More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Cvjetko Rihtman''' (Rijeka, 4. svibnja 1902. – Sarajevo, 1. rujna 1989.), hrvatski etnomuzikolog, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog židovskog podrijetla, skupljač glazbenog narodnog blaga. Djelovao u BiH.<ref name=enc/> == Životopis == Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzi...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) [[glazbena teorija|teoriju glazbe]] i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i [[muzikologija|muzikologiju]] na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio [[zborovođa|zborovođom]] i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na [[MUSA|Muzičkoj akademiji]] i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora. Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba. Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva. Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.<ref name=enc> Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>. </ref> Kći [[Dunja Rihtman|Dunja]] nastavila je otčev etnomuzikološki rad.<ref>[https://mas.unsa.ba/memoriam ''In memoriam'']. Muzička akademija Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.</ref> | Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) [[glazbena teorija|teoriju glazbe]] i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i [[muzikologija|muzikologiju]] na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio [[zborovođa|zborovođom]] i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na [[MUSA|Muzičkoj akademiji]] i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora. Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba. Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva. Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.<ref name=enc> Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>. </ref> Kći [[Dunja Rihtman|Dunja]] nastavila je otčev etnomuzikološki rad.<ref>[https://mas.unsa.ba/memoriam ''In memoriam'']. Muzička akademija Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.</ref> | ||
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju [[Muzička akademija u Sarajevu|Muzičke akademije]] u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je [[Mladen Pozajić]] koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.<ref name=":1">{{Cite book|last=Čavlović|first=Ivan|title=Muzički portreti: izvori i sjećanja|publisher=Buybook|year=2017|isbn=978-953-7893-75-0|location=Sarajevo|pages=199-202}}</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 4. prosinac 2025. u 23:37
Cvjetko Rihtman (Rijeka, 4. svibnja 1902. – Sarajevo, 1. rujna 1989.), hrvatski etnomuzikolog, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog židovskog podrijetla, skupljač glazbenog narodnog blaga. Djelovao u BiH.[1]
Životopis
Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) teoriju glazbe i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i muzikologiju na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio zborovođom i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora. Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba. Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva. Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.[1] Kći Dunja nastavila je otčev etnomuzikološki rad.[2]
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju Muzičke akademije u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je Mladen Pozajić koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>.
- ↑ In memoriam. Muzička akademija Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.