16. lipnja u Domovinskom ratu: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
Nema sažetka uređivanja
Nema sažetka uređivanja
 
Redak 18: Redak 18:
- U Ženevi počeli mirovni razgovori, u kojima sudjeluju predsjednici Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, a nazočni su lord Owen, Stoltenberg i crnogorski predsjednik Momir Bulatović.<br>
- U Ženevi počeli mirovni razgovori, u kojima sudjeluju predsjednici Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, a nazočni su lord Owen, Stoltenberg i crnogorski predsjednik Momir Bulatović.<br>
- U Hrvatskoj 271.000 izbjeglica iz BiH.<br>
- U Hrvatskoj 271.000 izbjeglica iz BiH.<br>
'''- Na lokalitetu zvanom "Busovačke staje", u oružanom prepadu pripadnika Armije BiH na humanitarni konvoj koji je dostavljao pomoć Hrvatima srednje Bosne brutalno su ubijena 22 humanitarca, Hrvata.'''<br>
'''- Na lokalitetu zvanom "Busovačke staje" na Busovačkoj planini, u oružanom prepadu pripadnika Armije BiH na humanitarni konvoj koji je dostavljao pomoć Hrvatima srednje Bosne brutalno su ubijena 22 humanitarca, Hrvata.''' {{napraviti}}<!--
https://narod.hr/na-danasnji-dan/16-lipnja-1993-armija-bih-okruzila-i-napala-humanitarni-konvoj-ubijena-22-hrvata
Jedna skupina izbjeglica i drugih putnika došla je do Busovače s namjerom da otputuje u tuzlansko područje. Kada im je 14. lipnja 1993. bilo jasno da od puta nema ništa, odlučili su se vratiti u Hrvatsku i pridružili su se konvoju koji je toga dana krenuo za Sebešić, po hranu za okruženu Busovaču. U tome konvoju bilo je 15 hrvatskih civila iz Brčkog, sedam iz Tuzle i oko 70 iz Busovače. Oni su stigli na Busovačku planinu, gdje su se trebali odmoriti. Dok su se odmarali, opkolili su ih pripadnici Armije BiH. Ne znajući da su opkoljeni, krenuli su oko šest sati ujutro. Samo dvije minute kasnije počela je pucnjava sa svih strana. Pucnjava nije prestajala, nego se sve više i više pojačavala.
 
Pripadnici Armije BiH počeli su ih gađati i tromblonima, iz minobacača i to neprekidno tri sata.
 
Tog dana na Busovačkim stajama ubijena su 22 Hrvata.
 
--><br>
- Zbog učestalih napada muslimanskih snaga na području HZ Herceg-Bosne, '''Ured obrane HVO-a Gornjeg Vakufa izdao proglas općoj javnoj mobilizaciji.'''<br>
- Zbog učestalih napada muslimanskih snaga na području HZ Herceg-Bosne, '''Ured obrane HVO-a Gornjeg Vakufa izdao proglas općoj javnoj mobilizaciji.'''<br>
- Pobunjeni hrvatski Srbi sve žešće napadaju Zadar i Biograd.<br>
- Pobunjeni hrvatski Srbi sve žešće napadaju Zadar i Biograd.<br>

Posljednja izmjena od 18. lipanj 2026. u 04:04

Domovinski rat po nadnevcima: 16. lipnja u Domovinskom ratu.

1991.
- U Zagrebu u prostorijama NK "Jarun" svečano obilježena druga obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice.
- Prva veća borbena akcija Hrvatskog ratnog zrakoplostva zrakoplovima. Na neprijateljsko taborište na planini Dinari ručno su izbačene improvizirane bombe.[1]

1992.
- U Sisku počelo suđenje optuženima za ratne zločine, na čelu s potpukovnikom bivše JNA Slobodanom Tarbukom.
- Sve češći primjeri šverca gorivom pripadnika UNPROFOR-a za tzv. SAO krajinu.
- Glavni tajnik UN i dalje ostaje pri ravnomjernoj podjeli odgovornosti za tzv. jugoslavensku krizu.
- Tragični utorak za Slavonski Brod, od četničkih granata iz Bosne poginulo pet, a ranjeno šestero nedužnih ljudi.
- Ministar inozemnih poslova BiH Haris Silajdžić u službenom pismu predsjedavajućem Vijeća sigurnosti UN izjavio da se HVO bori u okviru jedinstvenih snaga vlade BiH.
- Međunarodna košarkaška federacija (FIBA) isključila reprezentaciju "SRJ" iz kvalifikacija za Olimpijske igre u Španjolskoj.
- Predsjedništvo BiH, koje ima nadležnost Skupštine, izabralo novu Vladu, s predsjednikom Jurom Pelivanom, javio Radio-BiH.
- Pored groblja Sutine pronađena prva masovna grobnica u BiH. U njoj se nalazilo 26 tijela. Pronađena je zahvaljujući Admiru Bolobanu, koji je preživio strijeljanje tako što se nekoliko dana skrivao u žbunju pored rijeke, a kasnije je o tome obavijestio policiju. Žrtve su dijelom skupine 114 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti koje su pripadnici JNA, rezervisti i srpski paravojni sastavi oteli i strijeljali 13. lipnja 1992. [2][3]

1993.
- U Ženevi počeli mirovni razgovori, u kojima sudjeluju predsjednici Franjo Tuđman, Alija Izetbegović i Slobodan Milošević, a nazočni su lord Owen, Stoltenberg i crnogorski predsjednik Momir Bulatović.
- U Hrvatskoj 271.000 izbjeglica iz BiH.
- Na lokalitetu zvanom "Busovačke staje" na Busovačkoj planini, u oružanom prepadu pripadnika Armije BiH na humanitarni konvoj koji je dostavljao pomoć Hrvatima srednje Bosne brutalno su ubijena 22 humanitarca, Hrvata. x
- Zbog učestalih napada muslimanskih snaga na području HZ Herceg-Bosne, Ured obrane HVO-a Gornjeg Vakufa izdao proglas općoj javnoj mobilizaciji.
- Pobunjeni hrvatski Srbi sve žešće napadaju Zadar i Biograd.
- Prilikom sastanka s austrijskim kancelarom Franzom Vranitzkim, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović ponovo energično zatražio da se ukine embargo na isporuku oružja Muslimanima u BiH.
- Glavni tajnik UN Boutros Ghali u austrijskom parlamentu ponovio da je sud za ratne zločine osnovan samo za područje bivše Jugoslavije.
- Iz Makedonije se sve češće krši embargo koji je protiv Srbije proglasilo Vijeće sigurnosti UN - tvrde skandinavski promatrači UN.

1994.
- Posrednici pet glavnih velesila raspravljali u Londonu o "mirovnim zemljovidu", prema kojem će BiH biti podijeljena između zaraćenih strana, priopćili diplomati.
- Ako ne dođe do podjele BiH, britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd predviđa povlačenje UN, ukidanje embarga na uvoz oružja i "opći rat" koji će se možda proširiti na Kosovo, Makedoniju, Hrvatsku, pa i na druga područja.
- Član radne skupine Odbora za granice slovenskog parlamenta Zmago Jelinčić traži da slovenska granica s Hrvatskom bude na Mirni, dakle pretendira na hrvatski teritorij.

1995.
- Obnovljene silovite borbe oko Sarajeva, a crte razdvajanja za sada nisu promijenjene.
- Unatoč izjavama Radovana Karadžića, kako drži još samo 15 talaca, UN tvrdi da bosanski Srbi drže još 26 vojnika UNPROFOR-a, a 91 pripadnik UN blokiran je u skladištima oružja oko Sarajeva.
- Vijeće sigurnosti odobrilo povećanje broja vojnika (za 12.500) i uspostavu Snaga za brzo djelovanje. Hrvatska odobrava takvu odluku i nudi tim snagama logističku potporu, rekao u New Yorku hrvatski veleposlanik pri UN Mario Nobilo.
- Hrvatska ne prihvaća ideju rješavanja krize na području jugoistočne Europe u okviru neke vrste balkanske, jugoslavenske ili jadranske unije ili konfederacije, rekao predsjednik Tuđman na sjednici Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti u Zagrebu.

1996.
- Na prostoru hrvatskog Podunavlja sada živi oko 85.000 ljudi, od kojih je 20.000 nesrba. Oko 10.000 Srba mora napustiti to područje jer su došli iz Bosne ili Srbije, rekao za "Večernji list" predstojnik Vladina Ureda za reintegraciju hrvatskog Podunavlja Ivica Vrkić.


Izvori

  1. ↑ (): 16. lipnja 1991. - Prva akcija HRZ-a HRT. 16. lipnja 2020. Pristupljeno 17. lipnja 2020.
  2. ↑ Redakcija Bosna: Na Sutini i Uborku strijeljano je 114 Bošnjaka i Hrvata . Bosna, časopis za društvena pitanja i kulturu. 13. lipnja 2025. Pristupljeno 2. prosinca 2025.
  3. ↑ Aline Cateux: Nekažnjeni masakri u Mostaru, prvi dio: Priče svjedoka . Detektor.ba. 25. listopada 2022. Pristupljeno 2. prosinca 2025.
 
Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Hrvatskog informativnog centra (http://www.hic.hr/).  Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: HIC.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
v •  • u
Domovinski rat po nadnevcima
Siječanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Veljača
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29.
Ožujak
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Travanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Svibanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Lipanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Srpanj
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Kolovoz
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Rujan
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Listopad
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Studenoga
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30.
Prosinca
1. • 2. • 3. • 4. • 5. • 6. • 7. • 8. • 9. • 10. • 11. • 12. • 13. • 14. • 15. • 16. • 17. • 18. • 19. • 20. • 21. • 22. • 23. • 24. • 25. • 26. • 27. • 28. • 29. • 30. • 31.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=16._lipnja_u_Domovinskom_ratu&oldid=786903"