Hrvatsko šumarsko društvo: razlika između inačica
m brisanje nepotrebnog teksta |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:Sumarskidom1.JPG|mini|250px|desno|Šumarski dom u Zagrebu]] | [[Datoteka:Sumarskidom1.JPG|mini|250px|desno|Šumarski dom u Zagrebu]] | ||
{{drugo značenje2|[[HŠD]]}} | |||
Hrvatsko šumarsko društvo ima izvor u [[Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo|Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu]], koje je na inicijativu šumara osnovano u Zagrebu [[1841.]] godine. Unutar njega, zaslugom šumara [[Dragutin Kos|Dragutina Kosa]] [[1846.]] godine, osnovano je šest sekcija. Šumarska sekcija utemeljena je 26. prosinca [[1846.]] u [[Prečec]]u kraj Zagreba. Taj se dan uzima kao početak rada Hrvatskoga šumarskoga društva, iako su šumari bili u većini pri osnivanju Hrvatsko-slavonskog gospodarskoga društva. | '''Hrvatsko šumarsko društvo''' ima izvor u [[Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo|Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu]], koje je na inicijativu šumara osnovano u Zagrebu [[1841.]] godine. Unutar njega, zaslugom šumara [[Dragutin Kos|Dragutina Kosa]] [[1846.]] godine, osnovano je šest sekcija. Šumarska sekcija utemeljena je 26. prosinca [[1846.]] u [[Prečec]]u kraj Zagreba. Taj se dan uzima kao početak rada Hrvatskoga šumarskoga društva, iako su šumari bili u većini pri osnivanju Hrvatsko-slavonskog gospodarskoga društva. | ||
Društvo je pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrajali samo najznačajnije, onda su to: pokretanje donošenja ''Zakona šumskoga'' već [[1852.]] te njegove stroge primjene od [[1858.]]; početak rada [[Gospodarsko-šumarsko učilište|Gospodarsko-šumarskoga učilišta]] u [[Križevci]]ma [[1860.]]; priprema i tiskanje znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila [[Šumarski list]] 1. siječnja [[1877.]] god., koji je otada do danas kontinuirano izlazi; priprema i sudjelovanje na [[Milenijska izložba u Budimpešti|Milenijskoj izložbi u Budimpešti]] [[1896.]] godine, gdje su Kraljevine Hrvatska i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon; gradnja [[Hrvatski šumarski dom|Hrvatskoga šumarskoga doma]] (na današnjem Trg [[Antun Mažuranić|Antuna]], [[Ivan Mažuranić|Ivana]] i [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimira Mažuranića]]) [[1898.]] godine i u njemu početak rada Šumarske akademije (20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske ustanove [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (tada još "prislonjene" uz Mudroslovni fakultet); utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi; osnivanje Akademije šumarskih znanosti [[1996.]] | Društvo je pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrajali samo najznačajnije, onda su to: pokretanje donošenja ''Zakona šumskoga'' već [[1852.]] te njegove stroge primjene od [[1858.]]; početak rada [[Gospodarsko-šumarsko učilište|Gospodarsko-šumarskoga učilišta]] u [[Križevci]]ma [[1860.]]; priprema i tiskanje znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila [[Šumarski list]] 1. siječnja [[1877.]] god., koji je otada do danas kontinuirano izlazi; priprema i sudjelovanje na [[Milenijska izložba u Budimpešti|Milenijskoj izložbi u Budimpešti]] [[1896.]] godine, gdje su Kraljevine Hrvatska i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon; gradnja [[Hrvatski šumarski dom|Hrvatskoga šumarskoga doma]] (na današnjem Trg [[Antun Mažuranić|Antuna]], [[Ivan Mažuranić|Ivana]] i [[Vladimir Mažuranić (leksikograf)|Vladimira Mažuranića]]) [[1898.]] godine i u njemu početak rada Šumarske akademije (20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske ustanove [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] (tada još "prislonjene" uz Mudroslovni fakultet); utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi; osnivanje Akademije šumarskih znanosti [[1996.]] | ||
Posljednja izmjena od 13. veljača 2026. u 20:42
Hrvatsko šumarsko društvo ima izvor u Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu, koje je na inicijativu šumara osnovano u Zagrebu 1841. godine. Unutar njega, zaslugom šumara Dragutina Kosa 1846. godine, osnovano je šest sekcija. Šumarska sekcija utemeljena je 26. prosinca 1846. u Prečecu kraj Zagreba. Taj se dan uzima kao početak rada Hrvatskoga šumarskoga društva, iako su šumari bili u većini pri osnivanju Hrvatsko-slavonskog gospodarskoga društva.
Društvo je pokretačem svih značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Ako bismo nabrajali samo najznačajnije, onda su to: pokretanje donošenja Zakona šumskoga već 1852. te njegove stroge primjene od 1858.; početak rada Gospodarsko-šumarskoga učilišta u Križevcima 1860.; priprema i tiskanje znanstveno-stručnoga i staleškoga glasila Šumarski list 1. siječnja 1877. god., koji je otada do danas kontinuirano izlazi; priprema i sudjelovanje na Milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. godine, gdje su Kraljevine Hrvatska i Slavonija imale svoj izložbeni prostor, a šumarstvo i prerada drva svoj posebni paviljon; gradnja Hrvatskoga šumarskoga doma (na današnjem Trg Antuna, Ivana i Vladimira Mažuranića) 1898. godine i u njemu početak rada Šumarske akademije (20. listopada 1898.), kao četvrte visokoškolske ustanove Sveučilišta u Zagrebu (tada još "prislonjene" uz Mudroslovni fakultet); utemeljenje Šumarskoga muzeja u istoj zgradi; osnivanje Akademije šumarskih znanosti 1996.
Društvo danas okuplja oko 2700 članova i ponosi se kontinuitetom i "potrajnošću" svog djelovanja, bez obzira na promjene vlasti, država, tehnologija i uvjeta življenja.
Vanjske poveznice
- Službene web stranice
- Akademija šumarskih znanosti.Hrvatska tehnička enciklopedija - portal hrvatske tehničke baštine