Toggle menu
243,9 tis.
110
18
641,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Jezgrine pore: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Jezgrine pore'''-->[[Datoteka:NuclearPore_crop.png|mini|Jezgrina pora u bočnom prerezu. ]]
<!--'''Jezgrine pore'''-->[[Datoteka:NuclearPore_crop.png|mini|Jezgrina pora u bočnom prerezu. ]]
'''Jezgrine pore''' su rupice u [[jezgrina ovojnica|ovojnici]] stanične [[stanična jezgra|jezgre]]. Ima ih od 3000 do 5000.<ref name="VEF">[http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Stanična jezgra], Veterinarski fakultet</ref> Promjera su od 5 do 100 µm.<ref name="PMF">{{cite web|author=Meštrović, Ozrenka|title=292. Molim vas da mi napišete nešto o građi i funkciji stanice.|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor292.htm|work=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |accessdate=24. prosinca 2014.}}</ref>One propuštaju određene tvari iz jezgre ([[mRNK]]) i u jezgru ([[proteini]]).<ref name="VEF"/> Kad [[transkripcija (biologija)|transkripcijom]] nastane [[rRNK]] i spoji se s proteinima, nastaje kompleks koji se odvaja od [[jezgrica|jezgrice]] i kroz jezgrine pore izlazi iz jezgre u citoplazmu gdje se poslije formiraju [[ribosom|ribosomi]].<ref name="VEF"/>. Zahvaljujući porama postoji skladna komunikacija jezgre i [[citoplazma|citoplazme]].<ref name="HE">{{cite web|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref>  Oko svake pore je [[anulus]], proteinski prsten. Anulus se odgovoran za kontrolirani promet molekula.<ref name="HE"/>
'''Jezgrine pore''' su rupice u [[jezgrina ovojnica|ovojnici]] stanične [[stanična jezgra|jezgre]]. Ima ih od 3000 do 5000.<ref name="VEF">[http://www.vef.unizg.hr/org/biologija/zologija/resources/Stanicni%20organeli%20-%20jezgra%20i%20kromosomi.ppt Stanična jezgra], Veterinarski fakultet</ref> Promjera su od 5 do 100 µm.<ref name="PMF">{{Citiranje weba|author=Meštrović, Ozrenka|title=292. Molim vas da mi napišete nešto o građi i funkciji stanice.|url=http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor292.htm|work=Odgovori na postavljena pitanja iz biologije|publisher=Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb |accessdate=24. prosinca 2014.}}</ref>One propuštaju određene tvari iz jezgre ([[mRNK]]) i u jezgru ([[proteini]]).<ref name="VEF"/> Kad [[transkripcija (biologija)|transkripcijom]] nastane [[rRNK]] i spoji se s proteinima, nastaje kompleks koji se odvaja od [[jezgrica|jezgrice]] i kroz jezgrine pore izlazi iz jezgre u citoplazmu gdje se poslije formiraju [[ribosom|ribosomi]].<ref name="VEF"/>. Zahvaljujući porama postoji skladna komunikacija jezgre i [[citoplazma|citoplazme]].<ref name="HE">{{Citiranje weba|title=jezgra, stanična|url=http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122|work=Hrvatska enciklopedija|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|accessdate=20. studenoga 2014.}}</ref>  Oko svake pore je [[anulus]], proteinski prsten. Anulus se odgovoran za kontrolirani promet molekula.<ref name="HE"/>


Na mjestima gdje su pore spajaju se [[vanjska jezgrina ovojnica|vanjska]] i [[unutarnja jezgrina ovojnica|unutarnja]] membrana.<ref name="VEF"/>
Na mjestima gdje su pore spajaju se [[vanjska jezgrina ovojnica|vanjska]] i [[unutarnja jezgrina ovojnica|unutarnja]] membrana.<ref name="VEF"/>

Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 22:48

Jezgrina pora u bočnom prerezu.

Jezgrine pore su rupice u ovojnici stanične jezgre. Ima ih od 3000 do 5000.[1] Promjera su od 5 do 100 µm.[2]One propuštaju određene tvari iz jezgre (mRNK) i u jezgru (proteini).[1] Kad transkripcijom nastane rRNK i spoji se s proteinima, nastaje kompleks koji se odvaja od jezgrice i kroz jezgrine pore izlazi iz jezgre u citoplazmu gdje se poslije formiraju ribosomi.[1]. Zahvaljujući porama postoji skladna komunikacija jezgre i citoplazme.[3] Oko svake pore je anulus, proteinski prsten. Anulus se odgovoran za kontrolirani promet molekula.[3]

Na mjestima gdje su pore spajaju se vanjska i unutarnja membrana.[1]

Referencije

  1. 1,0 1,1 1,2 1,3 Stanična jezgra, Veterinarski fakultet
  2. Meštrović, Ozrenka. "292. Molim vas da mi napišete nešto o građi i funkciji stanice.". Odgovori na postavljena pitanja iz biologije. Prirodoslovno-matematički fakultet, Zagreb. http://e-skola.biol.pmf.unizg.hr/odgovori/odgovor292.htm Pristupljeno 24. prosinca 2014. 
  3. 3,0 3,1 "jezgra, stanična". Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=29122 Pristupljeno 20. studenoga 2014. 

Vanjske poveznice