Toggle search
Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kontejnerski brod: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
More actions
← Starija izmjena
VizualnoWikitekst
m no summary specified
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 11: Redak 11:
Razvoj kontejnerskih brodova prati i razvoj kontejnerizacije. Premda se počeci kontejnerizacije prate do 1780., ili čak ranije, globalna standardizacija kontejnera i opreme za rukovanje kontejnerima jedno je od bitnih [[Logistika|logističkih]] inovacija 20. stoljeća. U razvoju i standardizaciji kontejnerizacije bitnu ulogu imale su i vojne opskrbe u doba drugog svjetskog, [[Korejski rat|korejskog]] i kasnije [[Vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] (sustav ''CONEX''), kada je primjena kontejnerskog transporta znatno smanjila vrijeme isporuke tereta. Najraniji kontejnerski brodovi bili su pregrađeni [[Tanker|tankeri]] nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. 1951. prvi namjenski izgrađen kontejnerski brod započeo je službu u [[Danska|Danskoj]], dok su iste godine u [[SAD]]-u brodovi započeli prijevoz kontejnera između [[Seattle]]a i [[Aljaska|Aljaske]].
Razvoj kontejnerskih brodova prati i razvoj kontejnerizacije. Premda se počeci kontejnerizacije prate do 1780., ili čak ranije, globalna standardizacija kontejnera i opreme za rukovanje kontejnerima jedno je od bitnih [[Logistika|logističkih]] inovacija 20. stoljeća. U razvoju i standardizaciji kontejnerizacije bitnu ulogu imale su i vojne opskrbe u doba drugog svjetskog, [[Korejski rat|korejskog]] i kasnije [[Vijetnamski rat|vijetnamskog rata]] (sustav ''CONEX''), kada je primjena kontejnerskog transporta znatno smanjila vrijeme isporuke tereta. Najraniji kontejnerski brodovi bili su pregrađeni [[Tanker|tankeri]] nakon [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]]. 1951. prvi namjenski izgrađen kontejnerski brod započeo je službu u [[Danska|Danskoj]], dok su iste godine u [[SAD]]-u brodovi započeli prijevoz kontejnera između [[Seattle]]a i [[Aljaska|Aljaske]].


Prvi stvarni intermodalni kontejnerski sistem koristio je namjenski kontejnerski brod ''Clifford J. Rodgers'',<ref name="CS6">{{cite web|publisher=interfreight.co.za|url=http://www.interfreight.co.za/container_history.html|title=Shipping container history}}</ref> izgrađen 1955. u [[Montreal|Montrealu]], u vlasništvu ''White Pass and Yukon Route''. Na svom prvom putovanju 26. studenoga 1955., prevozio je 600 kontejnera između North Vancouvera u [[Kanada|Kanadi]] i Skagwaya na Aljasci. U Skagwayu, kontejneri su prekrcavani na namjenske [[Željeznica|željezničke]] vagone radi prevoza u [[Yukon]], u prvom intermodalnom servisu s korištenjem kamiona, brodova i željeznice. U suprotnom smjeru, kontejneri su ispunjanavani teretom u Yukonu, te su istim putem, cestovnim vozilima, vlakom i brodom dopremani natrag u Seattle. Taj prvi intermodalni sustav potrajao je mnogo godina.
Prvi stvarni intermodalni kontejnerski sistem koristio je namjenski kontejnerski brod ''Clifford J. Rodgers'',<ref name="CS6">{{Citiranje weba|publisher=interfreight.co.za|url=http://www.interfreight.co.za/container_history.html|title=Shipping container history}}</ref> izgrađen 1955. u [[Montreal|Montrealu]], u vlasništvu ''White Pass and Yukon Route''. Na svom prvom putovanju 26. studenoga 1955., prevozio je 600 kontejnera između North Vancouvera u [[Kanada|Kanadi]] i Skagwaya na Aljasci. U Skagwayu, kontejneri su prekrcavani na namjenske [[Željeznica|željezničke]] vagone radi prevoza u [[Yukon]], u prvom intermodalnom servisu s korištenjem kamiona, brodova i željeznice. U suprotnom smjeru, kontejneri su ispunjanavani teretom u Yukonu, te su istim putem, cestovnim vozilima, vlakom i brodom dopremani natrag u Seattle. Taj prvi intermodalni sustav potrajao je mnogo godina.


26. travnja 1956.,<ref name="CS7">{{cite web|publisher=pubsindex.trb.org|url=http://pubsindex.trb.org/document/view/default.asp?lbid=793327|title=The Containership Revolution: Malcom McLean's 1956 Innovation Goes Global}}</ref> kamionski poduzetnik [[Malcom McLean]] ukrcao je 58 kontejnera na pregrađeni bivši tanker za plovidbu od [[Newark, New Jersey|Newarka]] do [[Houston, Teksas|Houstona]]. Novitet u McLeanovom konceptu bila je zamisao upotrebe velikih kontejnera koji se nikada ne otvaraju za vrijeme tranzita između pošiljaoca i primaoca, prenosivih na intermodalnoj bazi između kamiona, vlakova i brodova. McLean je isprva preferirao izgradnju "brodova za prikolice", za prijevoz prikolica tegljača, ali ta metoda tovarenja, poznata kao [[Ro-Ro brod|RO-RO]] (''roll-on/roll-off'') nije prihvaćena radi velikog gubitka potencijalnog prostora za teret (''broken stowage'' - "loše slaganje"). Umjesto toga, modificirao je originalni dizajn u brod za ukrcaj isključivo kontejnera, bez prikolica. Kompanija ''[[Sea-Land Service|Sea-Land Service]]'', isprva poduzeće za kamionski prijevoz, 1956. je  uspostavilo prvu kontejnersku liniju između istočne obale SAD-a i [[Portoriko|Portorika]].
26. travnja 1956.,<ref name="CS7">{{Citiranje weba|publisher=pubsindex.trb.org|url=http://pubsindex.trb.org/document/view/default.asp?lbid=793327|title=The Containership Revolution: Malcom McLean's 1956 Innovation Goes Global}}</ref> kamionski poduzetnik [[Malcom McLean]] ukrcao je 58 kontejnera na pregrađeni bivši tanker za plovidbu od [[Newark, New Jersey|Newarka]] do [[Houston, Teksas|Houstona]]. Novitet u McLeanovom konceptu bila je zamisao upotrebe velikih kontejnera koji se nikada ne otvaraju za vrijeme tranzita između pošiljaoca i primaoca, prenosivih na intermodalnoj bazi između kamiona, vlakova i brodova. McLean je isprva preferirao izgradnju "brodova za prikolice", za prijevoz prikolica tegljača, ali ta metoda tovarenja, poznata kao [[Ro-Ro brod|RO-RO]] (''roll-on/roll-off'') nije prihvaćena radi velikog gubitka potencijalnog prostora za teret (''broken stowage'' - "loše slaganje"). Umjesto toga, modificirao je originalni dizajn u brod za ukrcaj isključivo kontejnera, bez prikolica. Kompanija ''[[Sea-Land Service|Sea-Land Service]]'', isprva poduzeće za kamionski prijevoz, 1956. je  uspostavilo prvu kontejnersku liniju između istočne obale SAD-a i [[Portoriko|Portorika]].


Početkom 1960.-ih, radi jasnih prednosti u odnosu na klasične brodove za generalni teret, javlja se zamisao o isključivo kontejnerskim brodovima. Prvi od njih, ''Fairland'',<ref name="CS8">{{cite web|publisher=Stella Container Logistics|url=http://www.scl-bv.com/index-d.php?page=gesch-cont-d|title=A short history of the container}}</ref> 1966. doplovio je iz [[New Jersey|New Jerseya]] u [[Bremen]] s teretom isključivo u kontejnerima, te je ''Sea-land'' u službu uskoro uveo još tri kontejnerska broda na linijama za Bremen, [[Rotterdam]] i [[Grangemouth]]. Uskoro su i druge američke (''CML, U.S. Lines, American Export Isbrandtsen Lines i Moore McCormick Lines'') i zapadnoeuropske kompanije uspostavile kontejnerske linije, te je slijedio nagli razvoj pomorskog kontejnerskog prometa, dijelom uvjetovan i standardizacijom dimenzija kontejnera krajem 1960-ih, koji je do 1969. dosegao 40% ukupnog linijskog tereta preko sjevernog [[Atlantski ocean|Atlantika]].<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 4</ref>1968., uvedeni su u promet na linijama preko sjevernog Atlantika u velikom broju isključivo kontejnerski brodovi od 22&nbsp;000 dwt, s kapacitetom od 1200 standardnih kontejnera i s brzinom od 20 čvorova.
Početkom 1960.-ih, radi jasnih prednosti u odnosu na klasične brodove za generalni teret, javlja se zamisao o isključivo kontejnerskim brodovima. Prvi od njih, ''Fairland'',<ref name="CS8">{{Citiranje weba|publisher=Stella Container Logistics|url=http://www.scl-bv.com/index-d.php?page=gesch-cont-d|title=A short history of the container}}</ref> 1966. doplovio je iz [[New Jersey|New Jerseya]] u [[Bremen]] s teretom isključivo u kontejnerima, te je ''Sea-land'' u službu uskoro uveo još tri kontejnerska broda na linijama za Bremen, [[Rotterdam]] i [[Grangemouth]]. Uskoro su i druge američke (''CML, U.S. Lines, American Export Isbrandtsen Lines i Moore McCormick Lines'') i zapadnoeuropske kompanije uspostavile kontejnerske linije, te je slijedio nagli razvoj pomorskog kontejnerskog prometa, dijelom uvjetovan i standardizacijom dimenzija kontejnera krajem 1960-ih, koji je do 1969. dosegao 40% ukupnog linijskog tereta preko sjevernog [[Atlantski ocean|Atlantika]].<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 4</ref>1968., uvedeni su u promet na linijama preko sjevernog Atlantika u velikom broju isključivo kontejnerski brodovi od 22&nbsp;000 dwt, s kapacitetom od 1200 standardnih kontejnera i s brzinom od 20 čvorova.


Potkraj 1969. počinju se povlačiti iz prometa kontejnerski brodovi prve generacije, a na njihovo mjesto dolaze brodovi druge generacije. Već u polovici 1972., i ti se brodovi zamjenjuju s još većim i bržim brodovima treće generacije. Prvi brod treće generacije, iz 1972., bio je ''Tokyo Bay''<ref name="CS9">{{cite web|publisher=merchantnavyofficers.com|url=http://www.merchantnavyofficers.com/brakebulkliners2.html|title=The End of Break Bulk Liner Shipping}}</ref> od 57&nbsp;000 dwt, koji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] kontejnerska kompanija ''Overseas Container Ltd''. (OCL) izgradila za liniju Velika Britanija - Daleki istok. Kasnije su izgradena još četiri broda iste serije. Brodovi klase ''Bay'' s dvije turbine ukupno od 40&nbsp;000 ks, i s brzinom od 26 čvorova, mogli su ukrcati 2200 [[TEU]].<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6</ref> Također, zapadnonjemački ''[[Hapag-Lloyd]]'' stavio je u svoju istočnoazijsku liniju četiri broda treće generacije tipa ''Express'' po 58&nbsp;000 dwt, koji su mogli ukrcati 3000 kontejnera i ploviti brzinom od 29 čvorova. Trend povećanja brzine dosegao je vrhunac prije svjetske energetske i ekonomske krize 1970-ih, kada je 1972. ''Sea-Land'' uveo u promet ekspresni kontejnerski brod ''Sea-Land McLean'' na liniji izmedu [[New York|New Yorka]] i zapadnoeuropskih luka, a do kraja novembra 1973. uveo je u promet na toj ruti ukupno 8 brodova iste klase. To su bili brodovi s dvije turbine po 60&nbsp;000 [[Konjska snaga|ks]], i brzinom od 31 do 33 čvorova. ''Sea-Land McLean'' postavio je na toj pruzi rekord ploveći prosječnom brzinom od 33 do 35 čvorova,<ref name="CS10">{{cite web|publisher=New Zealand Ship & marine society|url=http://www.nzshipmarine.com/news/detail.aspx?id=41|title=The End of Break Bulk Liner Shipping}}</ref> što je ne samo najveća brzina postignuta u kontejnerskom prometu preko sjevernog Atlantika, nego uopće u svjetskoj trgovačkoj mornarici.<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6</ref>
Potkraj 1969. počinju se povlačiti iz prometa kontejnerski brodovi prve generacije, a na njihovo mjesto dolaze brodovi druge generacije. Već u polovici 1972., i ti se brodovi zamjenjuju s još većim i bržim brodovima treće generacije. Prvi brod treće generacije, iz 1972., bio je ''Tokyo Bay''<ref name="CS9">{{Citiranje weba|publisher=merchantnavyofficers.com|url=http://www.merchantnavyofficers.com/brakebulkliners2.html|title=The End of Break Bulk Liner Shipping}}</ref> od 57&nbsp;000 dwt, koji je [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanska]] kontejnerska kompanija ''Overseas Container Ltd''. (OCL) izgradila za liniju Velika Britanija - Daleki istok. Kasnije su izgradena još četiri broda iste serije. Brodovi klase ''Bay'' s dvije turbine ukupno od 40&nbsp;000 ks, i s brzinom od 26 čvorova, mogli su ukrcati 2200 [[TEU]].<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6</ref> Također, zapadnonjemački ''[[Hapag-Lloyd]]'' stavio je u svoju istočnoazijsku liniju četiri broda treće generacije tipa ''Express'' po 58&nbsp;000 dwt, koji su mogli ukrcati 3000 kontejnera i ploviti brzinom od 29 čvorova. Trend povećanja brzine dosegao je vrhunac prije svjetske energetske i ekonomske krize 1970-ih, kada je 1972. ''Sea-Land'' uveo u promet ekspresni kontejnerski brod ''Sea-Land McLean'' na liniji izmedu [[New York|New Yorka]] i zapadnoeuropskih luka, a do kraja novembra 1973. uveo je u promet na toj ruti ukupno 8 brodova iste klase. To su bili brodovi s dvije turbine po 60&nbsp;000 [[Konjska snaga|ks]], i brzinom od 31 do 33 čvorova. ''Sea-Land McLean'' postavio je na toj pruzi rekord ploveći prosječnom brzinom od 33 do 35 čvorova,<ref name="CS10">{{Citiranje weba|publisher=New Zealand Ship & marine society|url=http://www.nzshipmarine.com/news/detail.aspx?id=41|title=The End of Break Bulk Liner Shipping}}</ref> što je ne samo najveća brzina postignuta u kontejnerskom prometu preko sjevernog Atlantika, nego uopće u svjetskoj trgovačkoj mornarici.<ref>Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6</ref>


U najnovije doba, posebno od kraja 1990-ih, izgrađuju se sve veći kontejnerski brodovi, te je od 240 najvećih, samo 9 izgrađeno prije 2000. godine. Dužina kontejnerskih brodova premašila je dužinu najvećih [[Tanker|tankera]] u službi, te se planiraju i još veće jedinice. Trenutno najveći kontejnerski brod, ''[[Emma Mærsk]]'', ima kapacitet 15&nbsp;200 TEU kontejnera.<ref name="CS11">{{cite web|publisher=emma-maersk.com|url=http://www.emma-maersk.com/specification/|title=Emma Maersk / Container vessel specifications}}</ref><ref name="CS12">{{cite web|publisher=maritime-connector.com|url=http://www.maritime-connector.com/ContentDetails/1433/gcgid/191/lang/English/World-s-Largest-Ships.wshtml|title=World's Largest Ships}}</ref> 2008., [[Južna Koreja|južnokorejska]] brodograđevna industrija STX, najavila je planove o izgradnji kontejnerskog broda kapaciteta 22&nbsp;000 TEU, dužine 450 i širine 60 metara, koji ukoliko bude izgrađen, postati će najvećim plovnim objektom na svijetu.<ref name="CS1">{{cite web|publisher=transport-expertise.org|url=http://en.transport-expertise.org/index.php/2008/06/13/stx-shipbuilding-will-conceive-a-22000-teus-ship/|title=STX Shipbuilding will conceive a 22,000 TEUs ship!}}</ref>
U najnovije doba, posebno od kraja 1990-ih, izgrađuju se sve veći kontejnerski brodovi, te je od 240 najvećih, samo 9 izgrađeno prije 2000. godine. Dužina kontejnerskih brodova premašila je dužinu najvećih [[Tanker|tankera]] u službi, te se planiraju i još veće jedinice. Trenutno najveći kontejnerski brod, ''[[Emma Mærsk]]'', ima kapacitet 15&nbsp;200 TEU kontejnera.<ref name="CS11">{{Citiranje weba|publisher=emma-maersk.com|url=http://www.emma-maersk.com/specification/|title=Emma Maersk / Container vessel specifications}}</ref><ref name="CS12">{{Citiranje weba|publisher=maritime-connector.com|url=http://www.maritime-connector.com/ContentDetails/1433/gcgid/191/lang/English/World-s-Largest-Ships.wshtml|title=World's Largest Ships}}</ref> 2008., [[Južna Koreja|južnokorejska]] brodograđevna industrija STX, najavila je planove o izgradnji kontejnerskog broda kapaciteta 22&nbsp;000 TEU, dužine 450 i širine 60 metara, koji ukoliko bude izgrađen, postati će najvećim plovnim objektom na svijetu.<ref name="CS1">{{Citiranje weba|publisher=transport-expertise.org|url=http://en.transport-expertise.org/index.php/2008/06/13/stx-shipbuilding-will-conceive-a-22000-teus-ship/|title=STX Shipbuilding will conceive a 22,000 TEUs ship!}}</ref>


== Vrste ==
== Vrste ==
Redak 32: Redak 32:
== Pogon ==
== Pogon ==
[[Slika:Containership-main-engine.JPG|mini|180px|Glavni pogonski stroj kontejnerskog broda.]]
[[Slika:Containership-main-engine.JPG|mini|180px|Glavni pogonski stroj kontejnerskog broda.]]
Većina kontejnerskih brodova opremljena je [[Dizelski motor|dizel motorima]]. U ranijim fazama naglog razvoja kontejnerizacije, posebno krajem 1960-ih, posebno brze jedinice, kao brodovi klase ''Sea-Land McLean'' bili su opremljeni [[Parna turbina|parnim turbinama]] što im je omogućavalo čak 33 [[Čvor|čvora]] brzine, ali nakon energetske krize 1970-ih izgradnja i eksploatacija takvih brodova je napuštena radi velikih troškova korištenja. U današnje doba najbrži kontejnerski brod je ''Hanjin Bremerhaven'' s 27 čvorova,<ref name="CS2">{{cite web|publisher=Hanjin|url=http://www.hanjin.com/en/news/060705.jsp|title=Hanjin Shipping to Deploy the World's Fastest Containership}}</ref> dok u većini ostalih slučajeva brzina varira između 24 i 26 čvorova. U brodovima klase ''[[Emma Mærsk]]'' ugrađen je ''[[Wärtsilä]]-Sulzer'' 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109&nbsp;000 [[Konjska snaga|konjskih snaga]] (82 [[MW]]).<ref name="CS3">{{cite web|publisher=emma-maersk.com|url=http://www.emma-maersk.com/engine/Wartsila_Sulzer_RTA96-C.htm|title=Wartsila Sulzer RTA96-C / Engine}}</ref><ref name="CS13">{{cite web|publisher=www.robse.dk|url=http://www.robse.dk/pages/Emma/EmmaFami.asp|title=Emma Mærsk, Worlds Largest Container Carrier}}</ref>
Većina kontejnerskih brodova opremljena je [[Dizelski motor|dizel motorima]]. U ranijim fazama naglog razvoja kontejnerizacije, posebno krajem 1960-ih, posebno brze jedinice, kao brodovi klase ''Sea-Land McLean'' bili su opremljeni [[Parna turbina|parnim turbinama]] što im je omogućavalo čak 33 [[Čvor|čvora]] brzine, ali nakon energetske krize 1970-ih izgradnja i eksploatacija takvih brodova je napuštena radi velikih troškova korištenja. U današnje doba najbrži kontejnerski brod je ''Hanjin Bremerhaven'' s 27 čvorova,<ref name="CS2">{{Citiranje weba|publisher=Hanjin|url=http://www.hanjin.com/en/news/060705.jsp|title=Hanjin Shipping to Deploy the World's Fastest Containership}}</ref> dok u većini ostalih slučajeva brzina varira između 24 i 26 čvorova. U brodovima klase ''[[Emma Mærsk]]'' ugrađen je ''[[Wärtsilä]]-Sulzer'' 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109&nbsp;000 [[Konjska snaga|konjskih snaga]] (82 [[MW]]).<ref name="CS3">{{Citiranje weba|publisher=emma-maersk.com|url=http://www.emma-maersk.com/engine/Wartsila_Sulzer_RTA96-C.htm|title=Wartsila Sulzer RTA96-C / Engine}}</ref><ref name="CS13">{{Citiranje weba|publisher=www.robse.dk|url=http://www.robse.dk/pages/Emma/EmmaFami.asp|title=Emma Mærsk, Worlds Largest Container Carrier}}</ref>


== Brodogradilišta ==
== Brodogradilišta ==
Veći kontejnerski brodovi (kapaciteta preko 7000 TEU) izgrađeni su u sljedećim [[Brodogradilište|brodogradilištima]]:  
Veći kontejnerski brodovi (kapaciteta preko 7000 TEU) izgrađeni su u sljedećim [[Brodogradilište|brodogradilištima]]:  
* ''Odense Steel Shipyard'',<ref name="CS14">{{cite web|publisher=Wärtsilä|url=http://www.wartsila.com/,en,solutions,0,marine_references,A8940A88-380D-44A6-96F9-E8CD056516AC,66EAA300-1E4D-424A-9390-38D7C0E9D95C,,.htm|title=Emma Maersk}}</ref> [[Danska]]
* ''Odense Steel Shipyard'',<ref name="CS14">{{Citiranje weba|publisher=Wärtsilä|url=http://www.wartsila.com/,en,solutions,0,marine_references,A8940A88-380D-44A6-96F9-E8CD056516AC,66EAA300-1E4D-424A-9390-38D7C0E9D95C,,.htm|title=Emma Maersk}}</ref> [[Danska]]
* ''Hyundai Heavy Industries'', [[Južna Koreja]]
* ''Hyundai Heavy Industries'', [[Južna Koreja]]
* ''[[Samsung Heavy Industries]]'', [[Južna Koreja]]
* ''[[Samsung Heavy Industries]]'', [[Južna Koreja]]
Redak 46: Redak 46:
== Rizik ==
== Rizik ==
[[Slika:Dockworker_team_on_a_container_ship.jpg|mini|180px|Pričvršćivanje kontejnera.]]
[[Slika:Dockworker_team_on_a_container_ship.jpg|mini|180px|Pričvršćivanje kontejnera.]]
Neprekidan tranzit kontejnera (u svako doba, između 5 i 6 milijuna jedinica) povlači za sobom određeni obim rizika. Neki od tih rizika povezani su s ukrcajem i iskrcajem kontejnera, što između ostalog utječe na stabilitet broda. Bilo je slučajeva nestručnih utovarivanja kontejnera i sukladnih prevrtanja, što se nastoji izbjeći upotrebom [[Računalo|kompjutorskih]] ukrcajnih sustava (''MACS3'')<ref name="CS4">{{cite web|publisher=Wikipedia|url=http://en.wikipedia.org/wiki/MACS3|title=MACS3}}</ref>. Procijenjeno je da kontejnerski brodovi svake godine izgube preko 10&nbsp;000 kontejnera za vrijeme plovidbe,<ref name="CS5">{{cite web|publisher=csshippingcontainers.co.uk|url=http://www.csshippingcontainers.co.uk/wordpress/shipping-container-articles/shipping-containers-lost-at-sea/|title=Shipping Containers - Lost At Sea}}</ref> u većini slučajeva za vrijeme nevremena ili uzburkanog mora, što stvara [[Ekologija|ekološku]] prijetnju.
Neprekidan tranzit kontejnera (u svako doba, između 5 i 6 milijuna jedinica) povlači za sobom određeni obim rizika. Neki od tih rizika povezani su s ukrcajem i iskrcajem kontejnera, što između ostalog utječe na stabilitet broda. Bilo je slučajeva nestručnih utovarivanja kontejnera i sukladnih prevrtanja, što se nastoji izbjeći upotrebom [[Računalo|kompjutorskih]] ukrcajnih sustava (''MACS3'')<ref name="CS4">{{Citiranje weba|publisher=Wikipedia|url=http://en.wikipedia.org/wiki/MACS3|title=MACS3}}</ref>. Procijenjeno je da kontejnerski brodovi svake godine izgube preko 10&nbsp;000 kontejnera za vrijeme plovidbe,<ref name="CS5">{{Citiranje weba|publisher=csshippingcontainers.co.uk|url=http://www.csshippingcontainers.co.uk/wordpress/shipping-container-articles/shipping-containers-lost-at-sea/|title=Shipping Containers - Lost At Sea}}</ref> u većini slučajeva za vrijeme nevremena ili uzburkanog mora, što stvara [[Ekologija|ekološku]] prijetnju.


== Najveći kontejnerski brodovi ==
== Najveći kontejnerski brodovi ==
Redak 65: Redak 65:
|-
|-
| 2002. || Clementine Mærsk || 6 || 348,7 || 42,6 m
| 2002. || Clementine Mærsk || 6 || 348,7 || 42,6 m
| 6600 <ref>{{cite web | title= World's largest container ship delivered to Lloyd's Register class | publisher= Lloyd's Register | url= http://www.lr.org/News+and+Events/PR3306+9600+teu.htm}}</ref>
| 6600 <ref>{{Citiranje weba | title= World's largest container ship delivered to Lloyd's Register class | publisher= Lloyd's Register | url= http://www.lr.org/News+and+Events/PR3306+9600+teu.htm}}</ref>
| 96&nbsp;000 || Maersk Line || Danska
| 96&nbsp;000 || Maersk Line || Danska
|-
|-
| 2006. || COSCO Guangzhou || 4 || 350 m || 42,8 m
| 2006. || COSCO Guangzhou || 4 || 350 m || 42,8 m
| 9450<ref>{{cite web| url= http://www.iht.com/articles/2006/03/09/bloomberg/sxasia.php |title= Around Asia's markets: Glut dims prospects for cargo shippers |author= Kyunghee Park |publisher = Bloomberg News}}</ref>
| 9450<ref>{{Citiranje weba| url= http://www.iht.com/articles/2006/03/09/bloomberg/sxasia.php |title= Around Asia's markets: Glut dims prospects for cargo shippers |author= Kyunghee Park |publisher = Bloomberg News}}</ref>
| 99&nbsp;833 || COSCO || Grčka
| 99&nbsp;833 || COSCO || Grčka
|-
|-
| 2006. || CMA CGM Medea || 3 || 350 m || 42,8 m
| 2006. || CMA CGM Medea || 3 || 350 m || 42,8 m
| 9415<ref>{{cite web |url= http://www.cma-cgm.com/AboutUs/PressRoom/PressReleaseDetail.aspx?Id=4646 | title=
| 9415<ref>{{Citiranje weba |url= http://www.cma-cgm.com/AboutUs/PressRoom/PressReleaseDetail.aspx?Id=4646 | title=
CMA CGM MEDEA, one of the world’s largest container ships | publisher= CMA CGM}}</ref>
CMA CGM MEDEA, one of the world’s largest container ships | publisher= CMA CGM}}</ref>
| 99&nbsp;500 || CMA CGM || Francuska
| 99&nbsp;500 || CMA CGM || Francuska

Posljednja izmjena od 19. studeni 2021. u 03:11

Kontejnerski brod MSC Charleston u plovidbi.

Kontejnerski brod (hrv. također Brod za prijevoz spremnika) je vrsta teretnog broda koji sav svoj teret prevozi u kontejnerima u skopu tehnike nazvane kontejnerizacija, što je uobičajeno sredstvo intermodalnog prijevoza tereta. Na engleskom neformalno poznati i kao box boats (brodovi za kutije), kontejnerski brodovi prevoze većinu svjetskog suhog tereta, tj. tvorničkih proizvoda, dok se rasuti tereti, kao željezna ruda, ugljen ili pšenica, prevoze brodovima za rasuti teret, a tekući kao nafta i kemikalije tankerima. Po vrsti ukrcaja dijele se na kontejnerski brod s vertikalnim vodilicama, i kontejnerski brod za vodoravno ukrcavanje, dok se prema namjeni djele na velike oceanske, i manje feedere koji opskrbljuju veće brodove u središnjim kontejnerskim lukama. [1]

Povijest

MSC Washington (1984.)
President Truman (1988.) i President Kennedy (1988.)
MSC Venezuela (1996.)
P&O Nedlloyd Barentsz (2000.)
Laura Mærsk (2001.)
MSC Beatrice (2009.)

Razvoj kontejnerskih brodova prati i razvoj kontejnerizacije. Premda se počeci kontejnerizacije prate do 1780., ili čak ranije, globalna standardizacija kontejnera i opreme za rukovanje kontejnerima jedno je od bitnih logističkih inovacija 20. stoljeća. U razvoju i standardizaciji kontejnerizacije bitnu ulogu imale su i vojne opskrbe u doba drugog svjetskog, korejskog i kasnije vijetnamskog rata (sustav CONEX), kada je primjena kontejnerskog transporta znatno smanjila vrijeme isporuke tereta. Najraniji kontejnerski brodovi bili su pregrađeni tankeri nakon drugog svjetskog rata. 1951. prvi namjenski izgrađen kontejnerski brod započeo je službu u Danskoj, dok su iste godine u SAD-u brodovi započeli prijevoz kontejnera između Seattlea i Aljaske.

Prvi stvarni intermodalni kontejnerski sistem koristio je namjenski kontejnerski brod Clifford J. Rodgers,[2] izgrađen 1955. u Montrealu, u vlasništvu White Pass and Yukon Route. Na svom prvom putovanju 26. studenoga 1955., prevozio je 600 kontejnera između North Vancouvera u Kanadi i Skagwaya na Aljasci. U Skagwayu, kontejneri su prekrcavani na namjenske željezničke vagone radi prevoza u Yukon, u prvom intermodalnom servisu s korištenjem kamiona, brodova i željeznice. U suprotnom smjeru, kontejneri su ispunjanavani teretom u Yukonu, te su istim putem, cestovnim vozilima, vlakom i brodom dopremani natrag u Seattle. Taj prvi intermodalni sustav potrajao je mnogo godina.

26. travnja 1956.,[3] kamionski poduzetnik Malcom McLean ukrcao je 58 kontejnera na pregrađeni bivši tanker za plovidbu od Newarka do Houstona. Novitet u McLeanovom konceptu bila je zamisao upotrebe velikih kontejnera koji se nikada ne otvaraju za vrijeme tranzita između pošiljaoca i primaoca, prenosivih na intermodalnoj bazi između kamiona, vlakova i brodova. McLean je isprva preferirao izgradnju "brodova za prikolice", za prijevoz prikolica tegljača, ali ta metoda tovarenja, poznata kao RO-RO (roll-on/roll-off) nije prihvaćena radi velikog gubitka potencijalnog prostora za teret (broken stowage - "loše slaganje"). Umjesto toga, modificirao je originalni dizajn u brod za ukrcaj isključivo kontejnera, bez prikolica. Kompanija Sea-Land Service, isprva poduzeće za kamionski prijevoz, 1956. je uspostavilo prvu kontejnersku liniju između istočne obale SAD-a i Portorika.

Početkom 1960.-ih, radi jasnih prednosti u odnosu na klasične brodove za generalni teret, javlja se zamisao o isključivo kontejnerskim brodovima. Prvi od njih, Fairland,[4] 1966. doplovio je iz New Jerseya u Bremen s teretom isključivo u kontejnerima, te je Sea-land u službu uskoro uveo još tri kontejnerska broda na linijama za Bremen, Rotterdam i Grangemouth. Uskoro su i druge američke (CML, U.S. Lines, American Export Isbrandtsen Lines i Moore McCormick Lines) i zapadnoeuropske kompanije uspostavile kontejnerske linije, te je slijedio nagli razvoj pomorskog kontejnerskog prometa, dijelom uvjetovan i standardizacijom dimenzija kontejnera krajem 1960-ih, koji je do 1969. dosegao 40% ukupnog linijskog tereta preko sjevernog Atlantika.[5]1968., uvedeni su u promet na linijama preko sjevernog Atlantika u velikom broju isključivo kontejnerski brodovi od 22 000 dwt, s kapacitetom od 1200 standardnih kontejnera i s brzinom od 20 čvorova.

Potkraj 1969. počinju se povlačiti iz prometa kontejnerski brodovi prve generacije, a na njihovo mjesto dolaze brodovi druge generacije. Već u polovici 1972., i ti se brodovi zamjenjuju s još većim i bržim brodovima treće generacije. Prvi brod treće generacije, iz 1972., bio je Tokyo Bay[6] od 57 000 dwt, koji je britanska kontejnerska kompanija Overseas Container Ltd. (OCL) izgradila za liniju Velika Britanija - Daleki istok. Kasnije su izgradena još četiri broda iste serije. Brodovi klase Bay s dvije turbine ukupno od 40 000 ks, i s brzinom od 26 čvorova, mogli su ukrcati 2200 TEU.[7] Također, zapadnonjemački Hapag-Lloyd stavio je u svoju istočnoazijsku liniju četiri broda treće generacije tipa Express po 58 000 dwt, koji su mogli ukrcati 3000 kontejnera i ploviti brzinom od 29 čvorova. Trend povećanja brzine dosegao je vrhunac prije svjetske energetske i ekonomske krize 1970-ih, kada je 1972. Sea-Land uveo u promet ekspresni kontejnerski brod Sea-Land McLean na liniji izmedu New Yorka i zapadnoeuropskih luka, a do kraja novembra 1973. uveo je u promet na toj ruti ukupno 8 brodova iste klase. To su bili brodovi s dvije turbine po 60 000 ks, i brzinom od 31 do 33 čvorova. Sea-Land McLean postavio je na toj pruzi rekord ploveći prosječnom brzinom od 33 do 35 čvorova,[8] što je ne samo najveća brzina postignuta u kontejnerskom prometu preko sjevernog Atlantika, nego uopće u svjetskoj trgovačkoj mornarici.[9]

U najnovije doba, posebno od kraja 1990-ih, izgrađuju se sve veći kontejnerski brodovi, te je od 240 najvećih, samo 9 izgrađeno prije 2000. godine. Dužina kontejnerskih brodova premašila je dužinu najvećih tankera u službi, te se planiraju i još veće jedinice. Trenutno najveći kontejnerski brod, Emma Mærsk, ima kapacitet 15 200 TEU kontejnera.[10][11] 2008., južnokorejska brodograđevna industrija STX, najavila je planove o izgradnji kontejnerskog broda kapaciteta 22 000 TEU, dužine 450 i širine 60 metara, koji ukoliko bude izgrađen, postati će najvećim plovnim objektom na svijetu.[12]

Vrste

Feeder WMS Groningen.

Postepeno se razvilo nekoliko tipova brodova za prijevoz kontejnera, od kojih su najznačajniji: Potpuni kontejnerski brodovi (full container ships) s ćelijama za smještaj kontejnera u unutrašnjosti broda (cellular type) i u više redova na palubi. Djelomični ili polukontejnerski brodovi (partial container ships ili semi-container ships) koji se upotrebljavaju djelomično za prijevoz kontejnera i djelomično za klasični generalni teret. RO-RO brodovi s vodoravnim ukrcajem kontejnera s kamionske prikolice ili željezničkog vagona na brod ili s broda na prikolicu odnosno vagon. Obalni kontejnerski brodovi (feeder service), manji brodovi s ravnom palubom uređenom za smještaj kontejnera, koji dovoze kontejnere iz manjih luka u glavnu kontejnersku luku radi ukrcavanja na prekomorski brod ili ih iz te luke razvoze u druge, manje luke. Sistemi LASH, s podvrstama Seabee i BACAT, koji u svojim teglenicama prevoze i kontejnere. Konvertibilni kontejnerski brodovi (convertible container ships), u kojima se dio broda ili čitav brod može upotrijebiti za smještaj bilo kontejneriziranog ili konvencionalnog tereta, s uredajima koji omogućuju preuređenje broda od putovanja do putovanja.[13]

Konstrukcija

Ćelijska struktrura teretnog prostora.

Osnovna karakteristika po kojoj se kontejnerski brodovi razlikuju od brodova za generalni teret, skladišta su s posebnim ćelijama za svaki kontejner i automatskim slaganjem. Kontejnerski brod je, isto kao i sam kontejner, vrlo jednostavne strukture. Nema međupalublja, nema posebnih otvora na palubi ni dizalica, osim u izuzetnim slučajevima, a nema ni druge opreme za prekrcaj jer se uređaji za ukrcavanje i iskrcavanje nalaze na lučkim obalama. Najvažniji tehnički problem kod kontejnerskih brodova strukturalne je prirode. Konvencionalni brodovi imaju prostranu i jaku palubu koja pridonosi čvrstoći broda, dok je kod kontejnerskih brodova ćelijskog tipa palubna površina ograničena samo na uske dijelove između ćelijskih skladišta i bokova broda, tako da ćelijska struktrura služi ujedno i za osiguranje stabiliteta broda.[14] Kontejnerski brodovi dizajnirani sa svrhom što veće optimizacije tereta. Kapacitet se mjeri u kapacitetom ukrcaja TEU (Twenty-foot equivalent unit), standardnog kontejnera 6,1 × 2,4 × 2,6 metara, premda je većina kontejnera danas u upotrebi dugačka 12 metara. Za razliku od većih brodova, manji, s kapacitetom do 2900 TEU, često su opremljeni vlastitim dizalicama. Ovisno o veličini broda, broj posade varira od 20 do 40 ljudi.

Pogon

Glavni pogonski stroj kontejnerskog broda.

Većina kontejnerskih brodova opremljena je dizel motorima. U ranijim fazama naglog razvoja kontejnerizacije, posebno krajem 1960-ih, posebno brze jedinice, kao brodovi klase Sea-Land McLean bili su opremljeni parnim turbinama što im je omogućavalo čak 33 čvora brzine, ali nakon energetske krize 1970-ih izgradnja i eksploatacija takvih brodova je napuštena radi velikih troškova korištenja. U današnje doba najbrži kontejnerski brod je Hanjin Bremerhaven s 27 čvorova,[15] dok u većini ostalih slučajeva brzina varira između 24 i 26 čvorova. U brodovima klase Emma Mærsk ugrađen je Wärtsilä-Sulzer 14RTFLEX96-C, trenutno najveći dizelski motor na svijetu, težak 2300 tona s 109 000 konjskih snaga (82 MW).[16][17]

Brodogradilišta

Veći kontejnerski brodovi (kapaciteta preko 7000 TEU) izgrađeni su u sljedećim brodogradilištima:

Rizik

Pričvršćivanje kontejnera.

Neprekidan tranzit kontejnera (u svako doba, između 5 i 6 milijuna jedinica) povlači za sobom određeni obim rizika. Neki od tih rizika povezani su s ukrcajem i iskrcajem kontejnera, što između ostalog utječe na stabilitet broda. Bilo je slučajeva nestručnih utovarivanja kontejnera i sukladnih prevrtanja, što se nastoji izbjeći upotrebom kompjutorskih ukrcajnih sustava (MACS3)[19]. Procijenjeno je da kontejnerski brodovi svake godine izgube preko 10 000 kontejnera za vrijeme plovidbe,[20] u većini slučajeva za vrijeme nevremena ili uzburkanog mora, što stvara ekološku prijetnju.

Najveći kontejnerski brodovi

Glavni članak: Popis najvećih kontejnerskih brodova
Deset najvećih klasa kontejnersih brodova, prema kapacitetu TEU
Izgrađen Ime Broj jedinica Dužina o.a. Širina Kapacitet TEU BRT Vlasništvo Zastava
2006. Emma Mærsk 7 397,7 m 56,4 m 15 200 151 687 Maersk Line Danska
2009. MSC Danit 6 365,50 m 51,20 m 14 000 153 092 Mediterranean Shipping Company S.A. Panama
2009. MSC Beatrice 6 366 m 51 m 14 000 151 559 Mediterranean Shipping Company S.A. Panama
2008. CMA CGM Thalassa 1 346,5 m 45,6 m 10 960 128 600 CMA CGM Cipar
2005. Gudrun Mærsk 5 367,3 m 42,8 m 10 150 97 933 Maersk Line Danska
2002. Clementine Mærsk 6 348,7 42,6 m 6600 [21] 96 000 Maersk Line Danska
2006. COSCO Guangzhou 4 350 m 42,8 m 9450[22] 99 833 COSCO Grčka
2006. CMA CGM Medea 3 350 m 42,8 m 9415[23] 99 500 CMA CGM Francuska
2003. Axel Mærsk 5 352,6 m 42,8 m 9310 93 496 Maersk Line Danska
2006. NYK Vega 2 338,2 m 45,6 m 9200 97 825 Nippon Yusen Kaisha Panama
2005. MSC Pamela 5 336,7 m 45,6 m 9178 90 500 Mediterranean Shipping Company S.A. Liberija
2006. MSC Madeleine 1 348,5 m 42,8 m 9100 107 551 Mediterranean Shipping Company S.A. Liberija
2006. Hannover Bridge 2 336 m 45,8 m 9040 89 000 K Line Japan

Najprometnije luke

TEU (Twenty-foot equivalent unit) je kontejner od 20 stopa dužine (6,1 m), te kontejner od 40 stopa (12,192 m) iznosi 2 TEU.

Poredak Luka Država TEU (u 1000)[24] +/- od 2004. % promjene od 2004.
1 Singapur Singapur 23 192 1863 8,73
2 Hong Kong NR Kina 22 427 443 2,02
3 Shanghai NR Kina 18 084 3527 24,23
4 Shenzhen NR Kina 16 197 2582 18,96
5 Busan Južna Koreja 11 843 413 3,61
6 Kaohsiung Tajvan 9471 0 0,00
7 Rotterdam Nizozemska 9287 1006 12,15
8 Hamburg Njemačka 8088 1085 15,49
9 Dubai Ujedinjeni Arapski Emirati 7619 1190 18,51
10 Los Angeles SAD 7485 164 2,24

Vidi još

Izvori

  1. ↑ Osnove brodogradnje
  2. ↑ "Shipping container history". interfreight.co.za. http://www.interfreight.co.za/container_history.html 
  3. ↑ "The Containership Revolution: Malcom McLean's 1956 Innovation Goes Global". pubsindex.trb.org. http://pubsindex.trb.org/document/view/default.asp?lbid=793327 
  4. ↑ "A short history of the container". Stella Container Logistics. http://www.scl-bv.com/index-d.php?page=gesch-cont-d 
  5. ↑ Pomorska Enciklopedija, IV, s. 4
  6. ↑ "The End of Break Bulk Liner Shipping". merchantnavyofficers.com. http://www.merchantnavyofficers.com/brakebulkliners2.html 
  7. ↑ Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6
  8. ↑ "The End of Break Bulk Liner Shipping". New Zealand Ship & marine society. http://www.nzshipmarine.com/news/detail.aspx?id=41 
  9. ↑ Pomorska Enciklopedija, IV, s. 6
  10. ↑ "Emma Maersk / Container vessel specifications". emma-maersk.com. http://www.emma-maersk.com/specification/ 
  11. ↑ "World's Largest Ships". maritime-connector.com. http://www.maritime-connector.com/ContentDetails/1433/gcgid/191/lang/English/World-s-Largest-Ships.wshtml 
  12. ↑ "STX Shipbuilding will conceive a 22,000 TEUs ship!". transport-expertise.org. http://en.transport-expertise.org/index.php/2008/06/13/stx-shipbuilding-will-conceive-a-22000-teus-ship/ 
  13. ↑ Pomorska Enciklopedija, IV. s. 6
  14. ↑ Pomorska Enciklopedija, IV, s 8
  15. ↑ "Hanjin Shipping to Deploy the World's Fastest Containership". Hanjin. http://www.hanjin.com/en/news/060705.jsp 
  16. ↑ "Wartsila Sulzer RTA96-C / Engine". emma-maersk.com. http://www.emma-maersk.com/engine/Wartsila_Sulzer_RTA96-C.htm 
  17. ↑ "Emma Mærsk, Worlds Largest Container Carrier". www.robse.dk. http://www.robse.dk/pages/Emma/EmmaFami.asp 
  18. ↑ "Emma Maersk". Wärtsilä. http://www.wartsila.com/,en,solutions,0,marine_references,A8940A88-380D-44A6-96F9-E8CD056516AC,66EAA300-1E4D-424A-9390-38D7C0E9D95C,,.htm 
  19. ↑ "MACS3". Wikipedia. http://en.wikipedia.org/wiki/MACS3 
  20. ↑ "Shipping Containers - Lost At Sea". csshippingcontainers.co.uk. http://www.csshippingcontainers.co.uk/wordpress/shipping-container-articles/shipping-containers-lost-at-sea/ 
  21. ↑ "World's largest container ship delivered to Lloyd's Register class". Lloyd's Register. http://www.lr.org/News+and+Events/PR3306+9600+teu.htm 
  22. ↑ Kyunghee Park. "Around Asia's markets: Glut dims prospects for cargo shippers". Bloomberg News. http://www.iht.com/articles/2006/03/09/bloomberg/sxasia.php 
  23. ↑ "CMA CGM MEDEA, one of the world’s largest container ships". CMA CGM. http://www.cma-cgm.com/AboutUs/PressRoom/PressReleaseDetail.aspx?Id=4646 
  24. ↑ AAPA World Port Rankings 2005

Vanjske poveznice


v •  • u
Trgovački brodovi
Teretni brodovi
Tankeri
Putnički brodovi
Pomoćni brodovi
Ostalo
Veličine: Handysize · Handymax · Panamax · Aframax · Suezmax · Capesize · VLCC · ULCC
Ostale veličine: Seawaymax · Malaccamax
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Kontejnerski_brod&oldid=340023"
Last modified
Ova stranica posljednji je put uređivana 19. studeni 2021. u 03:11.
⧼citizen-page-info-viewcount⧽
Ova stranica je pogledana 252 puta.