More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 25: | Redak 25: | ||
}} | }} | ||
'''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref>{{ | '''Alija Isaković''' (Bitunja pokraj [[Stolac (BiH)|Stoca]], [[1932.]] – [[Sarajevo]], [[1997.]]), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih [[Bošnjaci|bošnjačkih]] intelektualaca uopće.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
| Redak 32: | Redak 32: | ||
Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. | Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ [[1972.]], prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "[[Hasanaginica]], 1774-1974", [[anegdota|anegdote]] Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' [[Bošnjaci|Muslimana]]" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića [[Bošnjaci|Bošnjaka]]. | ||
Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik|bosanskog jezika]].<ref>{{ | Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju [[Bošnjački jezik|bosanskog jezika]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref> Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995. | ||
Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst. | Umro je u Sarajevu 1997. godine. [[Bošnjačka zajednica kulture Preporod]] dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst. | ||
| Redak 38: | Redak 38: | ||
== Djela == | == Djela == | ||
{{Refbegin|2}} | {{Refbegin|2}} | ||
*''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{ | *''Sunce o desno rame''(1963)<ref>{{Citiranje weba|author=|url=http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24|title=ISAKOVIĆ, Alija|publisher=Bosnjaci|date=|accessdate=16 August 2013}}</ref> | ||
*''Semafor'' (1966) | *''Semafor'' (1966) | ||
*''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967) | *''Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme'' (1967) | ||
| Redak 61: | Redak 61: | ||
*''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990) | *''O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana'' (1990) | ||
*''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993) | *''Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje'' (1993) | ||
*''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{ | *''Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku''<ref>{{Citiranje weba|author=|url=https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3|title=Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian|publisher=NYTimes|date=26 December 1993|accessdate=16 August 2013}}</ref> (1993) | ||
* ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995) | * ''Rječnik bosankog jezika'' (Sarajevo, 1995) | ||
{{Refend}} | {{Refend}} | ||
== Citati == | == Citati == | ||
{{Citat|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref>{{ | {{Citat|Mi [[Bošnjaci]] smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.}} | ||
{{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci|bosanskih muslimana]].<ref>{{ | {{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] postoji u narodu i u literaturi koliko [[Hrvatski jezik|hrvatski]] i [[Srpski jezik|srpski]] srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno [[Bošnjaci|bosanskih muslimana]].<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković, 1991. godine.}} | ||
{{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica|bosančicom]] i [[Arabica|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref>{{ | {{Citat|[[Bošnjački jezik|Bosanski jezik]] prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka [[Vuk Karadžić|Vukovih]] i [[Ljudevit Gaj|Gajevih]] reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su [[Bosančica|bosančicom]] i [[Arabica|arebicom]], uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.<ref>{{Citiranje weba|url=https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865|title=21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci|publisher=radiosarajevo.ba|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>|Alija Isaković, 1991. godine.}} | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 16. studeni 2021. u 02:45
Alija Isaković (Bitunja pokraj Stoca, 1932. – Sarajevo, 1997.), bosanskohercegovački književnik, romansijer, pripovjedač, radio-dramski, televizijski i dramski pisac, putopisac, aforist, lekiskograf i povjesničar jezika i književnosti. Utemeljitelj je moderne bosanske jezičke kulture, te jedan je od najznačajnijih bošnjačkih intelektualaca uopće.[1]
Životopis
Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet - Jugoslavenske književnosti i srpskohrvatski jezik, u Sarajevu. Bio je geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“, urednik edicije Kulturno nasljeđe BiH u sarajevskoj "Svjetlosti". Pisao je pripovijetke, romane, drame, putopise, eseje, studije, filmske i tv- scenarije. Priredio je niz antologija, zbornika radova, bibliografija. Nagrađivan je za prozno i dramsko stvaralaštvo.
Priredio je više djela muslimanskih pisaca i posebno prvu antologiju muslimanske književnosti „Biserje“ 1972., prvi izbor bosanskohercegovačkih putopisaca "Hodoljublje" 1973, zbornik radova "Hasanaginica, 1774-1974", anegdote Nasrudina-hodže 1984, te sa Hadžemom Hajdarevićem izbor iz časopisa "Behar" 1900-1911., te knjigu "O 'nacionaliziranju' Muslimana" 1990. godine, pri čemu je utro puteve buđenju i osvješćivanju nacionalnoga bića Bošnjaka.
Alija Isaković snažno se zalagao za afirmaciju bosanskog jezika.[2] Kao leksikograf, Isaković je nezaobilazan u oblikovanju bosanskoga jezika. Objavljeni su njegovi rječnici "Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku" iz 1993. i "Rječnik bosanskoga jezika" iz 1995.
Umro je u Sarajevu 1997. godine. Bošnjačka zajednica kulture Preporod dodjeljuje nagradu "Alija Isaković" za najbolji dramski tekst.
Djela
- Sunce o desno rame(1963)[3]
- Semafor (1966)
- Avdo Karabegović Hasanbegov: Izabrane pjesme (1967)
- Prednost imaju koji ulaze (1971)
- Građa za bibliografiju Muslimanske književnosti 1883-1971 (1972)
- Biserje (1972)
- Hodoljublje (1973)
- Građa za bibliografiju bosansko-hercegovačkog (1842-1970) (1973)
- Edhem Mulabdić: Izabrana djela (1974)
- Hasanaginica, 1774-1974 (1975)
- Bibliografija radova o Hasanaginici 1774-1974 (1975)
- Taj čovjek (1975)
- Osman - Aziz (Osman Nuri Hadžić i Ivan Miličević): Izabrana djela (1980)
- Krajnosti (1981)
- Hasanaginica (1982)
- Pobuna materije (1985)
- Nasrudin Hodža (1986)
- Jednom (1987)
- Neminovnosti (1987)
- Ahmed Muradbegović: Izabrana djela (1987)
- Lijeve priče (1990)
- O »nacionaliziranju« muslimana. 101 godina afirmiranje i negiranja nacionalnog identiteta Muslimana (1990)
- Biserje. Izbor iz muslimanske književnosti. Drugo, prošireno, izdanje (1993)
- Rječnik karakteristične leksike u bosanskome jeziku[4] (1993)
- Rječnik bosankog jezika (Sarajevo, 1995)
Citati
„Mi Bošnjaci smo historijski relativno iživljeni na ovim prostorima, širim od današnje Bosne i Hercegovine - vojnički, ekonomski i kulturno. Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani kao politički narod, fizički i ekonomski sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani, vjerski satanizirani kao azijatsko-islamski relikt, jedini smo narod u evropskim prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim političkim poltronskim vrhom, s policijskom presijom nad vjerskom i svjetovnom inteligencijom, bez prava na nacionalno ime, jezik, književnost, društvene običaje i vjersku praksu...[5]”
(Alija Isaković na na Bošnjačkom saboru 27. rujna 1993. godine.)
„Bosanski jezik postoji u narodu i u literaturi koliko hrvatski i srpski srpski jezik. Ako je to manje poznato širokoj javnosti, razlozi su političke a ne lingvističke naravi. S obzirom da je na ovim balkanskim prostorima politika mjera stvari, u svim oblicima fizičkog i duhovnog života, to je neimenovanje i (ne) priznavanje bosanskog jezika bilo u korelaciji s političkim (ne) imenovanjem bosanske nacije, posebno bosanskih muslimana.[6]”
(Alija Isaković, 1991. godine.)
„Bosanski jezik prema književnom hrvatskom i srpskom jeziku, ima najmanje razlika između narodnog i književnog jezika, između dijalekatskog i književnog i ima – za južnoslovenske prilike – izvanredan kontinuitet, jezičku ustaljenost i homogenost na cijelom prostoru, bez diskontinuiteta koji su imali srpski i hrvatski književni jezik do početka Vukovih i Gajevih reforma sredinom prošlog vijeka. To što u okviru bosanskog jezika nije bilo jezičkih i pravopisnih reformi i nije teško razumjeti. Pisali su bosančicom i arebicom, uglavnom, kako su i govorili. Piši kao što govoriš nije ničija deviza, to je inicijalni poriv pismenog čovjeka.[7]”
(Alija Isaković, 1991. godine.)
Izvori
- ↑ "21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci". radiosarajevo.ba. 5. kolovoz 2017.. https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci". radiosarajevo.ba. 5. kolovoz 2017.. https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "ISAKOVIĆ, Alija". Bosnjaci. http://www.bosnjaci.net/dobri_bosnjani.php?id=24 Pristupljeno 16. kolovoz 2013.
- ↑ "Balkan Conflicts Are Uncoupling Serbo-Croatian". NYTimes. 26. prosinac 1993.. https://www.nytimes.com/1993/12/26/world/balkan-conflicts-are-uncoupling-serbo-croatian.html?pagewanted=3 Pristupljeno 16. kolovoz 2013.
- ↑ "21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci". radiosarajevo.ba. 5. kolovoz 2017.. https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci". radiosarajevo.ba. 5. kolovoz 2017.. https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
- ↑ "21. godišnjica smrti velikana/ Alija Isaković: Ko smo mi Bošnjaci". radiosarajevo.ba. 5. kolovoz 2017.. https://radiosarajevo.ba/metromahala/teme/alija-isakovic-ko-smo-mi-bosnjaci/293865 Pristupljeno 30. prosinac 2020.
