Slijedni priopćajni postupci: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Slijedni priopćajni postupci'''-->U [[računarstvo|računarstvu]], '''slijedni priopćajni postupci'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 206</ref> (obično kao '''CSP''' - od [[engleski|engl.]] ''Communicating Sequential Processes'') je [[formalni jezik]] za opis [[uzorak]]a [[interakcija|interakcije]] u [[konkurentni sustav|konkurentnim sustavima]].<ref name="roscoe">{{ | <!--'''Slijedni priopćajni postupci'''-->U [[računarstvo|računarstvu]], '''slijedni priopćajni postupci'''<ref name="InfoRjecnik">Kiš Miroslav, ''Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik'', Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 206</ref> (obično kao '''CSP''' - od [[engleski|engl.]] ''Communicating Sequential Processes'') je [[formalni jezik]] za opis [[uzorak]]a [[interakcija|interakcije]] u [[konkurentni sustav|konkurentnim sustavima]].<ref name="roscoe">{{Citiranje knjige | ||
|first=A. W. | |first=A. W. | ||
|last=Roscoe | |last=Roscoe | ||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
|title=The Theory and Practice of Concurrency | |title=The Theory and Practice of Concurrency | ||
|publisher=[[Prentice Hall]]|id = {{ISBN|0-13-674409-5}}|year=1997}} | |publisher=[[Prentice Hall]]|id = {{ISBN|0-13-674409-5}}|year=1997}} | ||
* Neke poveznice koje se odnose na ovu knjigu su dostupne [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/publications/books/concurrency/ ovdje]. Cijeli je tekst dostupan za skidanje kao [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/publications/68b.ps PS] ili [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/publications/68b.pdf PDF] datoteka sa [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/pubs.html popisa] akademskih publikacija Billa Roscoea.</ref> Član je porodice matematičkih teorija konkurentnosti poznate kao procesne algebre, ili [[procesni račun]]i. CSP je utjecao na razvoj programskog jezika [[Occam (programski jezik)|Occam]].<ref name="roscoe"/><ref>{{ | * Neke poveznice koje se odnose na ovu knjigu su dostupne [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/publications/books/concurrency/ ovdje]. Cijeli je tekst dostupan za skidanje kao [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/publications/68b.ps PS] ili [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/publications/68b.pdf PDF] datoteka sa [http://web.comlab.ox.ac.uk/oucl/work/bill.roscoe/pubs.html popisa] akademskih publikacija Billa Roscoea.</ref> Član je porodice matematičkih teorija konkurentnosti poznate kao procesne algebre, ili [[procesni račun]]i. CSP je utjecao na razvoj programskog jezika [[Occam (programski jezik)|Occam]].<ref name="roscoe"/><ref>{{Citiranje knjige | ||
|last=INMOS | |last=INMOS | ||
|authorlink=INMOS | |authorlink=INMOS | ||
Posljednja izmjena od 18. studeni 2021. u 03:46
U računarstvu, slijedni priopćajni postupci[1] (obično kao CSP - od engl. Communicating Sequential Processes) je formalni jezik za opis uzoraka interakcije u konkurentnim sustavima.[2] Član je porodice matematičkih teorija konkurentnosti poznate kao procesne algebre, ili procesni računi. CSP je utjecao na razvoj programskog jezika Occam.[2][3]
CSP je prvi put opisan u radu iz 1978.[4] autora C. A. R. Hoarea, ali je s vremenom znatno uznapredovao. CSP je praktično primijenjen u industriji kao alat za specificiranje i verificiranje konkurentnih aspekata raznih sustava - poput T9000 transpjutora,[5] i sustava za sigurno elektroničko poslovanje.[6] Akademske primjene CSP-a ga obično uključuju kao alat za istraživanje u teoriji konkurentnosti, na način na koji su apstrakni strojevi korišteni za proučavanje slijednih sustava. Sama teorija CSP-a je još uvijek predmet aktivnog istraživanja, uključujući rad koji se odnosi na povećanje opsega praktične primjenjivosti (npr. povećanje skale sustava koji može biti ukrotivo analiziran[7]).
Nedovršeni članak Slijedni priopćajni postupci koji govori o računarstvu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.
Izvori
- ↑ Kiš Miroslav, Englesko-hrvatski i hrvatsko-engleski informatički rječnik, Zagreb, Naklada Ljevak, 2000., str. 206
- ↑ 2,0 2,1
• Nepoznat parametar:
id
• Nepoznat parametar:authorlink - ↑
• Nepoznat parametar:, INMOS document 72 occ 45 03
authorlink - ↑ • Nepoznat parametar:
authorlink
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑
• Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal - ↑ • Nepoznat parametar:
coauthors
• Nepoznat parametar:issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal - ↑ Creese, S. (2001). Data Independent Induction: CSP Model Checking of Arbitrary Sized NetworksData Independent Induction: CSP Model Checking of Arbitrary Sized Networks, Oxford University.