Bernardo Alberto Houssay: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->' u ''
m Zamjena teksta - '[[19' u '[[medicina u 19'
Redak 1: Redak 1:
[[Datoteka:Bernado Houssay.JPG|mini|desno|Bernardo Alberto Houssay]]
[[Datoteka:Bernado Houssay.JPG|mini|desno|Bernardo Alberto Houssay]]
'''Bernardo Alberto Houssay''' ([[Buenos Aires]], [[10. travnja]], [[1887.]] &ndash; [[Buenos Aires]], [[21. rujna]], [[1971.]])  [[Argentina|argentinski]] [[fiziolog]] koji je (zajedno s [[Carl Ferdinand Cori|Carlom]] i [[Gerty Cori]]) 1947. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoje otkriće uloge koju imaju  
'''Bernardo Alberto Houssay''' ([[Buenos Aires]], [[10. travnja]], [[1887.]] &ndash; [[Buenos Aires]], [[21. rujna]], [[medicina u 1971.]])  [[Argentina|argentinski]] [[fiziolog]] koji je (zajedno s [[Carl Ferdinand Cori|Carlom]] i [[Gerty Cori]]) 1947. dobio [[Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu|Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu]] za svoje otkriće uloge koju imaju  
[[hormon]]i [[hipofiza|hipofize]] u regulaciji razine šečera ([[glukoza]]) u krvi u životinja.
[[hormon]]i [[hipofiza|hipofize]] u regulaciji razine šečera ([[glukoza]]) u krvi u životinja.



Inačica od 22. svibanj 2025. u 22:54

Datoteka:Bernado Houssay.JPG
Bernardo Alberto Houssay

Bernardo Alberto Houssay (Buenos Aires, 10. travnja, 1887.Buenos Aires, 21. rujna, medicina u 1971.) argentinski fiziolog koji je (zajedno s Carlom i Gerty Cori) 1947. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoje otkriće uloge koju imaju hormoni hipofize u regulaciji razine šečera (glukoza) u krvi u životinja.

Houssay je također bio vrlo aktivan u promociji vrijednosti znanstvenih istraživanja i medicinske edukacije, ne samo u Argenitni nego i cijeloj Latinskoj Americi. Umro je 21. rujna, 1971., u Buenos Airesu.

Rad

Houssay je istraživao mnoga područja fiziologije kao što su živčani sustav, probavni sustav, dišni sustav i kardiovaskularni sustav. Ipak njegov glavni doprinos znanosti, za koji je i dobio Nobelovu nagradu je eksperimentalan dokaz uloge prednjeg režnja hipofize u metabolizmu ugljikohidrata posedno u bolesti diabetes mellitus. 1930ih godina demonstrirao je diabetogeni učinak ekstrakata prednjeg režnja hipofize i smanjenje težine diabetesa nakon prednje hipofizektomije. Ovo otkriće potaklo je istraživanje kontrolnog mehanizma lučenja hormona povratnom spregom koji je osnova moderne endokrinologije.

Vanjske poveznice