Miroslav Čačković: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18'
Redak 4: Redak 4:
| slika_širina            =  
| slika_širina            =  
| naslov                  =  
| naslov                  =  
| datum_rođenja          = [[28. rujna]] [[1865.]]
| datum_rođenja          = [[28. rujna]] [[medicina u 1865.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| datum_smrti            = [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]]
| datum_smrti            = [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]]
Redak 24: Redak 24:
| fusnote                =  
| fusnote                =  
}}
}}
'''Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[1865.]] - [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[kirurgija|kirurg]], [[profesor]], [[pisac]], [[rendgenologija|rendgenolog]]
'''Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski''' ([[Zagreb]], [[28. rujna]] [[medicina u 1865.]] - [[Zagreb]], [[29. lipnja]] [[medicina u 1930.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[kirurgija|kirurg]], [[profesor]], [[pisac]], [[rendgenologija|rendgenolog]]


== Školovanje i profesionalni uspon ==
== Školovanje i profesionalni uspon ==


Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1883. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao sin uglednog [[liječnik]]a [[Vladoje Čačković|Vladoja Čačkovića]] koji je [[1874.]] sazvao osnivački odbor [[Sbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije|Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije]], Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo [[medicina|medicinu]]. Studij u [[Beč]]u uspješno privodi kraju [[1895.]]
Završio je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u Zagrebu 1883. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao sin uglednog [[liječnik]]a [[Vladoje Čačković|Vladoja Čačkovića]] koji je [[medicina u 1874.]] sazvao osnivački odbor [[Sbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije|Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije]], Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo [[medicina|medicinu]]. Studij u [[Beč]]u uspješno privodi kraju [[medicina u 1895.]]


Po povratku u [[Zagreb]] Čačković dolazi u [[Bolnica milosrdnih sestara|Bolnicu milosrdnih sestara]] gdje surađuje i uči od [[kirurgija|kirurga]] [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. U istoj će bolnici u kojoj do [[medicina u 1905.]] radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do [[medicina u 1914.]] vrši dužnost [[primarius]]a, a od 1914. do [[medicina u 1928.]] šefa odjela kirurgije. [[medicina u 1908.]] postaje [[fizik]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]].
Po povratku u [[Zagreb]] Čačković dolazi u [[Bolnica milosrdnih sestara|Bolnicu milosrdnih sestara]] gdje surađuje i uči od [[kirurgija|kirurga]] [[Teodor Wickerhauser|Teodora Wickerhausera]]. U istoj će bolnici u kojoj do [[medicina u 1905.]] radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do [[medicina u 1914.]] vrši dužnost [[primarius]]a, a od 1914. do [[medicina u 1928.]] šefa odjela kirurgije. [[medicina u 1908.]] postaje [[fizik]] [[Zagrebačka županija|Zagrebačke županije]].
Redak 62: Redak 62:


== Izabrana djela ==
== Izabrana djela ==
* časopis [[Liječnički vjesnik]] (urednik, [[1897.]] – [[medicina u 1905.]], [[medicina u 1911.]], [[medicina u 1915.]], [[medicina u 1916.]] – [[medicina u 1917.]], [[medicina u 1929.]], [[medicina u 1930.]])
* časopis [[Liječnički vjesnik]] (urednik, [[medicina u 1897.]] – [[medicina u 1905.]], [[medicina u 1911.]], [[medicina u 1915.]], [[medicina u 1916.]] – [[medicina u 1917.]], [[medicina u 1929.]], [[medicina u 1930.]])
* ''Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka'' (urednik, [[1899.]])
* ''Rad sbora liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije prigodom proslave 25. godišnjice njegovog obstanka'' (urednik, [[medicina u 1899.]])
* ''Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu'' (urednik, [[medicina u 1910.]])
* ''Spomenica dru. T. Wickerhauseru k dvadesetpetogodišnjici rada u Bolnici milosrdnih sesatara u Zagrebu'' (urednik, [[medicina u 1910.]])
* ''Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja'' ([[medicina u 1927.]])
* ''Prva pomoć kod nezgode i naglog oboljenja'' ([[medicina u 1927.]])

Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:44

Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski

Rođenje 28. rujna medicina u 1865.
Zagreb
Smrt 29. lipnja medicina u 1930.
Zagreb
Prebivalište hrvatsko
Narodnost Hrvat
Polje kirurgija, propedeutika, rendgenologija
Institucija Bolnica milosrdnih sestara
Medicinski fakultet u Zagrebu
Poznat po jedan od osnivača i prvi dekan
Medicinskog fakulteta u Zagrebu

Miroslav pl. Čačković-Vrhovinski (Zagreb, 28. rujna medicina u 1865. - Zagreb, 29. lipnja medicina u 1930.), hrvatski kirurg, profesor, pisac, rendgenolog

Školovanje i profesionalni uspon

Završio je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu 1883. godine.[1] Kao sin uglednog liječnika Vladoja Čačkovića koji je medicina u 1874. sazvao osnivački odbor Sbora liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije, Miroslav Čačković za svoj životni poziv odabire upravo medicinu. Studij u Beču uspješno privodi kraju medicina u 1895.

Po povratku u Zagreb Čačković dolazi u Bolnicu milosrdnih sestara gdje surađuje i uči od kirurga Teodora Wickerhausera. U istoj će bolnici u kojoj do medicina u 1905. radi kao mladi liječnik, Čačković provesti čitav svoj radni vijek. Od 1905. do medicina u 1914. vrši dužnost primariusa, a od 1914. do medicina u 1928. šefa odjela kirurgije. medicina u 1908. postaje fizik Zagrebačke županije.

Čačković je u Hrvatskoj ostao zapamćen po nizu operacija na području abdominalne kirurgije i neurokirurgije. medicina u 1911. godine je, zajedno s Vojislavom Subotićem, pokrenuo jugoslavenske sastanke za operativnu medicinu. Bio je i jedan od prvih rendgenologa na ovim prostorima.

Medicinski fakultet u Zagrebu

U siječnju medicina u 1917. godine Čačković objavljuje članak u Liječničkom vjesniku u kojem traži osnutak medicinskog fakulteta pri Sveučilištu u Zagrebu. Njegov tekst postaje poticaj zastupniku Milanu Rojcu koji prijedlog podnosi Hrvatskom saboru. Već krajem iste godine odlukom Hrvatskog sabora počinje upis studenata i održavanje nastavne djelatnosti na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.

Čačković je početkom medicina u 1918. izabran za prvog dekana fakulteta. Akademske godine 1918./19. uslijedio je reizbor, a dužnost je još jednom obavljao i ak. god. medicina u 1924./25. medicina u 1918. godine napreduje u zvanje redovitog profesora kirurgije. Uz kirurgiju je predavao i predmet Kirurška propedeutika i njega bolesnika.

Društveni angažman

Čačković je bio aktivni član društva u brojnim aspektima. Od medicina u 1921. do medicina u 1929. predsjeda odborom Centralne akademske menze, a od medicina u 1924. do 1929. vrši dužnost predsjednika Pučkog sveučilišta. Radio je i u đačkom domu, Udruženju visokoškolskih nastavnika, Prosvjetnom savezu i Državnom sanitetskom savjetu.

Bio je član sljedećih društava:

Pisani opus

Miroslav Čačković je u svjetskim medicinskim časopisima s početka 20. stoljeća objavio veliki broj stručnih i znanstvenih članaka iz područja medicine, od kojih se ističu radovi o kirurgiji, čiru na želucu, izravnoj masaži srca i laparotomiji. Niz godina je obavljao dužnost glavnog urednika Liječničkog vjesnika.

Uz medicinske Čačković piše i književne uratke, objavljujući ih pod pseudonimom Ladislav Ladanjski.

Izabrana djela

Literatura

  • Belicza B. Orlić D., Hrvatski liječnički zbor - predsjednici, Hrvatski liječnički zbor, Zagreb, 2004., ISBN 953-6451-17-4

Izvori

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 917., ISBN 978-953-95772-0-7