More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Saurmag II. od Iberije''' ([[gruzijski jezik|gruz.]] საურმაგ II), iz dinastije [[Hosroidi|Hosroida]], bio je kralj [[Kavkaska Iberija|Iberije]] ([[Kartlija]], današnja istočna [[Gruzija]]) od [[361.]] do [[363.]] godine i su-vladar od [[370.]] do [[378.]] godine. Gruzijska povijesna tradicija ga ignorira, ali ga spominje [[Rimsko Carstvo|rimski]] povjesničar [[Amijan Marcelin]]. Bio je prvi sin [[Rev II. od Iberije|Reva II.]] i [[Saloma Armenska|Salome]], i brat kasnijeg kralja [[Trdat]]a. | |||
Na prijestolju je [[361.]] godine naslijedio svog djeda s očeve strane, [[Mirijan III. od Iberije|Mirijana III.]], prvog [[kršćanstvo|kršćanskog]] [[kralj]]a Iberije. Provodio je pro-rimsku politiku. [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidski]] kralj [[Šapur II.]] svrgnuo ga je [[363.]] godine, i na njegovo mjesto postavio [[Aspagur II.|Aspagura II.]], brata njegovog oca Reva II. Sasanidska intervencija na [[Kavkaz]]u izazvala je rimski odgovor, pa je kasnije, [[370.]] godine, rimski car [[Valens]] poslao 12 [[legija]] - oko 12 000 ljudi - pod zapovjedništvom [[Terencije|Terencija]], koji je ponovo instalirao Saurmaga na prijestolje u zapadnom dijelu Iberije, uz Armeniju i [[Kraljevstvo Lazika|Laziku]], dok je Aspagurovom nasljedniku, [[Mitridat III. od Iberije|Mitridatu III.]], bilo dopušteno zadržati kontrolu nad sjeveroistočnim dijelom kraljevstva. Dogovor nije prepoznao Šapur, koji ga je smatrao osnovom za rat, i nastavio je neprijateljstva protiv Rima rano 371. godine.<ref>Lenski, Noel Emmanuel (2002), ''Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D.'', str. 175., University of California Press, {{ISBN|0-520-23332-8}}.</ref> Međutim, do 378. godine, [[Gotski rat (376. – 382.)|Gotski rat]] je sputavao Rim, koji je napustio Saurmaga i njegovo je carstvo moralo prestati postojati dok je Iberija prošla, cijela ili gotovo takva, pod sasanidskim [[sizerenstvo]]m.<ref>[[Kiril Tumanov]] (1963), ''Studies in Christian Caucasian History'', str. 460-461, Georgetown University Press.</ref> | Na prijestolju je [[361.]] godine naslijedio svog djeda s očeve strane, [[Mirijan III. od Iberije|Mirijana III.]], prvog [[kršćanstvo|kršćanskog]] [[kralj]]a Iberije. Provodio je pro-rimsku politiku. [[Sasanidsko Carstvo|Sasanidski]] kralj [[Šapur II.]] svrgnuo ga je [[363.]] godine, i na njegovo mjesto postavio [[Aspagur II.|Aspagura II.]], brata njegovog oca Reva II. Sasanidska intervencija na [[Kavkaz]]u izazvala je rimski odgovor, pa je kasnije, [[370.]] godine, rimski car [[Valens]] poslao 12 [[legija]] - oko 12 000 ljudi - pod zapovjedništvom [[Terencije|Terencija]], koji je ponovo instalirao Saurmaga na prijestolje u zapadnom dijelu Iberije, uz Armeniju i [[Kraljevstvo Lazika|Laziku]], dok je Aspagurovom nasljedniku, [[Mitridat III. od Iberije|Mitridatu III.]], bilo dopušteno zadržati kontrolu nad sjeveroistočnim dijelom kraljevstva. Dogovor nije prepoznao Šapur, koji ga je smatrao osnovom za rat, i nastavio je neprijateljstva protiv Rima rano 371. godine.<ref>Lenski, Noel Emmanuel (2002), ''Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D.'', str. 175., University of California Press, {{ISBN|0-520-23332-8}}.</ref> Međutim, do 378. godine, [[Gotski rat (376. – 382.)|Gotski rat]] je sputavao Rim, koji je napustio Saurmaga i njegovo je carstvo moralo prestati postojati dok je Iberija prošla, cijela ili gotovo takva, pod sasanidskim [[sizerenstvo]]m.<ref>[[Kiril Tumanov]] (1963), ''Studies in Christian Caucasian History'', str. 460-461, Georgetown University Press.</ref> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 16:52
Saurmag II. od Iberije (gruz. საურმაგ II), iz dinastije Hosroida, bio je kralj Iberije (Kartlija, današnja istočna Gruzija) od 361. do 363. godine i su-vladar od 370. do 378. godine. Gruzijska povijesna tradicija ga ignorira, ali ga spominje rimski povjesničar Amijan Marcelin. Bio je prvi sin Reva II. i Salome, i brat kasnijeg kralja Trdata.
Na prijestolju je 361. godine naslijedio svog djeda s očeve strane, Mirijana III., prvog kršćanskog kralja Iberije. Provodio je pro-rimsku politiku. Sasanidski kralj Šapur II. svrgnuo ga je 363. godine, i na njegovo mjesto postavio Aspagura II., brata njegovog oca Reva II. Sasanidska intervencija na Kavkazu izazvala je rimski odgovor, pa je kasnije, 370. godine, rimski car Valens poslao 12 legija - oko 12 000 ljudi - pod zapovjedništvom Terencija, koji je ponovo instalirao Saurmaga na prijestolje u zapadnom dijelu Iberije, uz Armeniju i Laziku, dok je Aspagurovom nasljedniku, Mitridatu III., bilo dopušteno zadržati kontrolu nad sjeveroistočnim dijelom kraljevstva. Dogovor nije prepoznao Šapur, koji ga je smatrao osnovom za rat, i nastavio je neprijateljstva protiv Rima rano 371. godine.[1] Međutim, do 378. godine, Gotski rat je sputavao Rim, koji je napustio Saurmaga i njegovo je carstvo moralo prestati postojati dok je Iberija prošla, cijela ili gotovo takva, pod sasanidskim sizerenstvom.[2]
Izvori
- ↑ Lenski, Noel Emmanuel (2002), Failure of Empire: Valens and the Roman State in the Fourth Century A.D., str. 175., University of California Press, ISBN 0-520-23332-8.
- ↑ Kiril Tumanov (1963), Studies in Christian Caucasian History, str. 460-461, Georgetown University Press.
Nedovršeni članak Saurmag II. od Iberije koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.