Kičevo: razlika između inačica

Inačica od 6. prosinac 2021. u 03:22

Predložak:Makedonski grad Kičevo (makedonski: Кичево, albanski: Kërçova) je grad na zapadu Republike Makedonije od 27.067 stanovnika na padinama planine Bistre.

Sjedište je istoimene Općine Kičevo, koja ima 30 138 stanovnika (po popisu iz 2002.)^[1].

Zemljopisne odlike

Kičevo leži u istoimenoj kotlini na jugoistočnim padinama planine Bistra, između gradova Ohrida i Gostivara. Kroz grad protiče rijeka Treska koja nedaleko od Kičeva ima izvore na Stogovskoj i Ilinskoj planini, ona se u Kičevskoj kotlini zove Golema reka.

Od Skopja je Kičevo udaljeno 112 km, a gotovo podjednako je udaljeno od Gostivara (46 km) i Ohrida (61 km).

Povijest

Naselje se prvi put spominje pod imenom Uskana za vrijeme vladavine Perseusa, kralja Makedonaca (Treći makedonski rat 171. pr. Kr.. - 169. pr. Kr.) , prvi ga pod nazivom Kičavis navodi bizantski car Bazilije II. - 1018., a sljedeći ga spominje Ohridski arhiepiskop Theofilakt u XI st.

Nakon zauzeća grada i okolice od Otomanskog carstva, Kičevo je postalo vojni i administrativni centar regije. Spomenik iz tog doba je Saat kula podignuta na brežuljku iznad grada zvanom Kičevsko Kale.

Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop Josif iz samostana Bogorodica Prečista (pored grada), koji je imao podršku u narodu osobito među učiteljima. Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu 1878. (vođa kojeg je postao Duko Tasev)^[2]. 2. kolovoza, 1903. građani Kičeva uzeli su učešća u Ilindenskom ustanku.^[2]

1919. Kičevo je podpalo pod vlast Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca. Za II. svjetskog rata, Kičevo je zaposjela Italija, 11. rujna, 1943., Kičevo je bio prvi slobodni grad u Makedoniji.

Spomenici

Samostan Sv. Bogorodica Prečista pored Kičeva, lijepi je primjer srednjovjekovne bizantske arhitekture, nekoć je bio znan kao Krninski samostan. značajan je i samostan Sv. Gorgija koji se također nalazi nedaleko grada.

Stanovništvo

Po posljednjem popisu stanovništa gradić Kičevo imao je 27.067 stanovnika^[3], a njihov etnički sastav bio je sljedeći:

Nacionalnost	Ukupno
Makedonci	15 031 (53,55%)
Albanci	7 641 (30,55%)
Turci	2 406 (8,06%)
Romi	1 329 (5,41%)
Srbi	82 (0,30%)
Vlasi	77 (0,28%)
ostali	496 (1,83%)

Izvori

↑ Rezultati makedonskog popisa 2002
↑ ^2,0 ^2,1 Macedonian Cities (12 rujna 2009.). "History of the city of Kicevo". macedoniancities.com. http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp Pristupljeno 12. rujna 2009.
↑ Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci

Vanjske poveznice

[1] Rezultati makedonskog popisa 2002

[macedoniancities_sentencing-2] 2,0 ^2,1 Macedonian Cities (12 rujna 2009.). "History of the city of Kicevo". macedoniancities.com. http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp Pristupljeno 12. rujna 2009.

[3] Popis stanovništva u Republici Makedoniji, 2002: Konačni podaci

[1]

[2]

[3]

@@ Redak 45: / Redak 45: @@
 Spomenik iz tog doba je '''Saat kula''' podignuta na brežuljku iznad grada zvanom '''Kičevsko Kale'''.
-Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao  podršku u narodu osobito među učiteljima.  Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878.]] (vođa kojeg je postao Duko Tasev)<ref name="macedoniancities_sentencing">{{cite news|url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|title=History of the city of Kicevo|date=12 rujna 2009.|accessdate=12. rujna 2009.|publisher=macedoniancities.com|author=Macedonian Cities}}</ref>. 2. kolovoza, [[1903.]] građani Kičeva  uzeli su učešća u  [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing"/>
+Grad Kičevo imao je istaknutu ulogu u vrijeme nacionalnih borbi za oslobođenje, istaknuti vođa bio je pop ''Josif'' iz samostana ''Bogorodica Prečista'' (pored grada), koji je imao  podršku u narodu osobito među učiteljima.  Pop Josif i Pere Tošev osnovali su prvi oružani odred u Kičevu [[1878.]] (vođa kojeg je postao Duko Tasev)<ref name="macedoniancities_sentencing">{{Citiranje novina|url=http://www.macedoniancities.com/kicevo/history.asp|title=History of the city of Kicevo|date=12 rujna 2009.|accessdate=12. rujna 2009.|publisher=macedoniancities.com|author=Macedonian Cities}}</ref>. 2. kolovoza, [[1903.]] građani Kičeva  uzeli su učešća u  [[Ilindenski ustanak|Ilindenskom ustanku]].<ref name="macedoniancities_sentencing"/>
 [[1919.]] Kičevo je podpalo pod vlast [[Kraljevina_Srba%2C_Hrvata_i_Slovenaca|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]].