Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ruby (programski jezik): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)
Redak 38: Redak 38:
</ref>
</ref>
|utjecao_na = [[Clojure]], [[D (programming language)|D]],<ref>[http://www.digitalmars.com/d/1.0/ Intro – D Programming Language 1.0 – Digital Mars]</ref> [[Elixir (programming language)|Elixir]], [[Falcon (programming language)|Falcon]], [[Fancy (programming language)|Fancy]],<ref>
|utjecao_na = [[Clojure]], [[D (programming language)|D]],<ref>[http://www.digitalmars.com/d/1.0/ Intro – D Programming Language 1.0 – Digital Mars]</ref> [[Elixir (programming language)|Elixir]], [[Falcon (programming language)|Falcon]], [[Fancy (programming language)|Fancy]],<ref>
{{cite web
{{Citiranje web
   | url=http://rubini.us/2011/02/23/introduction-to-fancy/
   | url=http://rubini.us/2011/02/23/introduction-to-fancy/
   | title=Introduction to Fancy
   | title=Introduction to Fancy
Redak 48: Redak 48:
   | accessdate=2011-07-21}}
   | accessdate=2011-07-21}}
</ref> [[Groovy (programming language)|Groovy]], [[Ioke (programming language)|Ioke]],<ref>
</ref> [[Groovy (programming language)|Groovy]], [[Ioke (programming language)|Ioke]],<ref>
{{cite web
{{Citiranje web
   | url=http://ioke.org/
   | url=http://ioke.org/
   | title=Ioke
   | title=Ioke
Redak 57: Redak 57:
   | quote=inspired by Io, Smalltalk, Lisp and Ruby}}
   | quote=inspired by Io, Smalltalk, Lisp and Ruby}}
</ref> [[Mirah (programming language)|Mirah]], [[Nu (programming language)|Nu]],<ref>
</ref> [[Mirah (programming language)|Mirah]], [[Nu (programming language)|Nu]],<ref>
{{cite web
{{Citiranje web
   | url=http://programming.nu/about
   | url=http://programming.nu/about
   | title=About Nu™
   | title=About Nu™
Redak 65: Redak 65:
   | publisher=Neon Design Technology, Inc.
   | publisher=Neon Design Technology, Inc.
   | accessdate=2011-07-21}}
   | accessdate=2011-07-21}}
</ref> [[Potion (programming language)|potion]], [[Reia (programming language)|Reia]], [[Swift (Apple programming language)|Swift]]<ref name="lattner2014">{{cite web|url=http://nondot.org/sabre/|title=Chris Lattner's Homepage|last=Lattner|first=Chris|date=2014-06-03|accessdate=2014-06-03|publisher=Chris Lattner|quote=The Swift language is the product of tireless effort from a team of language experts, documentation gurus, compiler optimization ninjas, and an incredibly important internal dogfooding group who provided feedback to help refine and battle-test ideas. Of course, it also greatly benefited from the experiences hard-won by many other languages in the field, drawing ideas from Objective-C, Rust, Haskell, Ruby, Python, C#, CLU, and far too many others to list.}}</ref>
</ref> [[Potion (programming language)|potion]], [[Reia (programming language)|Reia]], [[Swift (Apple programming language)|Swift]]<ref name="lattner2014">{{Citiranje web|url=http://nondot.org/sabre/|title=Chris Lattner's Homepage|last=Lattner|first=Chris|date=2014-06-03|accessdate=2014-06-03|publisher=Chris Lattner|quote=The Swift language is the product of tireless effort from a team of language experts, documentation gurus, compiler optimization ninjas, and an incredibly important internal dogfooding group who provided feedback to help refine and battle-test ideas. Of course, it also greatly benefited from the experiences hard-won by many other languages in the field, drawing ideas from Objective-C, Rust, Haskell, Ruby, Python, C#, CLU, and far too many others to list.}}</ref>
|operacijski_sustav = [[Višeplatformski]]
|operacijski_sustav = [[Višeplatformski]]
|licencija = [[Ruby licenca]] ili [[BSD licenca]]<ref>[http://svn.ruby-lang.org/cgi-bin/viewvc.cgi/trunk/COPYING?view=markup COPYING in Ruby official source repository]</ref><ref>[http://svn.ruby-lang.org/cgi-bin/viewvc.cgi/trunk/BSDL?view=markup BSDL in Ruby official source repository]</ref>
|licencija = [[Ruby licenca]] ili [[BSD licenca]]<ref>[http://svn.ruby-lang.org/cgi-bin/viewvc.cgi/trunk/COPYING?view=markup COPYING in Ruby official source repository]</ref><ref>[http://svn.ruby-lang.org/cgi-bin/viewvc.cgi/trunk/BSDL?view=markup BSDL in Ruby official source repository]</ref>

Inačica od 2. prosinac 2021. u 03:16

Za druga značenja, pogledajte Ruby.
Ruby
Paradigma:više paradigmi: objektno orijentirani, imperativni, funkcijski, refleksivni
Pojavio se:1995.
Dizajnirao:Jukihiro Macumoto
Razvijatelj:Jukihiro Macumoto, et al.
Posljednje izdanje:2.1.2 / 9.5.2014.
Disciplina tipiziranja:dinamičko
Glavne implementacije:Ruby MRI, YARV, Rubinius, MagLev, JRuby, MacRuby, RubyMotion, HotRuby, IronRuby, Mruby
Pod utjecajem:Ada,[1] C++,[1] CLU,[2] Dylan,[2] Eiffel,[1] Lua, Lisp,[2] Perl,[2] Python,[2] Smalltalk[2]
Utjecao na:Clojure, D,[3] Elixir, Falcon, Fancy,[4] Groovy, Ioke,[5] Mirah, Nu,[6] potion, Reia, Swift[7]
OS:Višeplatformski
Licencija:Ruby licenca ili BSD licenca[8][9]
Internetska stranica:http://www.ruby-lang.org/

Ruby je dinamički, objektno orijentirani programski jezik koji kombinira sintaksu inspiriranu Perlom s nekim osobinama Smalltalka. Nastao je u Japanu 90-ih (tvorac Yukihiro Matsumoto), ali izvan Japana postaje popularniji tek u 2000.-oj s pojavom knjige na engleskom jeziku, "Programming Ruby".

Opis

Ruby je višeplatformski jezik opće namjene i otvorenog koda. Popularne primjene jezika uključuju sistemsku administraciju i izradu internetskih aplikacija, ali od 2006-e programeri polako nalaze i neke netipične primjene kao stvaranje elektroničke glazbe [10], programiranje analognog hardwarea [11] i stvaranje računalnih igara [12]. Glavna implementacija Rubya je u C-u, a druge implementacije nalazimo u Javi (JRuby), Microsoftovoj .NET platformi (IronRuby) te Objective-C (MacRuby). Zbog kvalitete implementacije MacRubyja, ona počinje biti snažna alternativa za stvaranje desktop aplikacija za Mac OS X operativni sustav.

Ruby je daleko najviše populariziran 2005.-e dolaskom Ruby on Rails frameworka za web aplikacije. Zbog toga što se u nekim zajednicama Ruby koristi gotovo isključivo za Rails programiranje, ponekad je lako protumačiti da su ta dva pojma sinonimi. To nije točno; treba razumijeti da je "Ruby on Rails" samo programska podrška napisana u Ruby programskom jeziku.

Primjeri sintakse Rubyja

Tipični "hello world" program:

 puts "Hello world!"

Stvaranje i poziv funkcije:

 def hello(name)
  puts "Hello #{name}"
 end
 
 hello("world")

Definicija klase:

 class Person
   # constructor method
   def initialize(name)
     @name = name
   end
   
   def say(text)
     puts "#{@name} says: " + text
   end
 end
 
 # usage:
 frank = Person.new("Frank")
 frank.say("Hello everyone")
 
 # output:
 # => Frank says: Hello everyone

Izvori

  1. 1,0 1,1 1,2 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  2. 2,0 2,1 2,2 2,3 2,4 2,5 Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.
  3. Intro – D Programming Language 1.0 – Digital Mars
  4. Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
  5. Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
  6. Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
  7. Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},
    ,
  8. COPYING in Ruby official source repository
  9. BSDL in Ruby official source repository
  10. Archaeopteryx
  11. Arduino
  12. Gosu

Vanjske poveznice