Draško Ređep: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Nema sažetka uređivanja
preuzeto sa sr.wikipedije
Redak 1: Redak 1:
'''Draško Ređep''' ([[književnost u 1935.|1935.]] — [[Novi Sad]], [[12. ožujka]] [[književnost u 2019.|2019.]]), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih [[erudit]]a u Srbiji.<ref name=preHR>Hrvatska riječ, D.B.P.: [https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/vijesti/preminuo-drasko-redep-1935-2019 '' Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.)'']. ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.</ref> Podrijetlom je od [[Klimenti|Klimentâ]] iz [[Hrtkovci|Hrtkovaca]] ili [[Nikinci|Nikinaca]].<ref>[[Juraj Lončarević]]: ''Moja Mitrovica'', [[Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata]], Zagreb, 1997., str. 174.</ref>
'''Draško Ređep''' ([[književnost u 1935.|1935.]] — [[Novi Sad]], [[12. ožujka]] [[književnost u 2019.|2019.]]), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih [[erudit]]a u Srbiji.<ref name=preHR>Hrvatska riječ, D.B.P.: [https://www.zkvh.org.rs/godisnjak-post/vijesti/preminuo-drasko-redep-1935-2019 '' Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.)'']. ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.</ref> Podrijetlom je od [[Klimenti|Klimentâ]] iz [[Hrtkovci|Hrtkovaca]] ili [[Nikinci|Nikinaca]].<ref>[[Juraj Lončarević]]: ''Moja Mitrovica'', [[Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata]], Zagreb, 1997., str. 174.</ref> Suprug povjesničarke [[Jelka Ređep|Jelke Ređep]].


== Životopis ==
== Životopis ==
Rodio se je 1935..<ref name=preHR/>
Rodio se je 1935..<ref name=preHR/>
Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list ''Književnu općinu Vršac''. Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost.  
Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list ''Književnu opštinu Vršac'' (KOV). Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost.  
Član [[NIN]]-ova stručnog ocjenjivačkog suda za dodjelu NIN-ove nagrade. <ref name=preHR/>
Član [[NIN]]-ova stručnog ocjenjivačkog suda za dodjelu NIN-ove nagrade. <ref name=preHR/>
U okviru Književne opštine Vršac i izdavačke kuće Prometeja iz Novog Sada, Draško se bavio istraživanjem domaće književnosti i mnogih pisaca koji je omeđuju, često izvan fokusa suvremenog čitateljstva.
Godine 2017. o njemu je snimljen dokumentarni film „Svetionik kroz maglu ravnice”, u produkciji Kulturnog centra Novog Sada, redatelja Dušana Stojanovića.<ref>[https://www.vesti.rs/P%C4%8Delarstvo/Dokumentarni-film-o-Drasku-Redjepu-2.html ''Dokumentarni film o Drašku Ređepu - Radio televizija Vojvodine'']. Vesti.rs. </ref>  Svojim esejističkim knjigama, poput na primer „Poslednje večere”, daje doprinos impresionističkoj kritici i sagledavanju osobnog života i djela srpskih pisaca.


Pridonio književnosti Hrvata u Vojvodini, bivajući recenzentom te pišući djelima [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]], [[Vojislav Sekelj|Vojislava Sekelja]] i [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]]. Sudionik [[stručni skup|stručnoga skupa]] unutar [[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]].<ref name=preHR/>
Pridonio književnosti Hrvata u Vojvodini, bivajući recenzentom te pišući djelima [[Petko Vojnić Purčar|Petka Vojnića Purčara]], [[Vojislav Sekelj|Vojislava Sekelja]] i [[Tomislav Žigmanov|Tomislava Žigmanova]]. Sudionik [[stručni skup|stručnoga skupa]] unutar [[Dani Balinta Vujkova|Dana Balinta Vujkova]].<ref name=preHR/>
== Djela ==
*Antologija Crnjanski, I izdanje 1993, II izdanje 2007.
*Poslednja večera, 2004.
*Minuli mrak (ogledi), 2004.
*Antologija Tišma, 2006.
*Kojih nema, 2008.
*Srpski sever, 2009.
*Skela miruje, Azija putuje, 2011.
*Antologija Kapor II izdanje, 2012.
*Antologija Antić, 2013.
*S obe strane reke, 2013.
*Devet boja Banata, 2014.<ref>[http://www.vbs.rs/scripts/cobiss?id=1530100479850515 Narodna biblioteka Srbije]</ref>


== Nagrade i priznanja ==
== Nagrade i priznanja ==
Dobio je brojna društvena priznanja. <ref name=preHR/>
Dobio je brojna društvena priznanja. <ref name=preHR/>
Ističu se [[Povelja Udruženja književnika Srbije]], [[Nagrada Milan Bogdanović]] i druge.


== Izvori ==
== Izvori ==
Redak 15: Redak 33:


{{GLAVNIRASPORED:Ređep, Draško}}
{{GLAVNIRASPORED:Ređep, Draško}}
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]
[[Kategorija:Životopisi, Novi Sad]]
[[Kategorija:Životopisi, Novi Sad]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Esejisti]]
[[Kategorija:Književni kritičari]]
[[Kategorija:Književni kritičari]]
[[Kategorija:Likovni kritičari]]
[[Kategorija:Likovni kritičari]]

Inačica od 23. studeni 2025. u 15:42

Draško Ređep (1935. — Novi Sad, 12. ožujka 2019.), srbijansk književnik, esejist, književni i likovni kritičar. Aktivan u književnom nakladištvu. Jedan od najvećih erudita u Srbiji.[1] Podrijetlom je od Klimentâ iz Hrtkovaca ili Nikinaca.[2] Suprug povjesničarke Jelke Ređep.

Životopis

Rodio se je 1935..[1] Znatno je pridonio afirmiranju i zajedništvu rusinske, mađarske i slovačke kulture na području Vojvodine i šire. Predavao je na novosadskom Filozofskom fakultetu. Uređivao je list Književnu opštinu Vršac (KOV). Dugogodišnji predsjednik za dodjelu nagrade Vukove zadužbine za umjetnost. Član NIN-ova stručnog ocjenjivačkog suda za dodjelu NIN-ove nagrade. [1]

U okviru Književne opštine Vršac i izdavačke kuće Prometeja iz Novog Sada, Draško se bavio istraživanjem domaće književnosti i mnogih pisaca koji je omeđuju, često izvan fokusa suvremenog čitateljstva.

Godine 2017. o njemu je snimljen dokumentarni film „Svetionik kroz maglu ravnice”, u produkciji Kulturnog centra Novog Sada, redatelja Dušana Stojanovića.[3] Svojim esejističkim knjigama, poput na primer „Poslednje večere”, daje doprinos impresionističkoj kritici i sagledavanju osobnog života i djela srpskih pisaca.

Pridonio književnosti Hrvata u Vojvodini, bivajući recenzentom te pišući djelima Petka Vojnića Purčara, Vojislava Sekelja i Tomislava Žigmanova. Sudionik stručnoga skupa unutar Dana Balinta Vujkova.[1]

Djela

  • Antologija Crnjanski, I izdanje 1993, II izdanje 2007.
  • Poslednja večera, 2004.
  • Minuli mrak (ogledi), 2004.
  • Antologija Tišma, 2006.
  • Kojih nema, 2008.
  • Srpski sever, 2009.
  • Skela miruje, Azija putuje, 2011.
  • Antologija Kapor II izdanje, 2012.
  • Antologija Antić, 2013.
  • S obe strane reke, 2013.
  • Devet boja Banata, 2014.[4]

Nagrade i priznanja

Dobio je brojna društvena priznanja. [1] Ističu se Povelja Udruženja književnika Srbije, Nagrada Milan Bogdanović i druge.

Izvori

  1. ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Hrvatska riječ, D.B.P.: Preminuo Draško Ređep (1935. – 2019.). ZKVH. 13. ožujka 2019. 23. studenoga 2025.
  2. ↑ Juraj Lončarević: Moja Mitrovica, Zajednica izbjeglih i prognanih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata, Zagreb, 1997., str. 174.
  3. ↑ Dokumentarni film o Drašku Ređepu - Radio televizija Vojvodine. Vesti.rs.
  4. ↑ Narodna biblioteka Srbije
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Draško_Ređep&oldid=631696"