More actions
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{drugo značenje2|Narodni odbor}} '''Narodni odbor općine''' je u vrijeme socijalističke Jugoslavije predstavljao jedinicu lokalne samouprave. Kako se Jugoslavije decentralizirala od 1949., tako narodni odbori općina postaju osnovom uređenja nove države sa sve više ovlasti u društvu i gospodarstvu. Preuzimali su sve poslove iz nadležnosti ukinutih ''mjesni narodni odbor|mjesnih narodnih od...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2|[[Narodni odbor]]}} | {{drugo značenje2|[[Narodni odbor]]}} | ||
'''Narodni odbor općine''' je u vrijeme socijalističke Jugoslavije predstavljao jedinicu [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]]. Kako se Jugoslavije decentralizirala od [[pravo u 1949.|1949.]], tako narodni odbori [[općina]] postaju osnovom uređenja nove države sa sve više ovlasti u društvu i gospodarstvu. Preuzimali su sve poslove iz nadležnosti ukinutih ''[[mjesni narodni odbor|mjesnih narodnih odbora]]'' ([[Opći zakon o narodnim odborima]] 1949., Službeni list, br. 49/49). Sve do [[pravo u 1955.|1955.]] su kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog [[samoupravljanje|samoupravljanja]] na svom području djelovali ''prema Općem zakonu o narodnim odborima'' (Službeni list, br. 22/[[pravo u 1952.|52]]) i Ustavnom zakonu iz [[pravo u 1953.|1953.]].<ref name=arhinetNO/> | '''Narodni odbor općine''' je u vrijeme socijalističke [[FNRJ|Jugoslavije]] predstavljao jedinicu [[lokalna samouprava|lokalne samouprave]]. Kako se Jugoslavije [[decentralizacija|decentralizirala]] od [[pravo u 1949.|1949.]], tako narodni odbori [[općina]] postaju osnovom uređenja nove države sa sve više ovlasti u društvu i gospodarstvu. Preuzimali su sve poslove iz nadležnosti ukinutih ''[[mjesni narodni odbor|mjesnih narodnih odbora]]'' ([[Opći zakon o narodnim odborima]] 1949., Službeni list, br. 49/49). Sve do [[pravo u 1955.|1955.]] su kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog [[samoupravljanje|samoupravljanja]] na svom području djelovali ''prema Općem zakonu o narodnim odborima'' (Službeni list, br. 22/[[pravo u 1952.|52]]) i Ustavnom zakonu iz [[pravo u 1953.|1953.]].<ref name=arhinetNO/> | ||
Narodnom odboru su prava, dužnosti, unutarnji ustroj i rad bili određeni ''Zakonom o narodnim odborima općine'' (Narodne novine, br. 33/52). Zakonitost rada NO opina nadzirao je [[narodni odbor kotara|narodni odbor]] [[kotar]]a. Djelovalo se putem sjednica, upravnog aparata i pomoćnih organa - [[komisija]]. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem [[zbor birača|zborova birača]], mogućnosti [[referendum]]a i [[opoziv]]a. [[pravo u 1954.|1954.]] su narodni odbori kotara prebacili niz nadležnosti na narodne odbore općine radi decentraliziranja. U [[djelokrug]] općinskih narodnih odbora općine prešlo je niz nadležnosti iz financija, gospodarstva i komunalnih poslova: nad poslovanjem privatnih radnja i radionica, isplata plaća prosvjetnim radnicima, briga o potrošačima, nadzor nad radom, cijenama, uslugom, čistoćom ugostiteljskih objekata, socijalna pomoć, skoro svi komunalni poslovi, poslovi starateljstva, skrb za djecu palih boraca, kadrovska pitanja u prosvjeti i zdravstvu.<ref name=arhinetNO/> | Narodnom odboru su prava, dužnosti, unutarnji ustroj i rad bili određeni ''Zakonom o narodnim odborima općine'' (Narodne novine, br. 33/52). Zakonitost rada NO opina nadzirao je [[narodni odbor kotara|narodni odbor]] [[kotar]]a. Djelovalo se putem [[sjednica]], upravnog aparata i pomoćnih organa - [[komisija]]. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem [[zbor birača|zborova birača]], mogućnosti [[referendum]]a i [[opoziv]]a. [[pravo u 1954.|1954.]] su narodni odbori kotara prebacili niz nadležnosti na narodne odbore općine radi decentraliziranja. U [[djelokrug]] općinskih narodnih odbora općine prešlo je niz nadležnosti iz financija, gospodarstva i komunalnih poslova: nad poslovanjem privatnih radnja i radionica, isplata plaća prosvjetnim radnicima, briga o potrošačima, nadzor nad radom, cijenama, uslugom, čistoćom ugostiteljskih objekata, socijalna pomoć, skoro svi komunalni poslovi, poslovi starateljstva, skrb za djecu palih boraca, kadrovska pitanja u prosvjeti i zdravstvu.<ref name=arhinetNO/> | ||
Narodni odbor općine je činili su odbornici. Na čelu NO je bio predsjednik, odgovoran za djelovanje i poslovanje NO te je bio čelnim upravnog aparata. Podređeni su mu bili tajnik (ujedno i [[matičar]]), blagajnik (računovođa) i kurir, a poslije i poreznik i čistačica. U sklopu NO djelovale su i komisije: komisija za poljske štete, komisija za odluke, komisija za molbe i žalbe, [[mandatno-imunitetno povjerenstvo|mandatno-imunitetna]], komisija za prekršaje te privremene komisije (poput onih za rješenje međumjesnih sporova, za statistiku biljne proizvodnje i sl.).<ref name=arhinetNO>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_27803 ''Narodni odbor općine Potomje'']. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.</ref> | Narodni odbor općine je činili su odbornici. Na čelu NO je bio predsjednik, odgovoran za djelovanje i poslovanje NO te je bio čelnim upravnog aparata. Podređeni su mu bili tajnik (ujedno i [[matičar]]), blagajnik (računovođa) i kurir, a poslije i poreznik i čistačica. U sklopu NO djelovale su i komisije: komisija za poljske štete, komisija za odluke, komisija za molbe i žalbe, [[mandatno-imunitetno povjerenstvo|mandatno-imunitetna]], komisija za prekršaje te privremene komisije (poput onih za rješenje međumjesnih sporova, za statistiku biljne proizvodnje i sl.).<ref name=arhinetNO>[http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=3_27803 ''Narodni odbor općine Potomje'']. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 2. studeni 2025. u 02:55
Za druga značenja, pogledajte Narodni odbor.Narodni odbor općine je u vrijeme socijalističke Jugoslavije predstavljao jedinicu lokalne samouprave. Kako se Jugoslavije decentralizirala od 1949., tako narodni odbori općina postaju osnovom uređenja nove države sa sve više ovlasti u društvu i gospodarstvu. Preuzimali su sve poslove iz nadležnosti ukinutih mjesnih narodnih odbora (Opći zakon o narodnim odborima 1949., Službeni list, br. 49/49). Sve do 1955. su kao najviši lokalni organi vlasti i organ narodnog samoupravljanja na svom području djelovali prema Općem zakonu o narodnim odborima (Službeni list, br. 22/52) i Ustavnom zakonu iz 1953..[1]
Narodnom odboru su prava, dužnosti, unutarnji ustroj i rad bili određeni Zakonom o narodnim odborima općine (Narodne novine, br. 33/52). Zakonitost rada NO opina nadzirao je narodni odbor kotara. Djelovalo se putem sjednica, upravnog aparata i pomoćnih organa - komisija. Samoupravljanje naroda se ostvarivalo i putem zborova birača, mogućnosti referenduma i opoziva. 1954. su narodni odbori kotara prebacili niz nadležnosti na narodne odbore općine radi decentraliziranja. U djelokrug općinskih narodnih odbora općine prešlo je niz nadležnosti iz financija, gospodarstva i komunalnih poslova: nad poslovanjem privatnih radnja i radionica, isplata plaća prosvjetnim radnicima, briga o potrošačima, nadzor nad radom, cijenama, uslugom, čistoćom ugostiteljskih objekata, socijalna pomoć, skoro svi komunalni poslovi, poslovi starateljstva, skrb za djecu palih boraca, kadrovska pitanja u prosvjeti i zdravstvu.[1]
Narodni odbor općine je činili su odbornici. Na čelu NO je bio predsjednik, odgovoran za djelovanje i poslovanje NO te je bio čelnim upravnog aparata. Podređeni su mu bili tajnik (ujedno i matičar), blagajnik (računovođa) i kurir, a poslije i poreznik i čistačica. U sklopu NO djelovale su i komisije: komisija za poljske štete, komisija za odluke, komisija za molbe i žalbe, mandatno-imunitetna, komisija za prekršaje te privremene komisije (poput onih za rješenje međumjesnih sporova, za statistiku biljne proizvodnje i sl.).[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Narodni odbor općine Potomje. ARHiNET. Pristupljeno 2. studenoga 2025.