Leukociti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Leukociti'''-->[[Datoteka:Red White Blood cells.jpg|mini|[[Eritrocit]]i (lijevo) i '''leukociti''' (desno)]]
<!--'''Leukociti'''-->[[Datoteka:Red White Blood cells.jpg|mini|[[Eritrocit]]i (lijevo) i '''leukociti''' (desno)]]


[[Leukociti]] (''[[grčki jezik|grč.]]'' λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili '''bijele krvne stanice''' su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama ([[bakterija]], [[virus]]a, [[gljivica]] i [[parazit]]a) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere [[koža|kože]] i [[sluzokoža|sluzokože]]. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji<ref name="isbn978-0-323-04950-4">{{cite book |author=LaFleur-Brooks, M. |title=Exploring Medical Language: A Student-Directed Approach, 7. izdanje |publisher=izdavač: Mosby Elsevier |location=St. Louis, Missouri, USA |year=2008. |pages=398 |isbn=978-0-323-04950-4 |oclc= |doi=}}</ref>.
[[Leukociti]] (''[[grčki jezik|grč.]]'' λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili '''bijele krvne stanice''' su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama ([[bakterija]], [[virus]]a, [[gljivica]] i [[parazit]]a) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere [[koža|kože]] i [[sluzokoža|sluzokože]]. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji<ref name="isbn978-0-323-04950-4">{{Citiranje knjige |author=LaFleur-Brooks, M. |title=Exploring Medical Language: A Student-Directed Approach, 7. izdanje |publisher=izdavač: Mosby Elsevier |location=St. Louis, Missouri, USA |year=2008. |pages=398 |isbn=978-0-323-04950-4 |oclc= |doi=}}</ref>.


Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 5 dana, a nastaju u [[Koštana srž|koštanoj srži]] i [[limfni čvorovi|limfnim čvorovima]] i [[prsna žlijezda|prsnoj žlijezdi]]. Promjer im se kreće od 8 do 12 [[mikrometar]]a<ref>{{cite book | author = Maton, D., Hopkins, J., McLaughlin, Ch. W., Johnson, S., Warner, M. Q., LaHart, D., & Wright, J. D., Deep V. Kulkarni | authorlink = | title = Human Biology and Health | publisher = Prentice Hall | date = 1000008 | location = Englewood Cliffs, New Jersey, USA | pages = | url = | doi = | id = | isbn = 0-13-981176-1}}</ref>, a njihov je broj od 4 do 9x10<sup>9</sup> u litri [[krv]]i<ref name="alberts table">{{Citiranje weba|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=leukocyte,functions&rid=mboc4.table.4143|title=Leukocyte functions and percentage breakdown|accessdate=14. travnja 2007.|publisher=NCBI Bookshelf|year=2005.|author=Alberts, B.|work=Molecular Biology of the Cell}}</ref>. Broj leuocita može varirati tijekom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.
Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 5 dana, a nastaju u [[Koštana srž|koštanoj srži]] i [[limfni čvorovi|limfnim čvorovima]] i [[prsna žlijezda|prsnoj žlijezdi]]. Promjer im se kreće od 8 do 12 [[mikrometar]]a<ref>{{Citiranje knjige | author = Maton, D., Hopkins, J., McLaughlin, Ch. W., Johnson, S., Warner, M. Q., LaHart, D., & Wright, J. D., Deep V. Kulkarni | authorlink = | title = Human Biology and Health | publisher = Prentice Hall | date = 1000008 | location = Englewood Cliffs, New Jersey, USA | pages = | url = | doi = | id = | isbn = 0-13-981176-1}}</ref>, a njihov je broj od 4 do 9x10<sup>9</sup> u litri [[krv]]i<ref name="alberts table">{{Citiranje weba|url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/bv.fcgi?highlight=leukocyte,functions&rid=mboc4.table.4143|title=Leukocyte functions and percentage breakdown|accessdate=14. travnja 2007.|publisher=NCBI Bookshelf|year=2005.|author=Alberts, B.|work=Molecular Biology of the Cell}}</ref>. Broj leuocita može varirati tijekom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.




Redak 19: Redak 19:


{|class="wikitable"
{|class="wikitable"
! vrsta !! izgled pod mikroskopom !! skica !! postotak <br/>kod odraslog čovjeka<br><sup> !! promjer ([[mikrometar|μm]])<ref name="isbn0-443-01657-7">{{cite book |author=Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H. G. |title=Functional histology: A text and colour atlas |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year=1979. |pages= |isbn=0-443-01657-7 |oclc= |doi=}}</ref> !! funkcija<ref name="alberts table"/> !! jezgra<ref name="alberts table"/> !! zrnca<ref name="alberts table"/> !! životni vijek<ref name="isbn0-443-01657-7"/>
! vrsta !! izgled pod mikroskopom !! skica !! postotak <br/>kod odraslog čovjeka<br><sup> !! promjer ([[mikrometar|μm]])<ref name="isbn0-443-01657-7">{{Citiranje knjige |author=Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H. G. |title=Functional histology: A text and colour atlas |publisher=Churchill Livingstone |location=Edinburgh |year=1979. |pages= |isbn=0-443-01657-7 |oclc= |doi=}}</ref> !! funkcija<ref name="alberts table"/> !! jezgra<ref name="alberts table"/> !! zrnca<ref name="alberts table"/> !! životni vijek<ref name="isbn0-443-01657-7"/>
|-
|-
| [[neutrofilni granulocit]]
| [[neutrofilni granulocit]]

Inačica od 17. studeni 2021. u 06:08

Eritrociti (lijevo) i leukociti (desno)

Leukociti (grč. λευκός, leukós - bijeli + κύτος, kýtos - stanica, šupljina) ili bijele krvne stanice su krvne stanice imunološkog sustava čija je osnovna uloga zaštita organizma od mikroorganizama (bakterija, virusa, gljivica i parazita) te stranih tijela koji prijeđu prirodne barijere kože i sluzokože. Postoji pet osnovnih vrsta leukocita koji se razlikuju prema izgledu, zastupljenosti, mjestu nastanka i funkciji[1].

Životni vijek leukocita je u prosjeku 3 do 5 dana, a nastaju u koštanoj srži i limfnim čvorovima i prsnoj žlijezdi. Promjer im se kreće od 8 do 12 mikrometara[2], a njihov je broj od 4 do 9x109 u litri krvi[3]. Broj leuocita može varirati tijekom različitih fizioloških uvjeta i starenjem.


Kemijska i fizikalna svojstva

Leukociti sadrže oko 80% vode, velike količine glikogena koji služi kao izvor energije, nukleoproteida, histamin i heparin. Od fizičkih osobina najvažnije je ameboidno kretanje kojim leukociti procesom kemotaksije prelaze iz krvi u tkiva.

Građa

Oblik leukocita se razlikuje ovisno o vrsti. Svi su leukociti periferne krvi okruglog oblika. Osnovna karakteristika nekih vrsta leukocita je prisutnost specifičnih zrnaca ili granula u citoplazmi koje se boje kiselim i bazičnim bojama u optičkoj mikroskopiji, a ima i neutralnih granula. Na osnovi prisutnosti granula, leukociti se dijele na granulocite i agranulocite[4][5].

  • Granulociti ili polimorfonuklearni leukociti sadrže zrnca koje se u optičkoj mikroskopiji mogu vidjeti kao obojana tjelešca u citoplazmi. Obojana zrnca sadrže niz enzima i drugih tvari s antimikrobijskim djelovanjem i imaju ulogu uništenja i razgradnje mikroorganizama koje bijela krvna stanica unese u citoplazmu procesom fagocitoze. Postoje tri vrste granulocita, neutrofilni, eozinofilni i bazofilni granulociti, koji su dobili ime po vrsti boje na koju reagiraju.
  • Agranulociti ili mononuklearni leukociti su bijele krvne stanice koje pod optičkim mikroskopom prividno ne sadrže obojana zrnca u citoplazmi. U ovu skupinu spadaju limfociti, monociti i makrofagi.

Vrste leukocita

vrsta izgled pod mikroskopom skica postotak
kod odraslog čovjeka
 promjer (μm)[6] funkcija[3] jezgra[3] zrnca[3] životni vijek[6]
neutrofilni granulocit 62% 10–12 više režnjeva blijedo ružičasta (hematoksilinsko - eozinsko bojenje) 6 sati – nekoliko dana
eozinofilni granulocit 2.3% 10–12 dva režnja crveno - narančasta (hematoksilin - eozin) 8–12 dana (u krvotoku 4 – 5 sati)
bazofilni granulocit Pogreška pri izradbi sličice: 0.4% 12–15 dva ili tri režnja tamno plava od nekoliko sati do nekoliko dana
limfocit Pogreška pri izradbi sličice: 30% 7–8 intenzivno obojena, decentrirana prisutna u NK limfocitima i citotoksičnim (CD8+) T limfocitima godinama za stanice imunološke memorije, nekoliko tjedana za ostale limfocite.
Monocit 5.3% 7.72–9.99[7] Monociti migriraju iz krvotoka u tkiva i diferenciraju se u fiksne ili tkivne makrofage. oblika bubrega nema nekoliko sati do nekoliko dana
Makrofag oko 21 ponekad do 60–80 Nastaje aktivacijom monocita. Fagocitoza i razgradnja staničnih ostataka i različitih patogena, stimuliranje limfocita i ostalih stanica imunološkog sustava koje reagiraju na patogen. nakon aktivacije: nekoliko dana
neaktiviran: nekoliko mjeseci do nekoliko godina
Dendritička stanica Pogreška pri izradbi sličice: Potječe i iz limfoidne i mijeloidne linije. Osnovna im je funkcija prezentacija antigena koji aktiviraju T limfocite. slična makrofagu.

Stvaranje leukocita

Životni vijek leukocita je različit, ovisno o vrsti u koju spadaju. Neki leukociti koji nastaju u koštanoj srži ostaju tamo pohranjeni dok za njima ne nastane potreba. Npr. granulociti nakon što dospiju u krv žive još oko 5 dana. Glavna zadaća leukocita je obrana organizma od stranih, opasnih napadača. To su prvenstveno mikroorganizmi, ali i drugi štetni čimbenici.

Granulociti se stvaraju u jetri kod ploda, a kod djece i zdravih osoba u koštanoj srži, limfociti se stvaraju uglavnom u slezeni i limfnim čvorovima, a monociti se stvaraju u koštanoj srži.

Literatura

  1. ↑ LaFleur-Brooks, M. (2008.) Exploring Medical Language: A Student-Directed Approach, 7. izdanje.
  2. ↑ Maton, D., Hopkins, J., McLaughlin, Ch. W., Johnson, S., Warner, M. Q., LaHart, D., & Wright, J. D., Deep V. Kulkarni.
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  4. ↑
    • Nepoznat parametar: publication-place
  5. ↑ http://www.wisc-online.com/objects/index_tj.asp?objID=AP14704
  6. ↑ 6,0 6,1 Daniels, V. G., Wheater, P. R., & Burkitt, H. G. (1979.) Functional histology: A text and colour atlas.
  7. ↑
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: last1
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Leukociti&oldid=332875"