More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m zamjena teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Maldivci''' (Divehi, ދިވެހިން, ''divehin''), [[Indoiranski narodi|indoiranski]] narod singaleško-maldivske skupine nastanjen na [[Maldivi]]ma i nešto (4500) na otoku [[Minicoy]]u u [[Lakadivi]]ma, [[Indija]]. Ukupno ih ima više od 400.000. Sami sebe Maldivci nazivaju Divehi (otočani), a svoj jezik [[divehijski jezik|divehijski]], srodan [[singaleški|singaleškom]]. Domovina Maldivaca su prstenoliki koraljni otoci ([[atol]]i) obrasli tropskom šumom. U ranijoj povijesti Maldivci su imali [[Šri Lanka|šrilankanski]] tip [[budizam|budizma]] kojeg je [[1153.]] zamijenio [[islam]]. [[Ribolov]] i [[turizam]] danas su najvažnije djelatnosti otočana. | |||
Svoj divehijski jezik pišu pismom [[taana]], a do 18. stoljeća služili su se [[dives akuru]]om ("otočko pismo"), koje je nastalo iz [[granthsko pismo|granthskog pisma]]. | Svoj divehijski jezik pišu pismom [[taana]], a do 18. stoljeća služili su se [[dives akuru]]om ("otočko pismo"), koje je nastalo iz [[granthsko pismo|granthskog pisma]]. | ||
Posljednja izmjena od 16. ožujak 2022. u 11:15
Maldivci (Divehi, ދިވެހިން, divehin), indoiranski narod singaleško-maldivske skupine nastanjen na Maldivima i nešto (4500) na otoku Minicoyu u Lakadivima, Indija. Ukupno ih ima više od 400.000. Sami sebe Maldivci nazivaju Divehi (otočani), a svoj jezik divehijski, srodan singaleškom. Domovina Maldivaca su prstenoliki koraljni otoci (atoli) obrasli tropskom šumom. U ranijoj povijesti Maldivci su imali šrilankanski tip budizma kojeg je 1153. zamijenio islam. Ribolov i turizam danas su najvažnije djelatnosti otočana.
Svoj divehijski jezik pišu pismom taana, a do 18. stoljeća služili su se dives akuruom ("otočko pismo"), koje je nastalo iz granthskog pisma.
Maldivi se naseljavaju već negdje u 4. stoljeću prije Krista. Najraniji doseljenici dolaze iz Arabije, istočne Afrike i Indijskog potkontinenta, a današnji Maldivci nastalai su stapanjem istih. Njihova populacija 1997. iznosi 263.189 ([1])