Hrvatska zajednica Bosanska Posavina: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
dio izdvojeno iz stare inačice članka Hrvatska Republika Herceg-Bosna s hr.wikipedije |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|desno|gore|200px|Hrvatske zajednice]] | [[Datoteka:Hrvatske zajednice.PNG|mini|desno|gore|200px|Hrvatske zajednice]] | ||
[[Datoteka:Hrvatske zajednice na etničkoj karti BiH 1991.PNG|mini|desno|dolje|200px|Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.<br>Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ | [[Datoteka:Hrvatske zajednice na etničkoj karti BiH 1991.PNG|mini|desno|dolje|200px|Hrvatske zajednice na etničkom zemljovidu BiH 1991.<br>Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ Herceg-Bosne i HZ Bosanske Posavine; Hrvatske zajednice: 1 - [[Hrvatska zajednica Herceg-Bosna|Herceg-Bosna]], 2 - [[Hrvatska zajednica Bosanska Posavina|Bosanska Posavina]], 3 - [[Hrvatska zajednica Usora|Usora]], 4 - [[Hrvatska zajednica Srednja Bosna|Srednja Bosna]], 5 - [[Hrvatska zajednica Soli|Soli]], 6 - [[Hrvatska zajednica Vrhbosna|Vrhbosna]]. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), ''Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima'', Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.<ref>[https://hrcak.srce.hr/clanak/66622 Društvena istraživanja] Saša Mrduljaš: ''Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.)'', vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)</ref>]] | ||
'''Hrvatska zajednica Usora''' je bila teritorijalno-administrativna zajednica [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata [[Bosanska Posavina|bosanskoposavskog]] kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla. | '''Hrvatska zajednica Usora''' je bila teritorijalno-administrativna zajednica [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatskog naroda]] u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata [[Bosanska Posavina|bosanskoposavskog]] kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla. | ||
Inačica od 27. ožujak 2026. u 03:04
Tanke crte - općinske granice; točke - naselja; bijelo, sivo, tamno - hrvatski, srpski, muslimanski etnički prostori; podebljane crte - teritorijalni okvir HZ Herceg-Bosne i HZ Bosanske Posavine; Hrvatske zajednice: 1 - Herceg-Bosna, 2 - Bosanska Posavina, 3 - Usora, 4 - Srednja Bosna, 5 - Soli, 6 - Vrhbosna. Etnički zemljovid izradio dr. sc Saša Mrduljaš prema podatcima: Gelo, J., Grizelj, M., Akrap, A. (priredili) (1995.), Stanovništvo BiH - narodnosni sastav po naseljima, Zagreb: RH - Državni zavod za statistiku.[1]
Hrvatska zajednica Usora je bila teritorijalno-administrativna zajednica hrvatskog naroda u BiH. Predstavljala je političko i vojno samoorganiziranje Hrvata bosanskoposavskog kraja zbog inertnosti središnjih bosanskohercegovačke vlasti pred imanentnim srpskim osvajačkim pohodom. "Hrvatske zajednice" općenito su osnovane kao odgovor na osnivanje srpskih autonomih oblasti i velikosrpsku agresiju, kojoj središnja vlast u Sarajevu nije bila dorasla.
Prva takva zajednica bila je Hrvatska zajednica Bosanska Posavina, koja je osnovana 12. studenoga 1991. U Hrvatsku zajednicu Bosansku Posavinu ušle su općine: Bosanski Brod, Modriča, Bosanski Šamac, Brčko, Derventa, Odžak, Orašje i Gradačac, a sjedište je bilo u Brodu. Istoga dana, u Grudama su se sastale Hercegovačka i Travnička regionalna zajednica i donijele zaključke da u slučaju raspada Bosne i Hercegovine, hrvatski narod mora povesti odlučnu aktivnu politiku, koja treba dovesti do zajedničke hrvatske države. Treba pristupiti formiranju Hrvatske banovine u BiH, kao prve faze do konačnog rješenja pitanja.[2]
Izvori
- ↑ Društvena istraživanja Saša Mrduljaš: Hrvatska politika unutar Bosne i Hercegovine u kontekstu deklarativnoga i realnoga prostornog opsega Hrvatske zajednice / Republike Herceg-Bosne (1991. – 1994.), vol.18 br.4-5 (102-103) listopad 2009., str.828 (pristupljeno 9. srpnja 2017.)
- ↑ Sastanak HRZ i TRZ u Grudama, 18 studenog 1991.