Toggle menu
241,8 tis.
116
19
636,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Josip Rudić Aljmaški: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Zamjena teksta - '{{hu icon}}' u '{{mađ oznaka}}'
m Zamjena teksta - '{{sr icon}}' u '{{srp oznaka}}'
 
Redak 25: Redak 25:
== Izvori ==
== Izvori ==
*[https://web.archive.org/web/20080303214926/http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj]
*[https://web.archive.org/web/20080303214926/http://www.croatia.ch/tjedan/050613b.php Povijest hrvatskog plemstva u Bačkoj]
*{{sr icon}} [https://web.archive.org/web/20071216052509/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%207/strane/feljton.htm Subotičke] Palata braće Kunec
*{{srp oznaka}} [https://web.archive.org/web/20071216052509/http://www.suboticke.net/arhiva/broj%207/strane/feljton.htm Subotičke] Palata braće Kunec
*[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] Na današnji dan, 21. veljače, priredio [[Lazar Merković]], preuzeto 21. veljače 2013.
*[http://www.radiosuboticadanas.info Radio Subotica na hrvatskom] Na današnji dan, 21. veljače, priredio [[Lazar Merković]], preuzeto 21. veljače 2013.
{{izvori}}
{{izvori}}

Posljednja izmjena od 2. lipanj 2025. u 03:13

Josip Rudić Aljmaški (u mađ. izvorima: Rudics József) (Subotica, 22. veljače 1792.Bačaljmaš, 21. kolovoza 1879. ) je bio bački hrvatski plemić, diplomirani filozof, pravnik (doktor prava), mađarski političar (član Gornjeg doma ugarskog parlamenta) a ostavio je veliki trag kao pjesnik, napisavši dosta pjesama. Bio je i akademik, t.j. članom Mađarske akademije u Budimpešti.

Životopis

Bio je rodom iz obitelji, danas izumrle, koja je potjecala iz južnih hrvatskih krajeva, a koja je status plemstva dobila od Marije Terezije 1755., a posjede je imala u Aljmašu, Kunbaji i Subotici.

Zbog svog plemenitog statusa, napredovao je u lokalnoj upravi. U Bačko-bodroškoj županiji, 1836. dolazi do razine podžupana. Već 1837. postaje nadžupanom (velikim županom), i na tom položaju ostaje do 1867..

Mnogo je pridonio razvitku svoje županije i svog rodnog grada, štoviše, siromašnim je školarcima i studentima ostavio nakon smrti dio svog, inače, vrlo velikog posjeda.

17. kolovoza 1854. stekao je austrijski naslov baruna, postavši tako i prvim barunom u Subotici.

U politici se istakao time što je bio protiv mađarske revolucije, kao i još neki uglednici tamošnjih Hrvata, Ivan Antunović, biskup, Vinko Somborčević, Ambrozije Šarčević i još neki. Zbog simpatija prema banu Jelačiću i Srbima vlasti su ga smijenile s položaja velikog župana.[1]

Imao je sina jedinca, Josipa, koji nije živio mnogo više od njega (umro je u Breitenseu u Austriji 12. listopada 1885.).

Napisao je više djela na latinskom i mađarskom jeziku. Toponim Rudić je u svezi s njegovim imenom.

Djela

Unutarnje poveznice

Izvori

Vanjske poveznice