Venecijanski zaljev: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m no summary specified |
||
| Redak 13: | Redak 13: | ||
==Vanjske poveznice== | ==Vanjske poveznice== | ||
* [http://www.monitor.hr/vijesti/sedam-inzinjerskih-cuda-modernog-svijeta/90933/ Protupoplavni sustav u Veneciji] | * [http://www.monitor.hr/vijesti/sedam-inzinjerskih-cuda-modernog-svijeta/90933/ Protupoplavni sustav u Veneciji] | ||
* [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021120/forum01.asp [[Predrag Matvejević]], ''Golfo di Venezia''] | * [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20021120/forum01.asp [[Predrag Matvejević]], ''Golfo di Venezia''] | ||
Posljednja izmjena od 4. studeni 2021. u 01:42
Venecijanski zaljev (tal. Golfo di Venezia) je zaljev u sjevernom dijelu Jadranskog mora, od delte rijeke Po (Italija) do obale Istre (Hrvatska), dug 95 km, i dubok do 34 m; slanoća do 35‰.
Dijeli se na zapadni dio Venecijanskog zaljeva, u užem smislu Venecijanska laguna (Laguna Veneta), a na sjeveroistoku se nalazi Tršćanski zaljev.
U zaljev se ulijevaju rijeke Pad (Po), Adige, Piave, Brenta, Tagliamento, Soča (Isonzo) i Timavo (Reka). Obala je slabo razvedena i pretežno niska i pješćana, uz koju se razvila turistička središta Lido di lesolo, Lido di Venezia, Bibione, Lignano i dr.
Zapadne obale zaljeva (sve do Trsta) okružuju močvare i lagune, a sjeveroistočna obala je strma (vapnenac). Na obalama se nalazi nekoliko važnih luka i gradova: Venecija, Trst, Pula, Rovinj.
Porast značenja Mletačke republike kao pomorske sile u srednjovjekovnom razdoblju pridonijelo je porastu važnosti zaljeva kao važne trgovačke rute.
Ekološki, to je jedan od najugroženijih dijelova Jadranskog mora jer rijeke Po i Adige sa sobom donose otpadne vode iz industrijski najrazvijenijeg dijela Italije.
Vanjske poveznice
- Protupoplavni sustav u Veneciji
- Predrag Matvejević, Golfo di Venezia