More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
}} | }} | ||
'''[[Šejh]] Husein [[Efendija |ef.]] Zukić''' (poznat i kao '''šejh Husein-baba Bosnevi''') (? - 1799.), [[Bošnjaci|bošnjački]] teolog i osnivač [[Tekija u Vukeljićima|Tekije u Vukeljićima]], šejh svih 12 priznatih tarikata ([[kadirije|kadirijskog]], [[Nakšibendije|nakšibendijskog]], [[bektašije|bektašijskog]], [[mevlevije|mevlevijskog]], [[Jesevije|jesevijskog]], [[rifaije|rifaijskog]], [[Čištije|čištijskog]], [[Bedevije|bedevijskog]], [[Kubravije|kubravijskog]], [[Šazilije|šazilijskog]], [[Desukije|desukijskog]] i [[halvetije|halvetijskog]]).<ref>{{ | '''[[Šejh]] Husein [[Efendija |ef.]] Zukić''' (poznat i kao '''šejh Husein-baba Bosnevi''') (? - 1799.), [[Bošnjaci|bošnjački]] teolog i osnivač [[Tekija u Vukeljićima|Tekije u Vukeljićima]], šejh svih 12 priznatih tarikata ([[kadirije|kadirijskog]], [[Nakšibendije|nakšibendijskog]], [[bektašije|bektašijskog]], [[mevlevije|mevlevijskog]], [[Jesevije|jesevijskog]], [[rifaije|rifaijskog]], [[Čištije|čištijskog]], [[Bedevije|bedevijskog]], [[Kubravije|kubravijskog]], [[Šazilije|šazilijskog]], [[Desukije|desukijskog]] i [[halvetije|halvetijskog]]).<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/|title= Šejh Husein-baba Bosnevi|publisher=mesudija.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 19: | Redak 19: | ||
[[Mekteb]] je završio u Živčićima, nižu medresu u Fojnici, a u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Školovanje je nastavio na Sultan Fatihovoj medresi u [[Istanbul]]u, a često je posjećivao tekiju Muradiju. Po dozvoli uprave medrese, preselio se u Muradiju gdje je brigu o njemu preuzeo šejh Muhamed Hisarija koji ga je uveo u nakšibendijski tarikat i dao mu nadimak Tavil (visoki). U Muradiji je ostao 12 godina nakon čega ga je šejh Hisarija poslao u tekije u [[Konya|Konyi]], [[Bagdad]]u, [[Basra|Basri]], [[Samarkand]]u, [[Buhara|Buhari]] i Kasri Arifanu, gdje je boravio sedam godina. Od Kjazim-babe, šejha Pirove tekije u Kasri Arifanu, dobio je dozvolu za povratak u rodni kraj nakon skoro četiri desetljeća. Po povratku u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]], najprije je bio muderis [[Medresa|medrese]], šejh [[Tekija|tekije]] i govornik u Čaršijskoj džamiji u Fojnici, nakon čega se povlači u [[Vukeljići|Vukeljiće]] gdje 1780./1781. osniva [[Tekija u Vukeljićima|nakšibendijsku tekiju]]. [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti odobrile su 1785. godišnju dotaciju tekiji u iznosu od 300 groša. Kasnije su po njegovoj uputi sagrađene tekije u [[tekija u Fojnici|Fojnici]], [[Oglavak|Oglavku]] i [[Visoko]]m. | [[Mekteb]] je završio u Živčićima, nižu medresu u Fojnici, a u [[Sarajevo|Sarajevu]] [[Gazi Husrev-begova medresa|Gazi Husrev-begovu medresu]]. Školovanje je nastavio na Sultan Fatihovoj medresi u [[Istanbul]]u, a često je posjećivao tekiju Muradiju. Po dozvoli uprave medrese, preselio se u Muradiju gdje je brigu o njemu preuzeo šejh Muhamed Hisarija koji ga je uveo u nakšibendijski tarikat i dao mu nadimak Tavil (visoki). U Muradiji je ostao 12 godina nakon čega ga je šejh Hisarija poslao u tekije u [[Konya|Konyi]], [[Bagdad]]u, [[Basra|Basri]], [[Samarkand]]u, [[Buhara|Buhari]] i Kasri Arifanu, gdje je boravio sedam godina. Od Kjazim-babe, šejha Pirove tekije u Kasri Arifanu, dobio je dozvolu za povratak u rodni kraj nakon skoro četiri desetljeća. Po povratku u [[Bosna i Hercegovina|Bosnu]], najprije je bio muderis [[Medresa|medrese]], šejh [[Tekija|tekije]] i govornik u Čaršijskoj džamiji u Fojnici, nakon čega se povlači u [[Vukeljići|Vukeljiće]] gdje 1780./1781. osniva [[Tekija u Vukeljićima|nakšibendijsku tekiju]]. [[Osmansko Carstvo|Osmanske]] vlasti odobrile su 1785. godišnju dotaciju tekiji u iznosu od 300 groša. Kasnije su po njegovoj uputi sagrađene tekije u [[tekija u Fojnici|Fojnici]], [[Oglavak|Oglavku]] i [[Visoko]]m. | ||
Umro je 1799. u Vukeljićima. [[turbe (mauzolej)|Turbe]] mu je podigao njegov najpoznatiji murid, šejh [[Abdurahman Sirrija]]. Kronogram o smrti napisao je 1877. Abdušekur Šakir, Sirrijin sin. Kronogram se i danas, uokviren kao levha, nalazi u turbetu. Tekija u Vukeljićima proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{ | Umro je 1799. u Vukeljićima. [[turbe (mauzolej)|Turbe]] mu je podigao njegov najpoznatiji murid, šejh [[Abdurahman Sirrija]]. Kronogram o smrti napisao je 1877. Abdušekur Šakir, Sirrijin sin. Kronogram se i danas, uokviren kao levha, nalazi u turbetu. Tekija u Vukeljićima proglašena je za [[nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine]].<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/|title= Šejh Husein-baba Bosnevi|publisher=mesudija.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2016-05-07}}</ref> | ||
== Izvori== | == Izvori== | ||
Inačica od 9. prosinac 2021. u 18:51
| šejh Husein ef. Zukić | |
| Husein Zukić Turbe šejh Husein ef. Zukića u Vukeljićima | |
| Rođenje | ? Vukeljići |
|---|---|
| Smrt | 1799., Vukeljići |
| Zanimanje | šejh nakšibendijskog tarikata |
Šejh Husein ef. Zukić (poznat i kao šejh Husein-baba Bosnevi) (? - 1799.), bošnjački teolog i osnivač Tekije u Vukeljićima, šejh svih 12 priznatih tarikata (kadirijskog, nakšibendijskog, bektašijskog, mevlevijskog, jesevijskog, rifaijskog, čištijskog, bedevijskog, kubravijskog, šazilijskog, desukijskog i halvetijskog).[1]
Životopis
Husein Zukić je bio potomak šejha melamijskog tarikata iz Alepa Hasana Danijala, koji je u Bosnu došao sa vojskom Mehmeda II. Osvajača i naselio se u Busovaču. Jusuf, Danijalov sin i Huseinov pradjed, također je bio melamija. Huseinov djed Sinan bio je halvetija, kao i otac Muharem. Huseinova majka bila je iz Živčića pokraj Fojnice.
Mekteb je završio u Živčićima, nižu medresu u Fojnici, a u Sarajevu Gazi Husrev-begovu medresu. Školovanje je nastavio na Sultan Fatihovoj medresi u Istanbulu, a često je posjećivao tekiju Muradiju. Po dozvoli uprave medrese, preselio se u Muradiju gdje je brigu o njemu preuzeo šejh Muhamed Hisarija koji ga je uveo u nakšibendijski tarikat i dao mu nadimak Tavil (visoki). U Muradiji je ostao 12 godina nakon čega ga je šejh Hisarija poslao u tekije u Konyi, Bagdadu, Basri, Samarkandu, Buhari i Kasri Arifanu, gdje je boravio sedam godina. Od Kjazim-babe, šejha Pirove tekije u Kasri Arifanu, dobio je dozvolu za povratak u rodni kraj nakon skoro četiri desetljeća. Po povratku u Bosnu, najprije je bio muderis medrese, šejh tekije i govornik u Čaršijskoj džamiji u Fojnici, nakon čega se povlači u Vukeljiće gdje 1780./1781. osniva nakšibendijsku tekiju. Osmanske vlasti odobrile su 1785. godišnju dotaciju tekiji u iznosu od 300 groša. Kasnije su po njegovoj uputi sagrađene tekije u Fojnici, Oglavku i Visokom.
Umro je 1799. u Vukeljićima. Turbe mu je podigao njegov najpoznatiji murid, šejh Abdurahman Sirrija. Kronogram o smrti napisao je 1877. Abdušekur Šakir, Sirrijin sin. Kronogram se i danas, uokviren kao levha, nalazi u turbetu. Tekija u Vukeljićima proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[2]
Izvori
- ↑ "Šejh Husein-baba Bosnevi". mesudija.ba. 5. kolovoz 2017.. http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/ Pristupljeno 7. svibanj 2016.
- ↑ "Šejh Husein-baba Bosnevi". mesudija.ba. 5. kolovoz 2017.. http://www.mesudija.ba/sejh-husein-baba-bosnevi/ Pristupljeno 7. svibanj 2016.