Florence Hartmann: razlika između inačica

Inačica od 17. studeni 2021. u 08:13

Florence Hartmann (17. veljače 1963.), francuska je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za Le Monde o Balkanu, a početkom 1991. o raspadu SFRJ.^[1] Od 2015. počasni je građanin Sarajeva.

Životopis

Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.^[2] Godine 2000. je postala glasnogovornica za Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) u Hagu te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a Carli Del Ponte. Godine 1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju Ovčara, te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".^[1] Konkretno, tvrdi da je Veselin Šljivančanin 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".^[3]

Odnosi sa MKSJ

Kada je Slobodan Milošević završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi Mir i kazna 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i genocida u Srebrenici. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.^[1] Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.^[4] Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.^[5] Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice opsade grada, te tamo verbalno napala Carla Bildta jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".^[6]

Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.^[7] Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, Jovice Stanišića i Franka Simatovića, "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".

Djela

Milošević: Dijagonala luđaka (1999.)
Mir i kazna (2006.)
Zviždači (2014)
Afera Srebrenica: Krv realpolitike (2015)

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 BBC News (14. rujna 2009). "Profile: Florence Hartmann". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm Pristupljeno 3. lipnja 2013
↑ "Mrkšić et al Trial: Transcript". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 25. svibnja 2006. http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm Pristupljeno 3. lipnja 2013
↑ "TV Tribunal". Sense Agency. 2. lipnja 2006. http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390 Pristupljeno 3. lipnja 2013
↑ "ICTY: Hartmann case troubling". UNHCR. 10. listopada 2011. http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0 Pristupljeno 4. lipnja 2013
↑ Edward Cody (26. prosinca 2011). "France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia". Washington Post. http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt Pristupljeno 3. lipnja 2013
↑ "Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!'". dnevnik.hr. 6. travnja 2012. http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html Pristupljeno 3. lipnja 2013
↑ "Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona". Sense Agency. 14. travnja 2004. http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986 Pristupljeno 4. lipnja 2013

Vanjske poveznice

Intervju na Peščanik.net
Intervju za Slobodna Evropa
Vrijeme je promijenilo stranu esej Hartmann za Al Jazeeru
Hartmann u emisiji Nedjeljom u dva (2007)

[profil-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 BBC News (14. rujna 2009). "Profile: Florence Hartmann". bbc.co.uk. http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm Pristupljeno 3. lipnja 2013

[2] "Mrkšić et al Trial: Transcript". Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju. 25. svibnja 2006. http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm Pristupljeno 3. lipnja 2013

[3] "TV Tribunal". Sense Agency. 2. lipnja 2006. http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390 Pristupljeno 3. lipnja 2013

[4] "ICTY: Hartmann case troubling". UNHCR. 10. listopada 2011. http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0 Pristupljeno 4. lipnja 2013

[5] Edward Cody (26. prosinca 2011). "France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia". Washington Post. http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt Pristupljeno 3. lipnja 2013

[6] "Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!'". dnevnik.hr. 6. travnja 2012. http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html Pristupljeno 3. lipnja 2013

[7] "Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona". Sense Agency. 14. travnja 2004. http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986 Pristupljeno 4. lipnja 2013

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 25: / Redak 25: @@
 }}
-'''Florence Hartmann''' ([[17. veljače]] [[1963.]]), [[Francuska|francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''Le Monde'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Raspad SFRJ|raspadu SFRJ]].<ref name="profil">{{cite web| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm| title=Profile: Florence Hartmann| date=14. rujna 2009| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Od 2015. počasni je građanin [[Sarajevo|Sarajeva]].
+'''Florence Hartmann''' ([[17. veljače]] [[1963.]]), [[Francuska|francuska]] je novinarka i spisateljica. Od 1987. pisala je za ''Le Monde'' o [[Balkan]]u, a početkom 1991. o [[Raspad SFRJ|raspadu SFRJ]].<ref name="profil">{{Citiranje weba| publisher=bbc.co.uk| author=BBC News| url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/8254318.stm| title=Profile: Florence Hartmann| date=14. rujna 2009| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Od 2015. počasni je građanin [[Sarajevo|Sarajeva]].
 == Životopis ==
-Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.<ref>{{cite web| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm| title=Mrkšić et al Trial: Transcript| date=25. svibnja 2006| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Godine 2000. je postala glasnogovornica za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u [[Hag|Hagu]] te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a [[Carla Del Ponte|Carli Del Ponte]]. Godine  1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju [[Ovčara]], te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".<ref name="profil"/> Konkretno, tvrdi da je [[Veselin Šljivančanin]] 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".<ref>{{cite web| url=http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390| title=TV Tribunal| date=2. lipnja 2006| publisher=Sense Agency| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
+Florence Hartmann je 1985. diplomirala, te tom prilikom stekla titulu magistra iz područja književnosti i stranih civilizacija na Sveučilištu u Parizu.<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.icty.org/x/cases/mrksic/trans/en/060525ED.htm| title=Mrkšić et al Trial: Transcript| date=25. svibnja 2006| publisher=Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Godine 2000. je postala glasnogovornica za [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije]] (MKSJ) u [[Hag|Hagu]] te savjetnica glavnoj tužiteljici MKSJ-a [[Carla Del Ponte|Carli Del Ponte]]. Godine  1992. bila je jedna od prvih novinara koji su otkrili lokaciju [[Ovčara]], te je 2006. svjedočila pred MKSJ-om protiv "vukovarske trojke".<ref name="profil"/> Konkretno, tvrdi da je [[Veselin Šljivančanin]] 1992. u intervjuu izjavio sljedeće kad ga je pitala o Ovčari: "Morali smo negdje zakopati tijela".<ref>{{Citiranje weba| url=http://www.sense-agency.com/tv_tribunal.27.html?vid=390| title=TV Tribunal| date=2. lipnja 2006| publisher=Sense Agency| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
 === Odnosi sa MKSJ===
-Kada je [[Slobodan Milošević]] završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi ''Mir i kazna'' 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.<ref name="profil"/> Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.<ref>{{cite web|url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0| publisher=UNHCR| title=ICTY: Hartmann case troubling | date=10. listopada 2011| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.<ref>{{cite web| url=http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt| author=Edward Cody| title=France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia| date=26. prosinca 2011| publisher=Washington Post| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice [[Opsada Sarajeva|opsade grada]], te tamo verbalno napala [[Carl Bildt|Carla Bildta]] jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".<ref>{{cite web|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html| publisher=dnevnik.hr| title=Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!' | date=6. travnja 2012| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
+Kada je [[Slobodan Milošević]] završio u MKSJ-u na suđenju, Srbija je dala tribunalu povjerljive dokumente o njegovom režimu iz 1990-ih, ali pod uvjetom da se neki dijelovi "zatamne". Hartmann je imala uvid u te tajne spise te u knjizi ''Mir i kazna'' 2006. napisala da je MKSJ prihvatio cenzurirati dijelove koji su mogli uspostaviti vezu između Miloševićevog režima i [[genocid u Srebrenici|genocida u Srebrenici]]. MKSJ je regirao optužnicom protiv Hartmann za nepoštivanje suda objavljivanjem dokumenata koji su bili tajni za javnost.<ref name="profil"/> Presudom je kažnjena sa €7.000, što je izazvalo kontroverzne reakcije u svijetu medija i novinara, od kojih su neki javno stali u njenu obranu.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.refworld.org/cgi-bin/texis/vtx/rwmain?page=country&category=&publisher=ART19&type=&coi=BIH&rid=&docid=4e9437ce2&skip=0| publisher=UNHCR| title=ICTY: Hartmann case troubling | date=10. listopada 2011| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Iako je Hartmann rekla da je uplatila traženu svotu, MKSJ je to opovrgnuo te izdao nalog za njeno uhićenje. Godine 2011. ona je pobjegla u Francusku. Francuske vlasti su, međutim, odbile uhititi ju jer su mislile surađivati sa MKSJ-om jedino u izručivanju ratnih zločinaca, u što ne spada i progon osoba koje kritiziraju sam sud.<ref>{{Citiranje weba| url=http://articles.washingtonpost.com/2011-12-26/world/35288257_1_war-crimes-bosnian-contempt| author=Edward Cody| title=France refuses to arrest journalist sought by tribunal for former Yugoslavia| date=26. prosinca 2011| publisher=Washington Post| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref> Ipak, usprkos uhidbenom nalogu iz Haaga, nastavila se slobodno kretati i u inozemstvu: 2012. posjetila je Sarajevo, povodom 20. obljetnice [[Opsada Sarajeva|opsade grada]], te tamo verbalno napala [[Carl Bildt|Carla Bildta]] jer je smatrala da on nije trebao biti na obilježavanju stradanja grada jer je prije govorio da je "Milošević dobar momak".<ref>{{Citiranje weba|url=http://dnevnik.hr/vijesti/svijet/hartmann-napala-bildta-u-sarajevu-sto-ti-radis-tu-pricao-si-da-je-milosevic-dobar-momak.html| publisher=dnevnik.hr| title=Hartmann napala Bildta u Sarajevu: 'Što ti radiš tu, pričao si da je Milošević dobar momak!' | date=6. travnja 2012| accessdate=3. lipnja 2013}}</ref>
-Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.<ref>{{cite web| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986| title=Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona| publisher=Sense Agency| date=14. travnja 2004| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]], "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".
+Florence Hartmann je još 2004. ukazala je na narušavanje neutralnosti Tužilaštva MKSJ, kada je usvojeno novo pravilo prema kojem peteročlano sudsko vijeće kojeg pored predsjednika i potpredsjednika tribunala čine i trojica predsjedavajućih sudaca Pretresnih vijeća, odlučuje da li se nove optužnice odnose na "najviše lidere, osumnjičene da su najodgovorniji za zločine u nadležnosti tribunala." Ukoliko ocijene da neka od optuženih osoba ne spada među "najviše lidere", suci od tada imaju pravo optužnicu vratiti tužitelju, nezavisno od težine zločina i uvjerljivosti pratećih dokaza.<ref>{{Citiranje weba| url=http://sense-agency.com/tribunal_(mksj)/del-ponte-ce-traziti-quotrazjasnjenjaquot-od-merona.25.html?cat_id=1&news_id=1986| title=Del Ponte će tražiti razjašnjenja od Merona| publisher=Sense Agency| date=14. travnja 2004| accessdate=4. lipnja 2013}}</ref> Godine 2013. izjavila je da je oslobađajuća presuda u slučaju bivših šefova Državne bezbednosti (DB) Srbije, [[Jovica Stanišić|Jovice Stanišića]] i [[Franko Simatović|Franka Simatovića]], "najvidljiviji u nizu udaraca na kredibilitet Haškog tribunala u završenoj fazi njegovog rada".
 ==Djela==