Kalapálo: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 11:15

Kalapálo (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme karipskih Indijanaca u bazenu Xingúa u brazilskoj državi Mato Grosso. ovo pleme imalo je 1968. godine svega 110 ljudi, ali im broj polako raste, pa ih 1990.-tih ima preko 200. Govore istim jezikom kao i Kuikúro Indijanci čiji se broj također kreće nešto preko 200 osoba, ali etnički su različiti. Danas na rezervatu Xingú žive od uzgoja kukuruza i gorke manioke i ribarenja po rijekama i jezerima, a uzgajaju i nešto piquí-voća.

Jezično su Kalapali najsrodniji plemenima Kariba iz južne Venezuele i Gvajane (Yecuana i Hixkaryána), odakle su možda porijeklom. Na glasu su bili kao opasni ratnici, a spominje ih i nesretni istraživač Percy Harrison Fawcett koji je tragao za "Gradom Z". najpoznatija ceremonija, važi i za ostala plemena Xingúa, je Kuarup (Kwarip, Kwarup ili Quarup), ceremonija mrtvih, koja se održava jednom godišnje ^[1].

Izvori

↑ Indians of the Xingu

Vanjske poveznice

[1] Indians of the Xingu

[1]

Inačica od 3. rujan 2021. u 07:30 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 18. ožujak 2022. u 11:15 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m bnz
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Kalapálo'''-->'''~~Kalapálo''' (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme [[Cariban\|karipskih]] Indijanaca u bazenu [[Xingú]]a u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso]]. ovo pleme imalo je 1968. godine svega 110 ljudi, ali im broj polako raste, pa ih 1990.-tih ima preko 200. Govore istim jezikom kao i [[Kuikúro]] Indijanci čiji se broj također kreće nešto preko 200 osoba, ali etnički su različiti. Danas na rezervatu Xingú žive od uzgoja [[kukuruz]]a i gorke [[manioka\|manioke]] i ribarenja po rijekama i jezerima, a uzgajaju i nešto piquí-voća.		Kalapálo''' (Kalapalo, Apalakiri, Apalaquiri), pleme [[Cariban\|karipskih]] Indijanaca u bazenu [[Xingú]]a u [[brazil]]skoj državi [[Mato Grosso]]. ovo pleme imalo je 1968. godine svega 110 ljudi, ali im broj polako raste, pa ih 1990.-tih ima preko 200. Govore istim jezikom kao i [[Kuikúro]] Indijanci čiji se broj također kreće nešto preko 200 osoba, ali etnički su različiti. Danas na rezervatu Xingú žive od uzgoja [[kukuruz]]a i gorke [[manioka\|manioke]] i ribarenja po rijekama i jezerima, a uzgajaju i nešto piquí-voća.

	Jezično su Kalapali najsrodniji plemenima [[Cariban\|Kariba]] iz južne [[Venezuela\|Venezuele]] i [[Gvajana\|Gvajane]] ([[Yecuana]] i [[Hixkaryána]]), odakle su možda porijeklom. Na glasu su bili kao opasni ratnici, a spominje ih i nesretni istraživač [[Percy Harrison Fawcett]] koji je tragao za "Gradom Z". najpoznatija ceremonija, važi i za ostala plemena Xingúa, je [[Kuarup]] (Kwarip, Kwarup ili Quarup), ceremonija mrtvih, koja se održava jednom godišnje <ref>[http://www.amazonz.info/xingu/index.html Indians of the Xingu]</ref>.		Jezično su Kalapali najsrodniji plemenima [[Cariban\|Kariba]] iz južne [[Venezuela\|Venezuele]] i [[Gvajana\|Gvajane]] ([[Yecuana]] i [[Hixkaryána]]), odakle su možda porijeklom. Na glasu su bili kao opasni ratnici, a spominje ih i nesretni istraživač [[Percy Harrison Fawcett]] koji je tragao za "Gradom Z". najpoznatija ceremonija, važi i za ostala plemena Xingúa, je [[Kuarup]] (Kwarip, Kwarup ili Quarup), ceremonija mrtvih, koja se održava jednom godišnje <ref>[http://www.amazonz.info/xingu/index.html Indians of the Xingu]</ref>.