pandža, Kasim Dobrača, Derviš Korkut, Asim Musakadić, te Vejsil Bičakčić. Od bivših političara u Odbor su ušli Šefkija Behmen, jedan od prvaka JMO, te Hamdija Karamehmedović, liječnik i jedan od doajena bošnjačke politike. Na čelu Odbora je bio Salih Safvet Bašić, dok je Odbor stvarno vodio Uzeir-aga Hadžihasanović, sarajevski trgovac i bivši senator.[3]
Uzeir-aga Hadžihasanović je tada bio prva ličnost bošnjačke protivustaške politike. Nijemci su držali da on među Bošnjacima važi kao "jedini pravi nasljednik Mehmeda Spahe". U objavi Odbora narodnog spasa se ističe da je njegov zadatak da se bori kako bi se u zemlji uspostavio "red i mir", kroz "zajedničku suradnju cijelog žiteljstva Bosne i Hercegovine, te potpunu slogu muslimana, pravoslavnih i katolika". To je značilo, kako je ocijenila Ustaška nadzorna služba u jednom izvješću od 11. rujna 1942., da Odbor narodnog spasa u stvari traži "autonomiju Bosne".[4]
Odbor narodnog spasa se bavio i prihvatima i smještajem velikog broja bošnjačkih izbjeglica (muhadžira) sa područja Podrinja, koji su izbjegli zbog četničkih akcija u toj oblasti.[5]
Izvori
- ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Nepoznat parametar:
archivedate
• Nepoznat parametar:archiveurl
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasiweb