Licitar: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
Redak 34: Redak 34:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
 
* [http://www.kultura.hr/hr/Multimedija/Video/Nematerijalna-dobra-upisana-na-UNESCO-Reprezentativnu-listu-bastine-svijeta/Licitar Pravljenje licitara] video na kultura.hr
* [http://www.kultura.hr/hr/Multimedija/Video/Nematerijalna-dobra-upisana-na-UNESCO-Reprezentativnu-listu-bastine-svijeta/Licitar Pravljenje licitara] video na kultura.hr


Inačica od 29. studeni 2021. u 05:36

  1. PREUSMJERI Predložak:UNESCO – nematerijalna svjetska baština
Hrvatski licitarski suveniri
Datoteka:Porcijunkulovo, Čakovec, 2016.- licitar.jpg
Izložbeno-prodajni štand s licitarskim proizvodima na lokalnom proštenju Porcijunkulovo u Čakovcu

Licitar je šareno ukrašeni kolač od slatkoga tijesta kakav se tradicionalno proizvodi u središnjem i nizinskome dijelu Hrvatske; također i obrtnik (medičar) koji ga proizvodi, a izrađuje i druge medenjake, napitke od meda (medica, gvirc), svijeće i zavjetne darove od očišćenoga i prerađenoga voska, te ih prodaje ponajprije na sajmovima i proštenjima. Nekoć se tijesto za licitare utiskivalo u ručno izrađene (drvene) kalupe, a danas se oblikuje u limenim kalupima pa se peče, boji voćnim bojama (crvena, žuta, zelena, bijela) i ukrašava šećernom smjesom, ogledalcima i dr. Licitar je najčešće u obliku srca, konja, ptice, gljive, vijenca i sl.

Dana 15. studenoga 2010. tradicija pravljenja licitara je upisana na UNESCO-v popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.[1][2]

Datoteka:Licitarska srca Medvednica Samobor EMZ 300109.jpg
Licitari iz Samobora (Etnografski muzej u Zagrebu)

Povijest

Tradicija izradbe licitara započela je već u srednjem vijeku, a u 16. i 17. stoljeću u mnogim su se europskim samostanima pripravljali kolači i medenjaci s pomoću bogato ukrašenih drvenih kalupa. U istočnoalpskome području, takva je izradba kolača ubrzo prerasla u obrt, koji se postupno proširio i na druga područja srednje Europe i u panonske krajeve Hrvatske. U 18. i 19. stoljeću, u gradovima Zagrebu, Karlovcu, Koprivnici, Samoboru, Varaždinu i drugdje, licitari su bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi omiljeni među pripadnicima svih staleža.

Danas

Običaj darivanja licitara, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj kulturi (balet Licitarsko srce K. Baranovića), jednako kao i ukrašavanje božićnog drvca sitnim licitarima. Zahvaljujući velikom umijeću te svojstvenom načinu oslikavanja koje su hrvatski obrtnici prenosili i razvijali s generacije na generaciju, licitar je danas postao jedan od nacionalnih simbola te predstavlja autohtoni hrvatskih tradicijski suvenir.

Poveznice

Pogreška pri izradbi sličice:
Licitarska srca

Izvori

  1. ↑ Opis nematerijalne svjetske baštine na službenim stranicama UNESCO-a (eng.)
  2. ↑ Putovnica.net 16. studenoga 2010.

Vanjske poveznice

v •  • u
Svjetska baština u Hrvatskoj
Datoteka:Flag of UNESCO.svgKulturna baština (8)
Dubrovnik (1979.) • Biskupska zgrada Eufrazijeve bazilike, Poreč (1997.) • Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku (2000.) • Mletačke utvrde od 15. do 17. stoljeća: Stato da Terra i zapadni Stato da Mar1) (2017.) • Split s Dioklecijanovom palačom (1979.) • Starogradsko polje na Hvaru (2008.) • Stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici2) (2016.) • Trogir (1997.)
Hrvatska zastava
Prirodna baština (2)
Plitvička jezera (1979.) • Bukove prašume u Karpatima i drugim područjima Europe3) (2017.)
Nematerijalna
svjetska baština (14)
Bećarac, pjevanje i sviranje iz istočne Hrvatske (2011.) • Festa Svetog Vlaha, zaštitnika Dubrovnika (2009.) • Hrvatsko čipkarstvo (2009.) • Hvarska procesija Za križen (2009.) • Istarsko dvoglasno pjevanje i sviranje na istarskoj ljestvici (2009.) • Klapsko pjevanje iz Dalmacije (2012.) • Mediteranska prehrana4) (2013.) • Nijemo kolo iz Zagore (2011.) • Ojkanje (2010.) • Proizvodnja drvenih dječjih igračaka Hrvatskog Zagorja (2009.) • Proljetni ophod kraljica (Ljelje) u Gorjanima (2009.) • Sinjska alka (2010.) • Tradicija pravljenja licitara (2010.) • Zvončari Kastavštine (2009.) • Međimurska popevka (2018.) • Suhozid5) (2018.)

1) Zajednička svjetska baština Italije, Crne Gore i Hrvatske  2) Zajednička svjetska baština Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Hrvatske  3) Zajednička svjetska baština 13 europskih zemalja [1]  4) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Maroka i Portugala  5) Zajednička svjetska baština Cipra, Grčke, Hrvatske, Italije, Španjolske, Francuske, Slovenije i Švicarske

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Licitar&oldid=354773"