Toggle menu
243,8 tis.
110
18
641,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Milan Makanec: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
mNema sažetka uređivanja
Oznaka: poveznice na razdvojbe
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Milan Makanec'''-->[[Datoteka:Milan Makanec 1873 Mukarovsky.png|mini|Milan Makanec (1873.)]]
[[Datoteka:Milan Makanec 1873 Mukarovsky.png|mini|Milan Makanec (1873.)]]
'''Milan Makanec''' ([[Zagreb]], [[11. srpnja]] [[1843.]] -[[Zagreb]], [[2. srpnja]] [[1883.]]), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.
'''Milan Makanec''' ([[Zagreb]], [[11. srpnja]] [[1843.]] -[[Zagreb]], [[2. srpnja]] [[1883.]]), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.


Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1861. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]]. Kao član ''[[Narodna stranka|Narodne stranke]]'' borio se protiv [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (zbog čega je [[1870.]] otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv dualizma, a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, [[1872.]] godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za federalističko preuređenje Austro-Ugarske. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme [[bosansko-hercegovački ustanak|bosansko-hercegovačkog ustanka]].
==Životopis==


U brojnim tekstovima u ''Primorcu'' iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Sisku i uređivao je list ''Novi pravnik.''
Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1861. godine.<ref>Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., {{ISBN|978-953-95772-0-7}}</ref> Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv [[Bachov apsolutizam|Bachova apsolutizma]]. Upisao je pravo na sveučilištu u Zagrebu na jesen 1861. Kada je 1862. s grupom studenata skidao je carske grbove s zgrada po Zagrebu, da bi izbjegao zatvrananje pobjegao je u Beograd. Nakon proglašene amnestije, vraća se krajem 1862. godine u Zagreb. Posdiplomske studije je nastavio u Beču gdje je obranio doktorat 1867. godine. Nakon završetka doktorata, iste godine u Zagrebu primljen je kao profesor na Pravolsovnoj akademiji gdje predaje kazneno pravo, da bi godinu dana poslje predavao međunarodno pravo.  


'''Djela:'''
Kao član ''[[Narodna stranka|Narodne stranke]]'' borio se protiv [[Hrvatsko-ugarska nagodba|Hrvatsko-ugarske nagodbe]] (zbog čega je [[1870.]] otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv [[dualizam|dualizma]], a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, [[1872.]] godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za [[federalizam|federalističko]] preuređenje [[Austro-Ugarska monarhija|Austro-Ugarske]]. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme [[bosansko-hercegovački ustanak|bosansko-hercegovačkog ustanka]].
* "Moja ispovjest narodu"
 
U brojnim tekstovima u ''Primorcu'' iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je [[tajnik]] [[Trgovačka-obrtnička komora u Sisku|Trgovačko-obrtničke komore u Sisku]] i uređivao je [[list]] [[Novi pravnik]].
 
==Djela==
* ''Moja izpovjed narodu'' (Moja ispovjest narodu), [[1876.]] <ref>https://archive.org/details/moja_izpovjed_narodu_1876-milan_makanec Moj izpovjed narodu, digitalna knjiga pristupna preko Archive.org </ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 3. srpanj 2023. u 11:55

Milan Makanec (1873.)

Milan Makanec (Zagreb, 11. srpnja 1843. -Zagreb, 2. srpnja 1883.), hrvatski političar, odvjetnik i publicist.

Životopis

Pohađao je Klasičnu gimnaziju u Zagrebu koju je završio 1861. godine.[1] Kao gimnazijalac i student sukobljavao se s vlastima djelujući protiv Bachova apsolutizma. Upisao je pravo na sveučilištu u Zagrebu na jesen 1861. Kada je 1862. s grupom studenata skidao je carske grbove s zgrada po Zagrebu, da bi izbjegao zatvrananje pobjegao je u Beograd. Nakon proglašene amnestije, vraća se krajem 1862. godine u Zagreb. Posdiplomske studije je nastavio u Beču gdje je obranio doktorat 1867. godine. Nakon završetka doktorata, iste godine u Zagrebu primljen je kao profesor na Pravolsovnoj akademiji gdje predaje kazneno pravo, da bi godinu dana poslje predavao međunarodno pravo.

Kao član Narodne stranke borio se protiv Hrvatsko-ugarske nagodbe (zbog čega je 1870. otpušten iz službe) i držao je najvećom zadaćom stranke borbu protiv dualizma, a nakon sukobljavanja sa vodstvom stranke, 1872. godine istupio je iz iste i predvodio oporbu zalažući se za federalističko preuređenje Austro-Ugarske. Posebno oštro je kritizirao hrvatsku politiku i neaktivnost za vrijeme bosansko-hercegovačkog ustanka.

U brojnim tekstovima u Primorcu iskazivao je svoje političke stavove o potrebi suradnje Hrvata i Srba. Bio je tajnik Trgovačko-obrtničke komore u Sisku i uređivao je list Novi pravnik.

Djela

  • Moja izpovjed narodu (Moja ispovjest narodu), 1876. [2]

Izvori

  1. Koprek, Ivan, Thesaurus Archigymnasii, Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu (1607. - 2007.), Zagreb, 2007., str. 915., ISBN 978-953-95772-0-7
  2. https://archive.org/details/moja_izpovjed_narodu_1876-milan_makanec Moj izpovjed narodu, digitalna knjiga pristupna preko Archive.org