More actions
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19' |
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Aurel (A.) Babeș''' ([[Bukurešt]], [[11. prosinca]] [[1886.]] - Bukurešt, [[7. kolovoza]] [[medicina u 1962.]]) bio je [[Rumunji|rumunjski]] [[znanstvenik]] i [[liječnik]], jedan od otkrivača testa za otkrivanje [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]]. Bio je nećak Victora Babeșa, koautora (s Cornilom) prvog bakteriološkog ugovora. | '''Aurel (A.) Babeș''' ([[Bukurešt]], [[11. prosinca]] [[medicina u 1886.]] - Bukurešt, [[7. kolovoza]] [[medicina u 1962.]]) bio je [[Rumunji|rumunjski]] [[znanstvenik]] i [[liječnik]], jedan od otkrivača testa za otkrivanje [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]]. Bio je nećak Victora Babeșa, koautora (s Cornilom) prvog bakteriološkog ugovora. | ||
Aurel Babeș rođen je [[1886.]] godine, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Njegov [[otac]] bio je [[profesor]] [[kemija|kemije]]. Aurel Babeș oženio se za [[ginekolog]]inju Luciju Serbanescu [[medicina u 1930.]] godine. Usvojili su [[kćer]], koja je postala priznata [[opera|operna pjevačica]]. | Aurel Babeș rođen je [[medicina u 1886.]] godine, u [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Njegov [[otac]] bio je [[profesor]] [[kemija|kemije]]. Aurel Babeș oženio se za [[ginekolog]]inju Luciju Serbanescu [[medicina u 1930.]] godine. Usvojili su [[kćer]], koja je postala priznata [[opera|operna pjevačica]]. | ||
Iako je [[Georgios Papanikolaou]] uglavnom zaslužan za izum [[papa test]]a protiv [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]], pomoću [[citologija|citologije]] grlića maternice, O'Dowd i Philipp vjeruju da je Babeș bio prvi pionir u citološkoj dijagnozi raka grlića maternice.<ref>O'Dowd MJ, Philipp EE. The History of Obstetrics & Gynaecology. London: Parthenon Publishing Group; 1994: 547</ref> Otkrio je da ako se platinasta petlja koristi za prikupljanje [[stanica]] iz cerviksa [[žene]], a zatim se stanice osuše na talogu i oboje, može se utvrditi jesu li prisutne stanice raka. Ovo je bio prvi [[dijagnostički test]], koji je detektirao rak grlića maternice. Babeș je svoja otkrića predstavio Rumunjskom društvu ginekologije u Bukureštu [[23. siječnja]] [[medicina u 1927.]] Njegova metoda dijagnoze raka objavljena je u [[Francuska|francuskom]] medicinskom časopisu »Presse Médicale« [[11. travnja]] [[medicina u 1928.]], ali malo je vjerojatno da je Papanicolaou bio svjestan toga. Štoviše, dvije tehnike se prema svom [[dizajn]]u razlikuju prema Diamantisu i sur.<ref>https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/dc.21226 Preuzeto 26. ožujka 2020.</ref> Iako je Babeș prethodio Papanicolaouu, otkriće [[papa test]]a pripada Papanicolaouu. Ovaj proboj u dijagnozi raka grlića maternice spasio je [[život]]e više od 6 milijuna [[žena]]. <ref>http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&view=article&id=233&Itemid=209</ref> | Iako je [[Georgios Papanikolaou]] uglavnom zaslužan za izum [[papa test]]a protiv [[Rak grlića maternice|raka grlića maternice]], pomoću [[citologija|citologije]] grlića maternice, O'Dowd i Philipp vjeruju da je Babeș bio prvi pionir u citološkoj dijagnozi raka grlića maternice.<ref>O'Dowd MJ, Philipp EE. The History of Obstetrics & Gynaecology. London: Parthenon Publishing Group; 1994: 547</ref> Otkrio je da ako se platinasta petlja koristi za prikupljanje [[stanica]] iz cerviksa [[žene]], a zatim se stanice osuše na talogu i oboje, može se utvrditi jesu li prisutne stanice raka. Ovo je bio prvi [[dijagnostički test]], koji je detektirao rak grlića maternice. Babeș je svoja otkrića predstavio Rumunjskom društvu ginekologije u Bukureštu [[23. siječnja]] [[medicina u 1927.]] Njegova metoda dijagnoze raka objavljena je u [[Francuska|francuskom]] medicinskom časopisu »Presse Médicale« [[11. travnja]] [[medicina u 1928.]], ali malo je vjerojatno da je Papanicolaou bio svjestan toga. Štoviše, dvije tehnike se prema svom [[dizajn]]u razlikuju prema Diamantisu i sur.<ref>https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/dc.21226 Preuzeto 26. ožujka 2020.</ref> Iako je Babeș prethodio Papanicolaouu, otkriće [[papa test]]a pripada Papanicolaouu. Ovaj proboj u dijagnozi raka grlića maternice spasio je [[život]]e više od 6 milijuna [[žena]]. <ref>http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&view=article&id=233&Itemid=209</ref> | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:56
Aurel (A.) Babeș (Bukurešt, 11. prosinca medicina u 1886. - Bukurešt, 7. kolovoza medicina u 1962.) bio je rumunjski znanstvenik i liječnik, jedan od otkrivača testa za otkrivanje raka grlića maternice. Bio je nećak Victora Babeșa, koautora (s Cornilom) prvog bakteriološkog ugovora.
Aurel Babeș rođen je medicina u 1886. godine, u Rumunjskoj. Njegov otac bio je profesor kemije. Aurel Babeș oženio se za ginekologinju Luciju Serbanescu medicina u 1930. godine. Usvojili su kćer, koja je postala priznata operna pjevačica.
Iako je Georgios Papanikolaou uglavnom zaslužan za izum papa testa protiv raka grlića maternice, pomoću citologije grlića maternice, O'Dowd i Philipp vjeruju da je Babeș bio prvi pionir u citološkoj dijagnozi raka grlića maternice.[1] Otkrio je da ako se platinasta petlja koristi za prikupljanje stanica iz cerviksa žene, a zatim se stanice osuše na talogu i oboje, može se utvrditi jesu li prisutne stanice raka. Ovo je bio prvi dijagnostički test, koji je detektirao rak grlića maternice. Babeș je svoja otkrića predstavio Rumunjskom društvu ginekologije u Bukureštu 23. siječnja medicina u 1927. Njegova metoda dijagnoze raka objavljena je u francuskom medicinskom časopisu »Presse Médicale« 11. travnja medicina u 1928., ali malo je vjerojatno da je Papanicolaou bio svjestan toga. Štoviše, dvije tehnike se prema svom dizajnu razlikuju prema Diamantisu i sur.[2] Iako je Babeș prethodio Papanicolaouu, otkriće papa testa pripada Papanicolaouu. Ovaj proboj u dijagnozi raka grlića maternice spasio je živote više od 6 milijuna žena. [3]
Kaže se, da je Aurel Babeș bio svjestan velikoga međunarodnog ugleda koji je Georgios Papanikolaou stekao za razliku od njega. U duhu prepoznavanja i korektnosti, Rumunjska je cervikalno testiranje nazvala kao "Metodu Babeș-Papanicolaou" u čast Babeșa.
Izvori
- ↑ O'Dowd MJ, Philipp EE. The History of Obstetrics & Gynaecology. London: Parthenon Publishing Group; 1994: 547
- ↑ https://onlinelibrary.wiley.com/doi/abs/10.1002/dc.21226 Preuzeto 26. ožujka 2020.
- ↑ http://www.scienceheroes.com/index.php?option=com_content&view=article&id=233&Itemid=209