More actions
m bnz |
m Zamjena teksta - '[[18' u '[[medicina u 18' |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Angelo Antonio Frari''' (u hrvatskoj literaturi spominjan i kao Anđeo Antun ili Anđel Frari) ([[Šibenik]] [[1780.]] – [[Venecija]] [[1865.]]) bio je [[Split|splitski]] općinski [[fizik]] i upravitelj [[split]]skog [[lazaret]]a ([[1806.]] – [[1821.]]), protomedik i predsjednik Pomorskog zdravstvenog magistrata u [[Venecija|Veneciji]] ([[1835.]] – [[1843.]]), čuveni [[epidemiologija|epidemiolog]], i prvi hrvatski [[povijest|povjesničar]] [[medicina|medicine]]. | '''Angelo Antonio Frari''' (u hrvatskoj literaturi spominjan i kao Anđeo Antun ili Anđel Frari) ([[Šibenik]] [[1780.]] – [[Venecija]] [[medicina u 1865.]]) bio je [[Split|splitski]] općinski [[fizik]] i upravitelj [[split]]skog [[lazaret]]a ([[medicina u 1806.]] – [[medicina u 1821.]]), protomedik i predsjednik Pomorskog zdravstvenog magistrata u [[Venecija|Veneciji]] ([[medicina u 1835.]] – [[medicina u 1843.]]), čuveni [[epidemiologija|epidemiolog]], i prvi hrvatski [[povijest|povjesničar]] [[medicina|medicine]]. | ||
== Porijeklo == | == Porijeklo == | ||
Posljednja izmjena od 22. svibanj 2025. u 22:43
Angelo Antonio Frari (u hrvatskoj literaturi spominjan i kao Anđeo Antun ili Anđel Frari) (Šibenik 1780. – Venecija medicina u 1865.) bio je splitski općinski fizik i upravitelj splitskog lazareta (medicina u 1806. – medicina u 1821.), protomedik i predsjednik Pomorskog zdravstvenog magistrata u Veneciji (medicina u 1835. – medicina u 1843.), čuveni epidemiolog, i prvi hrvatski povjesničar medicine.
Porijeklo
Angelo Frari potomak je afirmirane šibenske liječničke obitelji Frari, koja vuće korjenove iz Trevisa u pokrajni Veneto u Italiji. Angelov otac Giuseppe Frari došao je 1771 iz Trevisa u Šibenik, gdje je službovao kao općinski fizik, te napisao prvi hrvatski rad o bjesnoći, koji je objavljen u Anconi 1782. Angelov nećak Luigi Frari, bio je također šibenski općinski fizik, ali i gradonačelnik Šibenika te predsjednik šibenskog Kazališnog društva, koje je osnovalo i sagradilo kazalište u Šibeniku.
Medicinska praksa i publikacije
Angelo Frari se posebno istako kao požrtvovan borac protiv kuge u Dalmaciji i na Mediteranu, i kao pobornik karantenskog sustava zaštite, i općenito javnozdravstvenih mjera u cilju poboljšanja standarda pučanstva u svrhu sprečavanja širenja zaraznih bolesti.
Kapitalno mu je djelo "Della peste e della publica amministrazione sanitaria", tiskano u Veneciji 1840 gdje na gotovo tisuću stranica opisuje povijest kuge u svijetu i u Dalmaciji te govori o saznanjima o kugi toga vremena, kao i o metodama liječenja i prevencije. Riječ je o svjetskom najopsežnijem djelu o kugi napisanom do tada, u kojem Frari naslučuje da je uzročnik kuge klica, iako je sam bacil koji uzrokuje kugu (Yersinia pestis) otkriven tek 1894.
Odrazi Frarijeva rada
O Frariju je sa mnogo pohvala pisao Nikola Tommaseo, poznati šibenski talijanski i hrvatski pisac, pjesnik i političar. Frari je odlikovan medaljom časti od strane austrijskog cara Franje Josipa Prvog, radi zasluga u borbi protiv kuge. Djelo Angela Frarija posebno je hvalio i Mirko Dražen Grmek, koji ga smatra i prvim hrvatskim povjesničarem medicine.
Literatura
- Krnić A. Giuseppe and Aloysius Frari’s Works on Rabies and History of Frari Medical Family of Šibenik, Dalmatia. Croat Med J. 2007 June; 48(3): 378–390.[1]
- Grmek MD. Antun Anđeo Frari, the illustrious social medicine writer, epidemiologist, and historian of medicine [in Croatian]. In: Zaslužni splitski liječnici u prošlosti do 1945. godine. Zbornik radova. Split: Hrvatski liječnički zbor; 1995. p. 53-63.
- Coons RE. Steamships and quarantines at Trieste, 1837-1848. J Hist Med Allied Sci. 1989;44:28–55.