Homoikoničnost: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica |
m brisanje nepotrebnog teksta |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
U računalnom programiranju, '''homoikoničnost''' je svojstvo nekih programskih jezika, u kojima je primarna reprezentacija programa također [[struktura podataka]] u [[primitivni tip|primitivnom tipu]] samog jezika, etimologija od čega dolazi od ''homo'' što znači ''isti'' i ''icon'' što znači ''reprezentacija'', ''predstavljanje''. | |||
== Primjeri == | == Primjeri == | ||
Posljednja izmjena od 7. ožujak 2022. u 12:12
U računalnom programiranju, homoikoničnost je svojstvo nekih programskih jezika, u kojima je primarna reprezentacija programa također struktura podataka u primitivnom tipu samog jezika, etimologija od čega dolazi od homo što znači isti i icon što znači reprezentacija, predstavljanje.
Primjeri
Jezici koji se smatraju homoikoničnima uključuju većinu članova Lisp porodice, Prolog, Smalltalk, REBOL, SNOBOL, XSLT, TRAC, Tcl, Io i Joy.
Jedna je prednost homoikoničnosti ta što proširenje jezika novim konceptima tipično postaje mnogo jednostavnije, s obzirom da podatci koji predstavljaju kod mogu biti proslijeđeni između meta i baznog sloja programa. Tipična demonstracija homoikoničnosti jest metacirkularni interpreter.