Aurel Stodola: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
Redak 41: Redak 41:
}}
}}


'''Aurel Boleslav Stodola''' (10. svibanj 1859. – 25. prosinac 1942.) bio je [[Slovačka|slovački]] [[inženjer]], [[fizičar]] i izumitelj. Jedan je od pionira [[Termodinamika|tehničke termodinamike]] i njenih aplikacija te je 1903. objavio knjigu ''Die Dampfturbinen'' ([[parna turbina|parne turbine]]), jedan od najvažnijih radova na području termodinamike u tom razdoblju. Stodola je bio [[profesor]] [[strojarstvo|strojarstva]] na Tehničkoj visokoj školi (današnji [[ETH]]) u [[Zürich|Zürichu]] gdje je jedan od njegovih studenata bio i [[Albert Einstein]]. <ref>{{cite web|title=Osobnosti Pýcha inžinierstva celého sveta Aurel Stodola: Moje city nikdy neochabli pre môj národ |url=http://www.civil.gov.sk/archiv/casopis/2001/1426mipr.html |date= |work= |publisher=civil.gov.sk |accessdate=18. studenoga 2018. |language=slovački |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090915181800/http://www.civil.gov.sk/archiv/casopis/2001/1426mipr.html |archivedate=15. rujna 2009. |df=dmy }}</ref> 1892. godine Stodola je osnovao [[Laboratorij za konverziju energije]] pri ETH-u. Zbog velikog utjecaja na razvoj često ga se smatra jednim od očeva parne turbine.  
'''Aurel Boleslav Stodola''' (10. svibanj 1859. – 25. prosinac 1942.) bio je [[Slovačka|slovački]] [[inženjer]], [[fizičar]] i izumitelj. Jedan je od pionira [[Termodinamika|tehničke termodinamike]] i njenih aplikacija te je 1903. objavio knjigu ''Die Dampfturbinen'' ([[parna turbina|parne turbine]]), jedan od najvažnijih radova na području termodinamike u tom razdoblju. Stodola je bio [[profesor]] [[strojarstvo|strojarstva]] na Tehničkoj visokoj školi (današnji [[ETH]]) u [[Zürich|Zürichu]] gdje je jedan od njegovih studenata bio i [[Albert Einstein]]. <ref>{{Citiranje weba|title=Osobnosti Pýcha inžinierstva celého sveta Aurel Stodola: Moje city nikdy neochabli pre môj národ |url=http://www.civil.gov.sk/archiv/casopis/2001/1426mipr.html |date= |work= |publisher=civil.gov.sk |accessdate=18. studenoga 2018. |language=slovački |deadurl=yes |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090915181800/http://www.civil.gov.sk/archiv/casopis/2001/1426mipr.html |archivedate=15. rujna 2009. |df=dmy }}</ref> 1892. godine Stodola je osnovao [[Laboratorij za konverziju energije]] pri ETH-u. Zbog velikog utjecaja na razvoj često ga se smatra jednim od očeva parne turbine.  


==Životopis==
==Životopis==

Inačica od 16. studeni 2021. u 03:32

Aurel Stodola
Aurel Stodola
Aurel Stodola
Rodno ime Aurel Boleslav Stodola
Rođenje 10. svibnja 1859.
Liptovský Mikuláš, Slovačka
(tada Kraljevina Ugarska)
Smrt 25. prosinca 1942.
Pogreška pri izradbi sličice: Zürich, Švicarska
Posljednje počivalište Liptovský Mikuláš, Slovačka
Nacionalnost Slovak
Obrazovanje Tehničko sveučilište u Budimpešti
Sveučilište u Zürichu
Sorbonne

Aurel Boleslav Stodola (10. svibanj 1859. – 25. prosinac 1942.) bio je slovački inženjer, fizičar i izumitelj. Jedan je od pionira tehničke termodinamike i njenih aplikacija te je 1903. objavio knjigu Die Dampfturbinen (parne turbine), jedan od najvažnijih radova na području termodinamike u tom razdoblju. Stodola je bio profesor strojarstva na Tehničkoj visokoj školi (današnji ETH) u Zürichu gdje je jedan od njegovih studenata bio i Albert Einstein. [1] 1892. godine Stodola je osnovao Laboratorij za konverziju energije pri ETH-u. Zbog velikog utjecaja na razvoj često ga se smatra jednim od očeva parne turbine.

Životopis

Djetinjstvo i školovanje

Stodola je rođen 10. svibnja 1859. u slovačkom mjestu Liptovský Mikuláš u tadašnjoj Austro-Ugarskoj Monarhiji kao sin kožara Andreasa Stodole i Anne Kovac. Srednjoškolsko obrazovanje završio je u Levoči te diplomirao u državnoj školi u Košicama. Nakon toga je između 1876. i 1880. godine pohađao nekoliko visokoobrazovnih ustanova uključujući Tehničko sveučilište u Budimpešti te Sveučilište u Zurichu, a diplomu iz područja strojarstva dobio je na Švicarskom državnom tehnološkom institutu. U kasnijim godinama također je proširivao svoje znanje školovanjem na Tehničkom sveučilištu u Charlottenburgu te pariškoj Sorbonni.[2]

Karijera

Nakon školovanja Stodola se prvo zaposlio u mađarskoj željeznici gdje je stekao svoja prva tehnička iskustva. Nakon toga se zapošljava u praškoj podružnici tvrtke Ruston and Company za koju je od 1884. do 1892. godine dizajnirao parne i vodene turbine. Profesorsku karijeru na ETH-u započeo je 1892. godine kao docent u području strojarstva. Vrlo brzo je promoviran u status redovnog profesora kojeg je držao sve do umirovljenja 1929. godine. Za vrijeme profesorske karijere bio je na glasu kao vrstan predavač i pedagog. Također je izgradio veliki eksperimentalno teorijski laboratorij, u tom trenutku jedan od najmodernijih u Europi. [3] Nakon umirovljenja ostao je konzultant na razvoju motora s unutarnjim izgaranjem.

Znanstveni radovi

Parne i plinske turbine

1903. godine Stodola je izdao knjigu Die Dampfturbinen koja se ispostavila kao njegov najvažniji rad. Osim termodinamičkih problema kod dizajniranja turbina, knjiga također opisuje i protok fluida, vibracije, analizu naprezanja ploče, oplate i rotirajućih diskova te koncentrirana naprezanja na provrtima i zaobljenjima. Prvo izdanje imalo je 220 stranica, ali već peto je imalo preko tisuću. Na engleskom je knjiga izdana 1927. godine pod nazivom Steam and gas turbines [4] te reizdana više puta do 1945., a bila je osnovna referenca za inženjere koji su radili na prvoj generaciji mlaznih motora u SAD-u.[5] Stodola je blisko surađivao s industrijom na razvoju prvih praktičnih plinskih turbina, poglavito s tvrtkom Brown, Boveri & Cie, koja je izgradila prvi električni generator pogonjen plinskom turbinom 1939. godine. U ovom radu Stodola je postavio i zakon elipse koji se često naziva i Stodolinim konusnim zakonom.

Medicinska oprema

Od 1915.-1916. godine Stodola je surađivao s njemačkim kirurgom Ferdinandom Sauerbruchom na razvoju napredne mehanički pogonjene prostetičke ruke. Ova suradnja je jedan od prvih dokumentiranih primjera udruživanja snaga kirurga i inženjera. Sauerbruch je povodom toga izjavio, “Ubuduće će dakle kirurg, fiziolog i tehničar (prostetičar/inženjer) će morati raditi zajedno.”[6]

Nagrade i postignuća

  • 1908. nagrađen je Grashofovom medaljom za svoj rad na istraživanjima u strojarstvu[2]
  • 1940. godine nagrađen je Međunarodnom zlatnom medaljom Jamesa Watta za razvoj strukturnih dijelova parne turbine[2]
  • Asteroid otkriven 1984. godine nazvan je njemu u čast 3981 Stodola[2]

Medalja Aurel Stodola

ETH je 2004. godine ustanovio nagradu u čast Stodoli i njegovom radu na toj instituciji. Od 2007. godine nagrada se dodjeljuje svake godine, a dobitnika odabire katedra na kojoj je Stodola predavao za vrijeme svoje karijere. Nagrada se sastoji od medalje za dobitnika te prilike dobitniku da održi predavanje na ETH-u u vezi istraživanja za koje je nagrada dodijeljena.[7]

Izvori

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: archiveurl
    • Nepoznat parametar: deadurl
    • Nepoznat parametar: archivedate
    • Nepoznat parametar: df
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 https://www.thefamouspeople.com/profiles/aurel-stodola-5925.php Aurel Stodola, biografija
  3. ↑ http://vedanadosah.cvtisr.sk/en/father-of-steam-and-gas-turbines
  4. ↑ (Aurel Stodola (1945.), Steam and gas turbines, New York: P. Smith, OL18625767M )
  5. ↑ Dawson, V.P., Engines and Innovation: Lewis Laboratory and American Propulsion Technology. NASA SP-4306, 1991.
  6. ↑ Childress, D.S., Development of rehabilitation engineering over the years: As I see it. Journal of Rehabilitation Research and Development, 2002, 39(6, Supplement):1–10.
  7. ↑ https://www.mavt.ethz.ch/news-and-events/events/aurel-stodola-lecture.html
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Aurel_Stodola&oldid=329266"