Mletačka vrata (Split): razlika između inačica
citiraju rad Cvita Fiskovića |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2|[[Mletačka vrata]]}} | {{drugo značenje2|[[Mletačka vrata]]}} | ||
'''Mletačka vrata''' ili '''Vrata Dobre smrti''' su [[gradska vrata]] u [[Split]]u. Nalaze se na istočnom zidu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], blizu [[Srebrna vrata|Srebrnih vrata]] i vode na Hrvojevu ulicu.<ref>Ante Barišić Tiša: [https://www.facebook.com/groups/454694734543441/posts/24561317696787808/ '' Kod Mletačkih vrata oko 1930. godine.'']. Grupa Split kroz povijest na Facebooku. 2. srpnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | '''Mletačka vrata''' ili '''Vrata Dobre smrti''' su [[gradska vrata]] u [[Split]]u. Nalaze se na istočnom zidu [[Dioklecijanova palača|Dioklecijanove palače]], blizu [[Srebrna vrata (Split)|Srebrnih vrata]] i vode na Hrvojevu ulicu.<ref>Ante Barišić Tiša: [https://www.facebook.com/groups/454694734543441/posts/24561317696787808/ '' Kod Mletačkih vrata oko 1930. godine.'']. Grupa Split kroz povijest na Facebooku. 2. srpnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
== Opći podatci == | == Opći podatci == | ||
Vratima Dobre smrti zovu se prema obližnoj ckrvi uz koju je djelovala [[bratovština]] [[Dobra smrt|Dobre smrti]] koja se brinula za pokapanje ubogih sugrađana.<ref> Nives Matijević: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2019/05/21000/ '' Crkve u staroj jezgri grada Splita'']. Hrvatski fokus. 14. svibnja 2019. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> Pokraj Mletačkih vrata nalazila se [[Stari Arheološki muzej u Splitu|stara zgrada]] splitskog Arheološkog muzeja.<ref>Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/najstariji-hrvatski-muzej-posjetili-smo-arheoloski-muzej-u-splitu-mozemo-ocekivati-velika-otkrica-u-saloni/ '' NAJSTARIJI HRVATSKI MUZEJ Posjetili smo Arheološki muzej u Splitu: "Možemo očekivati velika otkrića u Saloni"'']. Dalmacija danas. 30. prosinca 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | Vratima Dobre smrti zovu se prema obližnoj ckrvi uz koju je djelovala [[bratovština]] [[Dobra smrt|Dobre smrti]] koja se brinula za pokapanje ubogih sugrađana.<ref> Nives Matijević: [https://www.hrvatski-fokus.hr/2019/05/21000/ '' Crkve u staroj jezgri grada Splita'']. Hrvatski fokus. 14. svibnja 2019. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> Pokraj Mletačkih vrata nalazila se [[Stari Arheološki muzej u Splitu|stara zgrada]] splitskog Arheološkog muzeja.<ref>Rade Popadić: [https://www.dalmacijadanas.hr/najstariji-hrvatski-muzej-posjetili-smo-arheoloski-muzej-u-splitu-mozemo-ocekivati-velika-otkrica-u-saloni/ '' NAJSTARIJI HRVATSKI MUZEJ Posjetili smo Arheološki muzej u Splitu: "Možemo očekivati velika otkrića u Saloni"'']. Dalmacija danas. 30. prosinca 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
15. stoljeće obližnja [[Srebrna vrata]] bila su u lošem stanju, a povrh toga strah od turske najezde bio je prejak, pa je mletački namjesnik i gradski knez (1467. – 1469.) [[Antonio Loredan]] (1420. – 1482.) ih je dao zazidati i učvrstiti visokim i tustim zidom. U zahvatu su zakrpane i rupe od oštećenja ali i otvore koji su bili dijelom izvorne gradnje, odnosno arkade na vrhu, a pri dnu umetnuti okrugli otvor za topovsku cijev. Kad je turska opasnost prestala nakon što je Mletačka Republika oslobodila okupirano zaleđe, otvorena su [[1764.]] Nova vrata nešto sjevernije od antičkih Srebrnih vrata. Nad njima je sve do konca 1943. godine bio natpis i reljefni mletački lav.<ref>[https://www.facebook.com/collegium.split/posts/sredinom-15-stolje%C4%87a-srebrna-vrata-bila-su-o%C5%A1te%C4%87ena-i-tro%C5%A1na-ponajvi%C5%A1e-iz-straha/799646898830215/ ''"Sredinom 15. stoljeća Srebrna vrata bila su oštećena i trošna. '']. Grupa Collegium Split kroz povijest. 6. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | 15. stoljeće obližnja [[Srebrna vrata (Split)]] bila su u lošem stanju, a povrh toga strah od turske najezde bio je prejak, pa je mletački namjesnik i gradski knez (1467. – 1469.) [[Antonio Loredan]] (1420. – 1482.) ih je dao zazidati i učvrstiti visokim i tustim zidom. U zahvatu su zakrpane i rupe od oštećenja ali i otvore koji su bili dijelom izvorne gradnje, odnosno arkade na vrhu, a pri dnu umetnuti okrugli otvor za topovsku cijev. Kad je turska opasnost prestala nakon što je Mletačka Republika oslobodila okupirano zaleđe, otvorena su [[1764.]] Nova vrata nešto sjevernije od antičkih Srebrnih vrata. Nad njima je sve do konca 1943. godine bio natpis i reljefni mletački lav.<ref>[https://www.facebook.com/collegium.split/posts/sredinom-15-stolje%C4%87a-srebrna-vrata-bila-su-o%C5%A1te%C4%87ena-i-tro%C5%A1na-ponajvi%C5%A1e-iz-straha/799646898830215/ ''"Sredinom 15. stoljeća Srebrna vrata bila su oštećena i trošna. '']. Grupa Collegium Split kroz povijest. 6. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2026.</ref> | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Inačica od 17. ožujak 2026. u 19:10
Mletačka vrata ili Vrata Dobre smrti su gradska vrata u Splitu. Nalaze se na istočnom zidu Dioklecijanove palače, blizu Srebrnih vrata i vode na Hrvojevu ulicu.[1]
Opći podatci
Vratima Dobre smrti zovu se prema obližnoj ckrvi uz koju je djelovala bratovština Dobre smrti koja se brinula za pokapanje ubogih sugrađana.[2] Pokraj Mletačkih vrata nalazila se stara zgrada splitskog Arheološkog muzeja.[3]
15. stoljeće obližnja Srebrna vrata (Split) bila su u lošem stanju, a povrh toga strah od turske najezde bio je prejak, pa je mletački namjesnik i gradski knez (1467. – 1469.) Antonio Loredan (1420. – 1482.) ih je dao zazidati i učvrstiti visokim i tustim zidom. U zahvatu su zakrpane i rupe od oštećenja ali i otvore koji su bili dijelom izvorne gradnje, odnosno arkade na vrhu, a pri dnu umetnuti okrugli otvor za topovsku cijev. Kad je turska opasnost prestala nakon što je Mletačka Republika oslobodila okupirano zaleđe, otvorena su 1764. Nova vrata nešto sjevernije od antičkih Srebrnih vrata. Nad njima je sve do konca 1943. godine bio natpis i reljefni mletački lav.[4]
Izvori
- ↑ Ante Barišić Tiša: Kod Mletačkih vrata oko 1930. godine.. Grupa Split kroz povijest na Facebooku. 2. srpnja 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ Nives Matijević: Crkve u staroj jezgri grada Splita. Hrvatski fokus. 14. svibnja 2019. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ Rade Popadić: NAJSTARIJI HRVATSKI MUZEJ Posjetili smo Arheološki muzej u Splitu: "Možemo očekivati velika otkrića u Saloni". Dalmacija danas. 30. prosinca 2025. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
- ↑ "Sredinom 15. stoljeća Srebrna vrata bila su oštećena i trošna. . Grupa Collegium Split kroz povijest. 6. rujna 2023. Pristupljeno 17. ožujka 2026.
Vanjske poveznice
- Split, Dioklecijanova palača, Mletačka vrata Pregled stavka zbirke – eKultura