Svetovit: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
 
Redak 11: Redak 11:


== Vanjske poveznice ==
== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Svetovid}}
 
* [http://www.ma.krakow.pl/pradzieje/swiatowid Svetovit from Zbrucz in Kraków Archeological Museum]
* [http://www.ma.krakow.pl/pradzieje/swiatowid Svetovit from Zbrucz in Kraków Archeological Museum]


[[Kategorija:Slavenska mitologija]]
[[Kategorija:Slavenska mitologija]]

Posljednja izmjena od 3. studeni 2021. u 22:39

Datoteka:Svantevit-Statue.jpg
Statua četveroglavoga Svetovita na njemačkom otoku Rügenu (slav. Rujani), suvremena reprodukcija

Svetovit[1] (Svetovid, Suvid, Suvid, Svantevid, Svantevit, Svantovid, Sventovid, Zvantevith)

U slavenskoj je mitologiji Svetovit (Svetovid, Swiatowit, Sutvid, Vid) povezivan s ratovima i proricanjem. Opisivan je kao četveroglavi bog čije su glave gledale na četiri strane. Ovako udruženih glava, on može obuhvatiti pogledom sve strane svijeta (Svevid). Njegov konj bijele boje čuvan je u njegovom hramu i o njemu su se brinuli svećenici. Vjerovalo se da Svetovit ratuje protiv neprijatelja jašući na ovom konju. Isti konj služio je i za gatanje. O Svetovitu su ovisili uspjesi ratnih pohoda, trgovačkih putovanja, bogatstvo žetve. U isto vrijeme on je držao jedan luk ili mač, kao simbol rata, i rog za piće. Svetovitu su prinošene životinjske žrtve. Baltički Slaveni su ga prihvaćali kao prvog ili najvišeg boga. Vjeruje se da je dolaskom kršćanstva Svetovit i dalje ostao u slavenskom narodu kroz lik svetoga Vida.

Unutarnje poveznice

Izvori

  1. Stjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5. – prerađeno izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca prosinca 2000., ISBN 953-0-40017-9, str. 426. (Crolist)

Vanjske poveznice