Komorna glazba: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +) |
||
| Redak 44: | Redak 44: | ||
== Vanjske poveznice == | == Vanjske poveznice == | ||
[[Kategorija: Komorna glazba| ]] | [[Kategorija: Komorna glazba| ]] | ||
Inačica od 29. studeni 2021. u 04:52
Komorna glazba[1] je naziv za skladbe koje su pisane za manje instrumentalne i vokalne sastave. U njima neke dionice izvodi jedan izvođač, a svi izvođači su ravnopravni (zbog toga se postiže izvanredna zvukovna ravnoteža).
Dionice su većinom samostalne, ali zbog homofonije to tako ne zvuči.
U širem značenju, označava manje sastave izvođača (npr. komorni orkestar) gdje pojedine dionice izvodi više izvođača.
Povijest
Prve se komorne glazbe počinju pisati u 16. stoljeću, dok se u baroku počinje više razvijati kao glazba za tadašnji dvor. Najveći vrhunac komorna je glazba doživjela za vrijeme Bečke klasike i Wolfganga Amadeusa Mozarta, koji je napisao najveći broj takvih djela.
Komorna se glazba piše i u sadašnjosti.
Vrste
Vrste i nazivi skladba dijele se po broju članova sastava:
Poznati skladatelji
Manifestacije komorne glazbe
Ostali pojmovi
Kvartet za limene puhače (limena puhaća glazbala), Kvartet za drvene puhače (drvena puhaća glazbala), [2], Cantus Ansambl, Zagrebački gitarski trio, Zagrebački kvartet saksofona, Zagrebački puhački trio, Zagrebački kvartet, Varaždinski komorni orkestar, Zadarski komorni orkestar, Mješoviti zbor HRT, Zagrebački solisti, Splitski komorni orkestar, Hrvatski komorni orkestar[3], Antiphonus[4], ZOOV-COOL
Izvori
- ↑ [1]
- ↑ E-sfera Glazbena umjetnost - Puhaća glazbala (pristupljeno 30. listopada 2019.)
- ↑ Hrvatski glazbeni zavod
- ↑ Studentski.hr Ponajbolji hrvatski vokalni ansambl Antiphonus zatvara osmi MAGfestival