Astronom (Vermeer): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
← Starija izmjena
m bnz
m Zamjena teksta - '{{fr}}' u '{{fra oznaka}}'
 
Redak 11: Redak 11:
| grad=[[Pariz]]
| grad=[[Pariz]]
}}
}}
'''Astronom''' ([[nizozemski]]: ''De astronoom'') je slavno [[ulje na platnu]] koje je naslikao nizozemski [[barok]]ni [[slikar]] [[Johannes Vermeer]] oko [[1668.]] godine<ref>"[http://cartelen.louvre.fr/cartelen/visite?srv=car_not_frame&idNotice=25889 L'Astronome ou plutôt L'Astrologue]", Atlas: katalog izloženih umjetničkih djela, Musée du Louvre {{fr}} Posjećeno 19. svibnja 2020. </ref>.
'''Astronom''' ([[nizozemski]]: ''De astronoom'') je slavno [[ulje na platnu]] koje je naslikao nizozemski [[barok]]ni [[slikar]] [[Johannes Vermeer]] oko [[1668.]] godine<ref>"[http://cartelen.louvre.fr/cartelen/visite?srv=car_not_frame&idNotice=25889 L'Astronome ou plutôt L'Astrologue]", Atlas: katalog izloženih umjetničkih djela, Musée du Louvre {{fra oznaka}} Posjećeno 19. svibnja 2020. </ref>.


Portreti znanstvenika bili su omiljena tema u nizozemskom slikarstvu 17. stoljeća. Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intezivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom [[atelje]]u. Time je jedna od samo dvije Vermeerove slike, uz „[[Geograf (Vermeer)|Geografa]]“, koja prikazuje muškarca. Vjeruje se da obje prikazuju istog čovjeka<ref>Anthony Bailey, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Vermeer: ​​Pogled na Delft]'', 2001. str. 165.–170. ISBN 0-8050-6930-5 {{eng oznaka}}</ref>, [[Antonie van Leeuwenhoek|Antoniea van Leeuwenhoeka]]<ref>Klaas van Berkel, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Znanstveni svijet Vermeera]'', str. 13.-14. ISBN 90-400-9825-5 {{eng oznaka}}</ref>. Istraživanje iz 2017. god. dokazalo je da platno za oba djela proizlazi iz istog materijala, potvrđujući njihov bliski odnos<ref>C. Richard Johnson i WA Sethares Jr., "[http://www.jhna.org/index.php/vol-9-1-2017/348-johnson-sethares Match Weave Match podržava podržavanje Vermeerovog geografa i astronoma kao privjesnog para]", 2017., Časopis ''Historians of Netherlandish Art'' br. 9. {{eng oznaka}}</ref>.
Portreti znanstvenika bili su omiljena tema u nizozemskom slikarstvu 17. stoljeća. Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intezivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom [[atelje]]u. Time je jedna od samo dvije Vermeerove slike, uz „[[Geograf (Vermeer)|Geografa]]“, koja prikazuje muškarca. Vjeruje se da obje prikazuju istog čovjeka<ref>Anthony Bailey, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Vermeer: ​​Pogled na Delft]'', 2001. str. 165.–170. ISBN 0-8050-6930-5 {{eng oznaka}}</ref>, [[Antonie van Leeuwenhoek|Antoniea van Leeuwenhoeka]]<ref>Klaas van Berkel, ''[https://archive.org/details/vermeer00anth/page/165 Znanstveni svijet Vermeera]'', str. 13.-14. ISBN 90-400-9825-5 {{eng oznaka}}</ref>. Istraživanje iz 2017. god. dokazalo je da platno za oba djela proizlazi iz istog materijala, potvrđujući njihov bliski odnos<ref>C. Richard Johnson i WA Sethares Jr., "[http://www.jhna.org/index.php/vol-9-1-2017/348-johnson-sethares Match Weave Match podržava podržavanje Vermeerovog geografa i astronoma kao privjesnog para]", 2017., Časopis ''Historians of Netherlandish Art'' br. 9. {{eng oznaka}}</ref>.
Redak 19: Redak 19:
Konstrukcija prozora je ukrašena [[vitraj]]em ukrasne stabljike. Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje. Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena. Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom; Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”<ref>[[Stari zavjet]], 7:22</ref>. Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća, modernu pored tradicionalne.
Konstrukcija prozora je ukrašena [[vitraj]]em ukrasne stabljike. Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje. Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena. Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom; Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”<ref>[[Stari zavjet]], 7:22</ref>. Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća, modernu pored tradicionalne.


Sliku je, zajedno s ''[[Geograf (Vermeer)|Geografom]]'', 27. travnja 1713. god. u [[Rotterdam]]u kupio nepoznati kolekcionar. Između 1881. i 1888. pariški trgovac umjetninama Léon Gauchez prodao ju je bankaru i kolekcionaru umjetnosti Alphonseu Jamesu de Rothschildu. Nakon njemačke invazije na Francusku, sliku su 1940. god. nacisti odnijeli iz hotela obitelji Rothschild u [[Pariz]]u i odnijeli u Njemačku. Na poleđini je tada crnom tintom utisnuta mala [[svastika]]. Slika je vraćena obitelji Rothschild nakon rata<ref>Herbert R. Lottman, ''[https://books.google.com/books?id=oZyV38q6Wt4C&pg=PA312&lpg=PA312&dq=vermeer+astronomer+inheritance+tax&source=bl&ots=f2Myv2sRhS&sig=owzWTLpkk5zwNCUPtVOO894LH3M&hl=en&ei=GfVdTZPrGcfogQeKubyCDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CC8Q6AEwBA#v=onepage&q=vermeer%20astronomer%20inheritance%20tax&f=false Obnova Rothschilda: velika bankarska dinastija kroz dva burna stoljeća]'', str. 312. IBTauris, 1995.</ref>, a od 1983. god. je izložena u [[Louvre]]u<ref>"[http://communaute.louvre.fr/louvre/lastronome L'Astronome]", Communauté Louvre, Musée du Louvre {{fr}}</ref>.
Sliku je, zajedno s ''[[Geograf (Vermeer)|Geografom]]'', 27. travnja 1713. god. u [[Rotterdam]]u kupio nepoznati kolekcionar. Između 1881. i 1888. pariški trgovac umjetninama Léon Gauchez prodao ju je bankaru i kolekcionaru umjetnosti Alphonseu Jamesu de Rothschildu. Nakon njemačke invazije na Francusku, sliku su 1940. god. nacisti odnijeli iz hotela obitelji Rothschild u [[Pariz]]u i odnijeli u Njemačku. Na poleđini je tada crnom tintom utisnuta mala [[svastika]]. Slika je vraćena obitelji Rothschild nakon rata<ref>Herbert R. Lottman, ''[https://books.google.com/books?id=oZyV38q6Wt4C&pg=PA312&lpg=PA312&dq=vermeer+astronomer+inheritance+tax&source=bl&ots=f2Myv2sRhS&sig=owzWTLpkk5zwNCUPtVOO894LH3M&hl=en&ei=GfVdTZPrGcfogQeKubyCDg&sa=X&oi=book_result&ct=result&resnum=5&ved=0CC8Q6AEwBA#v=onepage&q=vermeer%20astronomer%20inheritance%20tax&f=false Obnova Rothschilda: velika bankarska dinastija kroz dva burna stoljeća]'', str. 312. IBTauris, 1995.</ref>, a od 1983. god. je izložena u [[Louvre]]u<ref>"[http://communaute.louvre.fr/louvre/lastronome L'Astronome]", Communauté Louvre, Musée du Louvre {{fra oznaka}}</ref>.


==Izvori==
==Izvori==

Posljednja izmjena od 30. svibanj 2025. u 02:54

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika

Astronom (nizozemski: De astronoom) je slavno ulje na platnu koje je naslikao nizozemski barokni slikar Johannes Vermeer oko 1668. godine[1].

Portreti znanstvenika bili su omiljena tema u nizozemskom slikarstvu 17. stoljeća. Slika prikazuje muškarca u 30-ima kako intezivno promatra nebeski globus u dobro i toplo osvijetljenom ateljeu. Time je jedna od samo dvije Vermeerove slike, uz „Geografa“, koja prikazuje muškarca. Vjeruje se da obje prikazuju istog čovjeka[2], Antoniea van Leeuwenhoeka[3]. Istraživanje iz 2017. god. dokazalo je da platno za oba djela proizlazi iz istog materijala, potvrđujući njihov bliski odnos[4].

Pogreška pri izradbi sličice:
Detalj slike s globusom (verzija koju izradio Jodocus Hondius).

Muškarac ima dugačak, ravan nos i pune usne, odjeven je u kućni ogrtač - kimono, kojeg je Carski sud izdao nizozemskim trgovcima koji žive u Japanu u vrlo ograničenim količinama. Astronom na globusu mjeri udaljenost palcem i srednjim prstom, te zapravo prikazuje očaranost geografijom i znanošću koje su u 17. stoljeću promijenili svijet. Kao i mnogi Vermeerovi likovi, astronom je smješten kraj prozora. Ruke mu pokreću kretanje tijela prema naprijed, a na licu se odražava trenutak otkrića. Opća fizionomija, neopisive osobine, neuredna kosa i odijelo privlače pogled na osvijetljeno lice mislioca, u sobu u kojoj je jedino svjetlo znanje. Osim toga, na stolu se još nalazi i nekoliko knjiga, a ona otvorena mu služi kao vodič. Identificirana je kao drugo izdanje Adriaena Metiusa iz 1621. god.: „Istraživanje ili opažanje zvijezda“, a otvorena je na poglavlju koje kaže da je za to istraživanje potrebno i „nadahnuće od Boga“. S knjigom na stolu je i astrolab koji je prvi izradio nizozemski kartograf Willem Janszoon Blaeu koja se nalazi i na „Geografu“. U Vermeerovom astronomu astrolab može sugerirati čovjekovu potrebu da zacrta svoj tijek u životu pažljivom i racionalnom primjenom logike i mjerenja.

Američki vojnici prilikom pronalaska slike Astronoma u nacističkom skladištu u rudniku soli Altaussee 1945. god.

Konstrukcija prozora je ukrašena vitrajem ukrasne stabljike. Dolazeća svjetlost koncentrirana je na učenjaka i nebeski globus stvarajući tajanstveno ozračje. Iznad ormara se nalazi dijagram, možda neka astronomska saznanja koja su izgubljena tijekom vremena. Slika na zidu prikazuje „Pronalazak Mojsija” i također predstavlja potrebu za božanskom inspiracijom; Mojsije može predstavljati znanje i znanost jer je bio „obrazovan svim mudrostima Egipćana”[5]. Vermeerov astronom predstavlja dvije različite vrste potrage za znanjem iz 17. stoljeća, modernu pored tradicionalne.

Sliku je, zajedno s Geografom, 27. travnja 1713. god. u Rotterdamu kupio nepoznati kolekcionar. Između 1881. i 1888. pariški trgovac umjetninama Léon Gauchez prodao ju je bankaru i kolekcionaru umjetnosti Alphonseu Jamesu de Rothschildu. Nakon njemačke invazije na Francusku, sliku su 1940. god. nacisti odnijeli iz hotela obitelji Rothschild u Parizu i odnijeli u Njemačku. Na poleđini je tada crnom tintom utisnuta mala svastika. Slika je vraćena obitelji Rothschild nakon rata[6], a od 1983. god. je izložena u Louvreu[7].

Izvori

  1. ↑ "L'Astronome ou plutôt L'Astrologue", Atlas: katalog izloženih umjetničkih djela, Musée du Louvre (fra.) Posjećeno 19. svibnja 2020.
  2. ↑ Anthony Bailey, Vermeer: ​​Pogled na Delft, 2001. str. 165.–170. ISBN 0-8050-6930-5 (eng.)
  3. ↑ Klaas van Berkel, Znanstveni svijet Vermeera, str. 13.-14. ISBN 90-400-9825-5 (eng.)
  4. ↑ C. Richard Johnson i WA Sethares Jr., "Match Weave Match podržava podržavanje Vermeerovog geografa i astronoma kao privjesnog para", 2017., Časopis Historians of Netherlandish Art br. 9. (eng.)
  5. ↑ Stari zavjet, 7:22
  6. ↑ Herbert R. Lottman, Obnova Rothschilda: velika bankarska dinastija kroz dva burna stoljeća, str. 312. IBTauris, 1995.
  7. ↑ "L'Astronome", Communauté Louvre, Musée du Louvre (fra.)

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Astronom_(Vermeer)&oldid=593053"