Velika i Mala Gubavica: razlika između inačica
Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Velika Gubavica''' i '''Mala Gubavica''' su dva slapa na rijeci Cetini. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. == Gospodarstv...«. |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Velika Gubavica''' i '''Mala Gubavica''' su dva slapa na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. | '''Velika Gubavica''' i '''Mala Gubavica''' su dva slapa na rijeci [[Cetina|Cetini]]. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su [[značajni krajobraz|značajnog krajobraza]] [[kanjon rijeke Cetine|kanjona rijeke Cetine]].<ref name=palo>D.D.: [https://www.dalmacijadanas.hr/velicanstven-je-pogledajte-kako-danas-izgleda-slap-gubavica-nakon-sto-je-palo-preko-200-litara-kise/gubavica_slap7/ ''VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše'' - Fotografija]. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | ||
== Osobine == | |||
Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od vodopada. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.<ref name=palo/> | |||
== Gospodarstvo == | |||
Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.<ref name=valor/> To je [[HE Kraljevac]], protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.<ref>[https://www.hep.hr/proizvodnja/hidroelektrane-1528/pp-he-jug/he-kraljevac/1557 ''HE Kraljevac'']. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.</ref> | |||
Slapovi su također velika turistička atrakcija.<ref name=valor>Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: [https://hrcak.srce.hr/file/272099 ''Turistička valorizacija rijeke Cetine'']. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.</ref> | |||
== Izvori, referencije i bilješke == | == Izvori, referencije i bilješke == | ||
| Redak 10: | Redak 13: | ||
[[Kategorija:Vodopadi u Hrvatskoj]] | [[Kategorija:Vodopadi u Hrvatskoj]] | ||
{{coord|43.43644|16.89229|display=title}} | |||
Inačica od 20. svibanj 2023. u 23:46
Velika Gubavica i Mala Gubavica su dva slapa na rijeci Cetini. Jedan od drugog su udaljeni manje od 20 metara. Dijelom su značajnog krajobraza kanjona rijeke Cetine.[1]
Osobine
Velika Gubavica visoka je 49 metara, a Mala Gubavica je visoka 7 metara. Nalaze se blizu Zadvarja. U dijelu nakon njih je prirodna oaza smirena vodotoka na samo nekoliko metara od vodopada. Zbog toga je tu Cetina pogodna za kupanje i ima se bliski pogled na slapove.[1]
Gospodarstvo
Vodu ovih vodopada koristi hidroelektrana koja je podignuta 1912. godine.[2] To je HE Kraljevac, protočna visokotlačna derivacijska hidroelektrana snage 46,4 MW, koja koristi vodu rijeke Cetine nizvodno od brane Prančevića, kod ovih dvaju slapova, a ukupni pad vode iznosi 110 m. 1912. godine imala je dva agregata instalirane snage po 12,8 MW te je prema veličini i proizvodnji, tada bila jedna od najvećih hidroelektrana u Europi. Elektrana je bila namijenjena za potrebe tvornice karbida u Dugom Ratu. Stanovništvo se okoristilo strujom od ovih slapova odnosno HE od godine 1924., kad je izgrađen 15 kV-ni dalekovod od Dugog Rata do Omiša, te dvije godine potom 50 kV-ni dalekovod Dugi Rat – Split. 1932. godine, ugrađen je treći i četvrti agregat pojedinačne snage od 20,8 MW i time je s ukupnom instaliranom snagom od 67,2 MW, HE Kraljevac bila najveća hidroelektrana u ovom dijelu Europe.[3]
Slapovi su također velika turistička atrakcija.[2]
Izvori, referencije i bilješke
- ↑ 1,0 1,1 D.D.: VELIČANSTVEN JE Pogledajte kako danas izgleda slap Gubavica nakon što je palo preko 200 litara kiše - Fotografija. Foto: Bernarda Božić. Dalmacija danas. Članak od 5. prosinca 2020. Pristupljeno 21. svibnja 2023.
- ↑ 2,0 2,1 Tanja Radić Lakoš, Ankica Arbutina: Turistička valorizacija rijeke Cetine. Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku 3-4/2017. str. 49.
- ↑ HE Kraljevac. HEP. Pristupljeno 21. svibnja 2023.