Vladimir Škrobo: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Vladimir Škrobo Baja''', hrvatski gospodarstvenik i čuvar tradicijske baštine baranjskog kraja. Enološki je i gastronomski stručnjak.<ref name=princeza>Ivana: [https://www.agroklub.com/prehrambena-industrija/princeza-pusnice-prodana-za-tisucu-eura/16939/ ''Princeza pušnice prodana za tisuću eura '']. Agroklub. 1. svibnja 2015. Pristupljeno 10. lipnja 2025.</ref> Dolazi iz Karanca.<ref name=nva23>[https://min-kulture.gov.hr/vij...«. |
m Suradnik10 premješta stranicu Vladimir Škrobo Baja na Vladimir Škrobo bez preusmjeravanja |
(Nema razlike inačica)
| |
Inačica od 10. lipanj 2025. u 01:42
Vladimir Škrobo Baja, hrvatski gospodarstvenik i čuvar tradicijske baštine baranjskog kraja. Enološki je i gastronomski stručnjak.[1] Dolazi iz Karanca.[2] Vlasnik je etno restorana Baranjske kuće u Karancu. [2]
2008. je prvi počeo organizirano peći čvarke što je bio početak Čvarakfesta u Karancu. Poslije su mu se pridružili prijatelji. Broj sudionika je bio sve veći te je festival premješten na inu lokaciju i stekao natjecateljski karakter.[3]
Tvorac je najveće slanine u Slavoniji. Na Proljetnom vašaru u Karancu 2015. bio je vlasnikom najveće slanine, Kaput slanine. Slaninu su napravili od tristokilogramskog bravca, a nakon prvotnog sušenja bila je 200 cm visoka i 130 cm široka. Škrobo je za ovu slaninu pobijedio u kategoriji Princeza pušnice, za najljepšu slaninu.[1]
Dobitnik je Nagrade Vicka Andrića za 2023. godinu za doprinos lokalnoj zajednici, za iznimno zalaganje u skrbi i očuvanju tradicijske baštine. [2] 2024. je na Danima hrvatskog turizma dobio godišnju Nagradu Antona Štifanića, za svoj doprinos očuvanju tradicijske baštine i promociji ruralnog turizma, a njegov etno-restoran u središtu Karanca preko 20 godina povezuje tradiciju, gastronomiju i ruralni turizam. Škrobin projekt Ulica zaboravljenog vremena je zbirka od preko tisuću etnografskih predmeta koja je upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Ljubitelji povijesti i posjetitelji Karanca njome doživljavaju autentičnu Baranju. [4] Zbirku tradicijskih predmeta čini više tisuća predmeta datirajućih s kraja 19. i početka 20. stoljeća,, od kojih je 847 predmeta stručnjački obrađeno. Cilj projekta jest formirati muzej na otvorenom koji će prikazati i sačuvati od zaborava sve obrte neophodne za seosku svakodnevnicu, danas zaboravljene ili nestale. Zbirka je u dvorištu Baranjske kuće, pored Obrtničke ulice u kojoj je izrađen prvi kulen. U dvorištu su i male gospodarske zgrade (ambar, mlin, ledara...), poljodjelski alati i strojevi.[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Ivana: Princeza pušnice prodana za tisuću eura . Agroklub. 1. svibnja 2015. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Dobitnici „Nagrade Vicko Andrić“ za 2023. godinu . Ministarstvo kulture i medija RH. 21. kolovoza 2024. Pristupljeno 9. lipnja 2024.
- ↑ Tamara Jednašić Gugić: Održan Čvarakfest i Zimski vašar uz rekordan broj posjetitelja . Radio Baranja. 27. studenoga 2023. Pristupljeno 9. lipnja 2023.
- ↑ Ivana Radman: Trijumf na Danima turizma: nagrade Baranjskoj kući i vinskim projektima . Lokalni.hr. 7. prosinca 2024. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
- ↑ “Ulica zaboravljenog vremena” od zaborava spašava tradiciju Slavonije i Baranje . Turističke priče. 19. listopada 2023. Pristupljeno 10. lipnja 2025.
Vanjske poveznice
Bajo iz Karanca meštar je za čvarke: po njih hrle sladokusci sa svih strana, dao nam je recept za najbolje na Balkanu, Slobodna Dalmacija