Bogoslovska smotra: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
m bnz
m Zamjena teksta - '.-2' u '. — 2'
 
Redak 6: Redak 6:
Istom [[1923.]] godine počinje ''Bogoslovska smotra'' (''Ephemerides theologicae'') ponovno izlaziti kao glavno glasilo [[Hrvatska bogoslovska akademija|Hrvatske bogoslovske akademije]] u redakciji profesorskog zbora [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|bogoslovskog fakulteta]], pod odgovornim uredništvom profesora [[Stjepan Bakšić|Stjepana Bakšića]], a od [[1925.]]godine i profesora [[Andrija Živković|Andrije Živkovića]]<!-- rektor ZG.sveuč. -->. Godine [[1939.]] preuzimaju uredništvo profesori [[Đuro Gračanin]]<!-- bitan je http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=112 --> i [[Janko Oberški]]. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima [[SFRJ|Jugoslavije]], nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja ''Bogoslovske smotre''. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=127030 ''"Bogoslovska smotra": komunikacijski medij hrvatske teološke misli kroz jedno stoljeće''], [[IKA]], www.ika.hr, pristupljeno 27. veljače 2016.</ref>  
Istom [[1923.]] godine počinje ''Bogoslovska smotra'' (''Ephemerides theologicae'') ponovno izlaziti kao glavno glasilo [[Hrvatska bogoslovska akademija|Hrvatske bogoslovske akademije]] u redakciji profesorskog zbora [[Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu|bogoslovskog fakulteta]], pod odgovornim uredništvom profesora [[Stjepan Bakšić|Stjepana Bakšića]], a od [[1925.]]godine i profesora [[Andrija Živković|Andrije Živkovića]]<!-- rektor ZG.sveuč. -->. Godine [[1939.]] preuzimaju uredništvo profesori [[Đuro Gračanin]]<!-- bitan je http://www.zupa-nevesinje.com/index.php?mod=vijest&vijest=112 --> i [[Janko Oberški]]. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima [[SFRJ|Jugoslavije]], nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja ''Bogoslovske smotre''. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.<ref>[http://www.ika.hr/index.php?prikaz=vijest&ID=127030 ''"Bogoslovska smotra": komunikacijski medij hrvatske teološke misli kroz jedno stoljeće''], [[IKA]], www.ika.hr, pristupljeno 27. veljače 2016.</ref>  


U stručnim radovima ''Bogoslovske smotre'' zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti ([[apologetika]], [[dogmatika]], [[biblikum]], [[moral]], [[pastoral]], [[crkveno pravo]] i [[povijest]] uz [[skolastika|skolastičku]] [[Filozofija|filozofiju]], tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u [[Hrvati|Hrvata]] ne može govoriti bez osvrtanja na ''Bogoslovsku smotru'' kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta [[Franjo Bulić]], Ivan P. Bock, [[Pavao Butorac]], Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina <ref>Uvođenje Katoličke akcije i pokušaj departizacije ([[Zlatko Matijević]], [http://bib.irb.hr/datoteka/383531.katolici_i_politika_z.doc ''Katolici i politika: Spor između stranačkog Hrvatskog katoličkog pokreta i izvanstranačke Katoličke akcije (1912.-1929. godine)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], 29/1997., [[CROSBI]], bib.irb.hr, pristupljeno 8. srpnja 2011. </ref>, [[Dominik Mandić]], Juraj Pavić, [[Svetozar Ritig]], [[Andrija Spiletak]], [[Franjo Šanc]], [[Hijacint Bošković]], [[Urban Talija]], [[Miroslav Vanino]], [[Antonin Zaninović]] (otac hrvatske [[Muzikologija|muzikologije]]) <ref>[http://www.ver.hr/01_izlog.htm Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga] MARULIĆ - Br. 6/2005. Iz sadržaja</ref>, [[Janko Šimrak]], [[Jordan Kuničić]], [[Stjepan Zimmermann]]<!-- rektor ZG.sveuč. -->, [[Matija Ivšić]]<!-- bitan je, skladatelj je http://www.tkalcic.hr/tkalcic_8.htm -->, [[Dragutin Kniewald]]<!-- bitan je http://www.ivanmerz.hr/glasilo/1979-80/1979-Dragutin_Kniewald.htm -->, [[Kerubin Šegvić]], [[Milan Ivšić]]<!-- bitan je http://www.pravo.hr/PE/onkp/milan_ivsic -->, [[Adalbert Rebić]], [[Janko Oberški]], [[Vjekoslav Bajsić]], Vilim Keilbach, [[Ante Kresina]], [[Aldo Starić]], [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislav Šagi-Bunić]], Ivan Škreblin, [[Josip Turčinović]], [[Marijan Valković]] <ref>[[Adalbert Rebić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=99521 ''Obnovljena Bogoslovska smotra u službi Drugoga vatikanskog koncila. Doprinos Bogoslovske smotre širenju i produbljivanju koncilske misli u Crkvi u Hrvata''], [[Bogoslovska smotra]], Vol.81 No.1, travanj 2011., str. 97., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr</ref> [[Martin Josip Kirigin]] <ref>Marin Škarica, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61334 ''In memoriam Martinu Kiriginu (1908.-2001.)''], [[Crkva u svijetu]] 36 (2001), br. 4, str. 462-487, [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr</ref> [[Bono Zvonimir Šagi]]<ref name="kapucini">[https://kapucini.hr/znanost/bono-zvonimir-sagi Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića] ''Fra Bono Zvonimir Šagi, ofmcap.'' (pristupljeno 14. travnja 2017.)</ref> i drugi.
U stručnim radovima ''Bogoslovske smotre'' zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti ([[apologetika]], [[dogmatika]], [[biblikum]], [[moral]], [[pastoral]], [[crkveno pravo]] i [[povijest]] uz [[skolastika|skolastičku]] [[Filozofija|filozofiju]], tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u [[Hrvati|Hrvata]] ne može govoriti bez osvrtanja na ''Bogoslovsku smotru'' kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta [[Franjo Bulić]], Ivan P. Bock, [[Pavao Butorac]], Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina <ref>Uvođenje Katoličke akcije i pokušaj departizacije ([[Zlatko Matijević]], [http://bib.irb.hr/datoteka/383531.katolici_i_politika_z.doc ''Katolici i politika: Spor između stranačkog Hrvatskog katoličkog pokreta i izvanstranačke Katoličke akcije (1912.-1929. godine)''], [[Časopis za suvremenu povijest]], 29/1997., [[CROSBI]], bib.irb.hr, pristupljeno 8. srpnja 2011. </ref>, [[Dominik Mandić]], Juraj Pavić, [[Svetozar Ritig]], [[Andrija Spiletak]], [[Franjo Šanc]], [[Hijacint Bošković]], [[Urban Talija]], [[Miroslav Vanino]], [[Antonin Zaninović]] (otac hrvatske [[Muzikologija|muzikologije]]) <ref>[http://www.ver.hr/01_izlog.htm Veritas - Glasnik sv. Antuna Padovanskoga] MARULIĆ - Br. 6/2005. Iz sadržaja</ref>, [[Janko Šimrak]], [[Jordan Kuničić]], [[Stjepan Zimmermann]]<!-- rektor ZG.sveuč. -->, [[Matija Ivšić]]<!-- bitan je, skladatelj je http://www.tkalcic.hr/tkalcic_8.htm -->, [[Dragutin Kniewald]]<!-- bitan je http://www.ivanmerz.hr/glasilo/1979-80/1979-Dragutin_Kniewald.htm -->, [[Kerubin Šegvić]], [[Milan Ivšić]]<!-- bitan je http://www.pravo.hr/PE/onkp/milan_ivsic -->, [[Adalbert Rebić]], [[Janko Oberški]], [[Vjekoslav Bajsić]], Vilim Keilbach, [[Ante Kresina]], [[Aldo Starić]], [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislav Šagi-Bunić]], Ivan Škreblin, [[Josip Turčinović]], [[Marijan Valković]] <ref>[[Adalbert Rebić]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=99521 ''Obnovljena Bogoslovska smotra u službi Drugoga vatikanskog koncila. Doprinos Bogoslovske smotre širenju i produbljivanju koncilske misli u Crkvi u Hrvata''], [[Bogoslovska smotra]], Vol.81 No.1, travanj 2011., str. 97., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr</ref> [[Martin Josip Kirigin]] <ref>Marin Škarica, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=61334 ''In memoriam Martinu Kiriginu (1908. 2001.)''], [[Crkva u svijetu]] 36 (2001), br. 4, str. 462-487, [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr</ref> [[Bono Zvonimir Šagi]]<ref name="kapucini">[https://kapucini.hr/znanost/bono-zvonimir-sagi Hrvatska kapucinska provincija sv. Leopolda Bogdana Mandića] ''Fra Bono Zvonimir Šagi, ofmcap.'' (pristupljeno 14. travnja 2017.)</ref> i drugi.


'''Suvremena ''Bogoslovska smotra''''' prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i [[Kršćanstvo|kršćanskim]] religijskim pitanjima, ali časopis je [[Interdisciplinarnost|interdisciplinaran]] i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, [[Psihologija|psihologiju]], [[Sociologija|sociologiju]], [[književnost]], [[pravo]], prirodne i tehničke znanosti).
'''Suvremena ''Bogoslovska smotra''''' prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i [[Kršćanstvo|kršćanskim]] religijskim pitanjima, ali časopis je [[Interdisciplinarnost|interdisciplinaran]] i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, [[Psihologija|psihologiju]], [[Sociologija|sociologiju]], [[književnost]], [[pravo]], prirodne i tehničke znanosti).

Posljednja izmjena od 8. travanj 2025. u 02:13

Bogoslovska smotra (Ephemerides Theologicae Zagrabienses) hrvatski je teološki znanstveni časopis Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Nakladnik je Kršćanska sadašnjost.[1]

Povijest

Bogoslovsku smotru je pokrenuo Josip Pazman 1910.[2] u suradnji s Edgarom Leopoldom kao posebni prilog Katoličkog lista. Prve dvije godine su pokretači ujedno i urednici časopisa. Od trećeg godišta (1912.) uređuju Bogoslovsku smotru profesori Pazman i Fran Barac, sve do 1919., kada je zbog poratnih neprilika izašla samo u 2 broja i po tom prestala.

Istom 1923. godine počinje Bogoslovska smotra (Ephemerides theologicae) ponovno izlaziti kao glavno glasilo Hrvatske bogoslovske akademije u redakciji profesorskog zbora bogoslovskog fakulteta, pod odgovornim uredništvom profesora Stjepana Bakšića, a od 1925.godine i profesora Andrije Živkovića. Godine 1939. preuzimaju uredništvo profesori Đuro Gračanin i Janko Oberški. Opseg se u to doba povećava na 6 svezaka po 5 araka godišnje. Nakon 1944. godine, u prvim desetljećima Jugoslavije, nastupa najduži prekid i najdublja kriza izdavanja Bogoslovske smotre. Godine 1963. stvaraju se uvjeti za ponovno izdavanje časopisa.[3]

U stručnim radovima Bogoslovske smotre zastupane su u prvih trideset godina sve grane bogoslovske znanosti (apologetika, dogmatika, biblikum, moral, pastoral, crkveno pravo i povijest uz skolastičku filozofiju, tako da se razvoju moderne bogoslovske znanosti u Hrvata ne može govoriti bez osvrtanja na Bogoslovsku smotru kao na prvo i glavno hrvatsko bogoslovsko glasilo. Svoje su radove u njemu tiskali profesori fakulteta Franjo Bulić, Ivan P. Bock, Pavao Butorac, Juraj Cenkić, Petar Grabić, Augustin (Ivo) Guberina [4], Dominik Mandić, Juraj Pavić, Svetozar Ritig, Andrija Spiletak, Franjo Šanc, Hijacint Bošković, Urban Talija, Miroslav Vanino, Antonin Zaninović (otac hrvatske muzikologije) [5], Janko Šimrak, Jordan Kuničić, Stjepan Zimmermann, Matija Ivšić, Dragutin Kniewald, Kerubin Šegvić, Milan Ivšić, Adalbert Rebić, Janko Oberški, Vjekoslav Bajsić, Vilim Keilbach, Ante Kresina, Aldo Starić, Tomislav Šagi-Bunić, Ivan Škreblin, Josip Turčinović, Marijan Valković [6] Martin Josip Kirigin [7] Bono Zvonimir Šagi[8] i drugi.

Suvremena Bogoslovska smotra prvenstveno je usmjerena na znanstvene radove s područja teoloških i srodnih znanosti, osobito filozofije, koje se bave općim i kršćanskim religijskim pitanjima, ali časopis je interdisciplinaran i otvoren i za sva ostala područja znanosti (pedagogiju, psihologiju, sociologiju, književnost, pravo, prirodne i tehničke znanosti).

Današnje uredništvo čine Stjepan Baloban, Tonči Matulić, Mario Cifrak, Ružica Razum, Nenad Malović i Andrea Filić.[1] U znanstvenom vijeću danas su Nediljko Ante Ančić, Stjepan Baloban, Ivan Bubalo, Rino Fisichella, Josip Grbac, Tomislav Ivančić, Ivan Koprek, Leopold Neuhold , Tonči Matulić, Salvador Pié-Ninot, Ivica Raguž, Adalbert Rebić, Ivan Marko Rupnik, Thomas Söding, Ciril Sorč, Željko Tanjić, Mato Zovkić , Valentin Zsifkovits i Siniša Zrinščak.[1]

Izvori

Bilješke i lietratura

Datoteka:Nuvola apps bookcase.pngOvaj članak uključuje tekst iz Hrvatske enciklopedije, objavljivane od 1941. do 1945. godine, koja je javno dobro.

Vanjske poveznice

Mrežna mjesta