Mravlja kiselina: razlika između inačica

Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:35

Boca industrijske mravlje kiseline i menzura s njezinom otopinom

Mravlja kiselina (ili metanska kiselina) najjednostavnija je karboksilna kiselina kemijske formule HCOOH. To je bistra bezbojna tekućina oštra prirodna mirisa. Na koži uzrokuje mjehuriće, koža pocrveni i razvijaju se bezopasni plikovi. Sama se oksidira s CO₂ i H₂O. Luče je mravi, po čemu je i dobila ime. Nalazi se u žalcu mrava i pčela, u znoju, mokraći, meduzi, gusjenici te u nekim biljkama (kopriva). Njezine se pare na zraku mogu zapaliti, a smjesa je kiseline (s volumnim udjelom 14 do 33%) i zraka eksplozivna. S vodom stvara azeotropnu smjesu (77,5% kiseline) koja vrije na 107,3 °C. Zagrijavanjem mravlje kiseline s koncentriranom sumpornom kiselinom dobiva se ugljikov monoksid (CO).

Mravlja kiselina jaka je i reducirajuća organska kiselina; otapa mnoge metale, a potom se razvija vodik i nastaju njezine soli, formijati. Latinski naziv za mravlju kiselinu je acidum formicum pa se zato njezine soli nazivaju formijati. Jako je redukcijsko sredstvo (prema Tollensovom i Fehlingovom reagensu).

Dobiva se kao sporedni proizvod u proizvodnji octene kiseline, a rabi se u kožarstvu i proizvodnji kaučuka, za bojenje vune, konzerviranje voćnih sokova i silažu krme. To je danas najjeftinija organska kiselina pa se u tehnologiji sve više upotrebljava umjesto drugih organskih kiselina (formamid).

Izvor

Hrvatska enciklopedija, Broj 7 (Mal-Nj), str. 495. Za izdavača:Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. ISBN 953-6036-29-0 (cjelina) i 953-6036-32-0

Inačica od 31. kolovoz 2021. u 00:58 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits Bot: Automatski unos stranica		Posljednja izmjena od 22. lipanj 2025. u 08:35 vidi izvor WikiSysop (razgovor \| doprinosi) AA_Korisnik, Botovi, Birokrati, Administratori sučelja, Otajnici, Administratori 568.127 edits m Zamjena teksta - '<!--'''Mr(.*)'''-->' u ''
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Mravlja kiselina'''-->~~[[Slika:Formic-acid.JPG\|mini\|275px\|Boca industrijske mravlje kiseline i menzura s njezinom otopinom]]		[[Slika:Formic-acid.JPG\|mini\|275px\|Boca industrijske mravlje kiseline i menzura s njezinom otopinom]]
	'''Mravlja kiselina''' (ili '''metanska kiselina''') najjednostavnija je [[karboksilne kiseline\|karboksilna kiselina]] kemijske formule HCOOH. To je bistra bezbojna [[tekućina]] oštra prirodna mirisa. Na koži uzrokuje mjehuriće, koža pocrveni i razvijaju se bezopasni plikovi. Sama se oksidira s CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. Luče je [[mravi]], po čemu je i dobila ime. Nalazi se u žalcu mrava i [[pčele\|pčela]], u znoju, [[mokraća\|mokraći]], [[meduze\|meduzi]], gusjenici te u nekim [[biljka]]ma ([[kopriva]]). Njezine se pare na zraku mogu zapaliti, a smjesa je kiseline (s volumnim udjelom 14 do 33%) i zraka [[eksplozija\|eksplozivna]]. S vodom stvara azeotropnu smjesu (77,5% kiseline) koja vrije na 107,3 °C. Zagrijavanjem mravlje kiseline s koncentriranom sumpornom kiselinom dobiva se ugljikov monoksid (CO).		'''Mravlja kiselina''' (ili '''metanska kiselina''') najjednostavnija je [[karboksilne kiseline\|karboksilna kiselina]] kemijske formule HCOOH. To je bistra bezbojna [[tekućina]] oštra prirodna mirisa. Na koži uzrokuje mjehuriće, koža pocrveni i razvijaju se bezopasni plikovi. Sama se oksidira s CO<sub>2</sub> i H<sub>2</sub>O. Luče je [[mravi]], po čemu je i dobila ime. Nalazi se u žalcu mrava i [[pčele\|pčela]], u znoju, [[mokraća\|mokraći]], [[meduze\|meduzi]], gusjenici te u nekim [[biljka]]ma ([[kopriva]]). Njezine se pare na zraku mogu zapaliti, a smjesa je kiseline (s volumnim udjelom 14 do 33%) i zraka [[eksplozija\|eksplozivna]]. S vodom stvara azeotropnu smjesu (77,5% kiseline) koja vrije na 107,3 °C. Zagrijavanjem mravlje kiseline s koncentriranom sumpornom kiselinom dobiva se ugljikov monoksid (CO).