Švapska Turska: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Švapska Turska''' (nje. ''Schwäbische Türkei''), dio juga Panonske nizine naseljavan Nijemcima u 18. stoljeću, kao dio politike habsburškog cara Karla VI.. Područja njemačkog naseljavanja dobila su to ime u akciji naseljavanja od 1720. do 1722. godine u Tolnanskoj, Šomođskoj i Baranjskoj županiji. Da bi se doseljenici smjeli doseliti, morali su imati najmanje 200 forinta glavnice. Za taj su nov...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Švapska Turska''' (nje. ''Schwäbische Türkei''), dio juga [[Panonska nizina|Panonske nizine]] naseljavan [[Nijemci]]ma u 18. stoljeću, | [[Datoteka:Donasuschwaben im Karpatenbecken.jpg|mini|desno|Švapska Turska]] | ||
'''Švapska Turska''' (nje. ''Schwäbische Türkei''), dio juga [[Panonska nizina|Panonske nizine]] naseljavan [[Nijemci]]ma u 18. stoljeću. Ispočetka je naseljavanje Nijemaca bilo sporadično, bez plana odnosno bez neke zakonske podloge u razdoblju od 1712. do 1723. godine. Preduvjeti za naseljavanje stvorili su se nakon sloma [[Rakoczijev ustanak|Rakocijevog ustanka]] ( 1703.-1711.). Zemljoposjednici su tad naumili naseliti svoja imanja radnom snagom. <ref name=crtice/>{{is|292.}} Poslije je naseljavanje bilo dijelom politike habsburškog cara [[Karlo VI.|Karla VI.]]. Područja njemačkog naseljavanja dobila su ime Švapske Turske u akciji naseljavanja od [[1720.]] do 1722. godine u Tolnanskoj, Šomođskoj i Baranjskoj županiji. Da bi se doseljenici smjeli doseliti, morali su imati najmanje 200 forinta glavnice. Za taj su novac dobijali od države zemljište i plac za kuću. Kroz 18. stoljeće Nijemci su se naselili u 61 naselje diljem Švapske Turske. Daljnjem naseljavanju pridonijeli su zakoni iz [[pravo u 1723.|1723.]]: Zakon o napučivanju pustara (imanja), Zakon o napučivanju (naseljavanju) i Zakon o uvozu različitih rukotvoritelja (majstora) u državu.<ref name=crtice>Darko Varga: [https://deutsche-gemeinschaft.eu/wp-content/uploads/2021/05/Jahrbuch-2009.pdf ''Crtice iz povijesti naseljavanja Nijemaca u Baranju '']. u: DG Jahrbuch, Vol. 16, 2009./ Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek (Deutsche Gemeinschaft – Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Essegg). Pristupljeno 20. studenoga 2025.</ref>{{is|293.}} | |||
== Vidi == | == Vidi == | ||
Posljednja izmjena od 20. studeni 2025. u 19:21
Švapska Turska (nje. Schwäbische Türkei), dio juga Panonske nizine naseljavan Nijemcima u 18. stoljeću. Ispočetka je naseljavanje Nijemaca bilo sporadično, bez plana odnosno bez neke zakonske podloge u razdoblju od 1712. do 1723. godine. Preduvjeti za naseljavanje stvorili su se nakon sloma Rakocijevog ustanka ( 1703.-1711.). Zemljoposjednici su tad naumili naseliti svoja imanja radnom snagom. [1]:292. Poslije je naseljavanje bilo dijelom politike habsburškog cara Karla VI.. Područja njemačkog naseljavanja dobila su ime Švapske Turske u akciji naseljavanja od 1720. do 1722. godine u Tolnanskoj, Šomođskoj i Baranjskoj županiji. Da bi se doseljenici smjeli doseliti, morali su imati najmanje 200 forinta glavnice. Za taj su novac dobijali od države zemljište i plac za kuću. Kroz 18. stoljeće Nijemci su se naselili u 61 naselje diljem Švapske Turske. Daljnjem naseljavanju pridonijeli su zakoni iz 1723.: Zakon o napučivanju pustara (imanja), Zakon o napučivanju (naseljavanju) i Zakon o uvozu različitih rukotvoritelja (majstora) u državu.[1]:293.
Vidi
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Darko Varga: Crtice iz povijesti naseljavanja Nijemaca u Baranju . u: DG Jahrbuch, Vol. 16, 2009./ Njemačka zajednica – Zemaljska udruga Podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek (Deutsche Gemeinschaft – Landsmannschaft der Donauschwaben in Kroatien, Essegg). Pristupljeno 20. studenoga 2025.