More actions
Nema sažetka uređivanja |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Karteli''' su oblik sporazumnog udruživanja istorodnih [[Tvrtka|tvrtki]] [[Konkurent|konkurenata]] koje time (udruživanjem u kartel) postaju [[monopol]]. Veći [[profit]] ostvaruju diktiranjem uvjeta prodaje, monopolskim [[cijena]]ma i drugim pogodnostima, a ne smanjenjem troškova i racionalizacijom, kako čine [[koncern]]i.<ref name="AZTN">{{Citiranje weba|url=http://www.aztn.hr/trzisno-natjecanje/nadleznosti/sporazumi/karteli-i-ostali-horizontalni-sporazumi/ |title=Karteli i ostali horizontalni sporazumi |publisher='''Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja''' |work=www.aztn.hr |accessdate=11. kolovoza 2019.}}</ref> | '''Karteli''' su oblik sporazumnog usklađenog udruživanja istorodnih [[Tvrtka|tvrtki]] [[Konkurent|konkurenata]] koje time (udruživanjem u kartel) postaju [[monopol]] ili oligopol, kojim utječu na tržišno natjecanje. Veći [[profit]] ostvaruju diktiranjem uvjeta prodaje (poput prava intelektualnog vlasništva, određivanja kvota proizvodnje ili prodaje, dijeljenja tržišta i kupaca, uključujući manipuliranje postupkom podnošenja ponuda, ograničenja uvoza ili izvoza ili protutržišnih djelovanja protiv inim takmacima<ref name=iodNN>[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2021_04_41_810.html ''Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja '']. Narodne novine br. 4/2021., 16. travnja 2021.</ref>), monopolskim [[cijena]]ma kupnje ili prodaje i drugim pogodnostima, a ne smanjenjem troškova i racionalizacijom, kako čine [[koncern]]i.<ref name="AZTN">{{Citiranje weba|url=http://www.aztn.hr/trzisno-natjecanje/nadleznosti/sporazumi/karteli-i-ostali-horizontalni-sporazumi/ |title=Karteli i ostali horizontalni sporazumi |publisher='''Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja''' |work=www.aztn.hr |accessdate=11. kolovoza 2019.}}</ref> | ||
Članice kartela su potpuno samostalne i neovisne u svom poslovanju, ali su obvezne poštovati odredbe sporazuma o kartelu za cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s ciljevima udruživanja, kartel treba imati najveći udio u [[Proizvodnja|proizvodnji]], [[Potrošnja|potrošnji]], [[Trgovina|trgovini]] ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se osniva. U protivnome, djelovanje kartela na [[Tržište|tržištu]] ne bi bilo djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi konkurentne tvrtke koje nisu u kartelu mogle ometati ili sprečavati njegovo djelovanje. | Članice kartela su potpuno samostalne i neovisne u svom poslovanju, ali su obvezne poštovati odredbe sporazuma o kartelu za cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s ciljevima udruživanja, kartel treba imati najveći udio u [[Proizvodnja|proizvodnji]], [[Potrošnja|potrošnji]], [[Trgovina|trgovini]] ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se osniva. U protivnome, djelovanje kartela na [[Tržište|tržištu]] ne bi bilo djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi konkurentne tvrtke koje nisu u kartelu mogle ometati ili sprečavati njegovo djelovanje. | ||
Osnovni cilj kartela je uklanjanje međusobne konkurencije i stvaranje uvjeta za monopolski položaj i monopolsko ponašanje, a može se ostvariti, u načelu, na dva načina: | Osnovni cilj kartela je uklanjanje međusobne konkurencije i stvaranje uvjeta za monopolski položaj i monopolsko ponašanje, a može se ostvariti, u načelu, na dva načina: | ||
* | * vlastitim razvojem i | ||
* | * potpisivanjem sporazuma o kartelu | ||
S obzirom na područja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti nacionalni i međunarodni. | S obzirom na područja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti nacionalni i međunarodni. | ||
Tajni kartel je onaj čije je postojanje djelimice ili u potpunosti prikriveno. | Tajni kartel je onaj čije je postojanje djelimice ili u potpunosti prikriveno.<ref name=iodNN/> | ||
Kartel je oblik [[nepoštena trgovačka praksa|nepoštene trgovačke prakse]] i narušava kulturu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj se protiv ovakva djelovanja bori [[Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja]] (AZTN). | Kartel je oblik [[nepoštena trgovačka praksa|nepoštene trgovačke prakse]] i narušava kulturu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj se protiv ovakva djelovanja bori [[Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja]] (AZTN).<ref name=iodNN/> | ||
Ostali veći oblici udruživanja poduzeća kojim se utječe na tržišnu utakmicu su [[sindikat (udružena poduzeća)|sindikat]], [[trust]] i [[koncern]]. | |||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Inačica od 25. listopad 2025. u 16:08
Karteli su oblik sporazumnog usklađenog udruživanja istorodnih tvrtki konkurenata koje time (udruživanjem u kartel) postaju monopol ili oligopol, kojim utječu na tržišno natjecanje. Veći profit ostvaruju diktiranjem uvjeta prodaje (poput prava intelektualnog vlasništva, određivanja kvota proizvodnje ili prodaje, dijeljenja tržišta i kupaca, uključujući manipuliranje postupkom podnošenja ponuda, ograničenja uvoza ili izvoza ili protutržišnih djelovanja protiv inim takmacima[1]), monopolskim cijenama kupnje ili prodaje i drugim pogodnostima, a ne smanjenjem troškova i racionalizacijom, kako čine koncerni.[2]
Članice kartela su potpuno samostalne i neovisne u svom poslovanju, ali su obvezne poštovati odredbe sporazuma o kartelu za cijelo vrijeme postojanja kartela. Da bi mogao djelovati u skladu s ciljevima udruživanja, kartel treba imati najveći udio u proizvodnji, potrošnji, trgovini ili drugoj djelatnosti ili grani u kojoj se osniva. U protivnome, djelovanje kartela na tržištu ne bi bilo djelotvorno niti bi njegovo osnivanje bilo opravdano jer bi konkurentne tvrtke koje nisu u kartelu mogle ometati ili sprečavati njegovo djelovanje.
Osnovni cilj kartela je uklanjanje međusobne konkurencije i stvaranje uvjeta za monopolski položaj i monopolsko ponašanje, a može se ostvariti, u načelu, na dva načina:
- vlastitim razvojem i
- potpisivanjem sporazuma o kartelu
S obzirom na područja prostiranja i djelovanja, karteli mogu biti nacionalni i međunarodni.
Tajni kartel je onaj čije je postojanje djelimice ili u potpunosti prikriveno.[1]
Kartel je oblik nepoštene trgovačke prakse i narušava kulturu tržišnog natjecanja. U Hrvatskoj se protiv ovakva djelovanja bori Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN).[1]
Ostali veći oblici udruživanja poduzeća kojim se utječe na tržišnu utakmicu su sindikat, trust i koncern.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja . Narodne novine br. 4/2021., 16. travnja 2021.
- ↑ "Karteli i ostali horizontalni sporazumi". www.aztn.hr. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja. http://www.aztn.hr/trzisno-natjecanje/nadleznosti/sporazumi/karteli-i-ostali-horizontalni-sporazumi/ Pristupljeno 11. kolovoza 2019.