Iračko-turska granica: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Novija izmjena →
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
Redak 8: Redak 8:
Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation |url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary |date=30 January 1964|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine.
Početkom 20. stoljeća [[Osmansko Carstvo|Osmansko carstvo]] uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.<ref name="IBS027">{{citation |url= https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf|title=International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary |date=30 January 1964|access-date=4 April 2020}}</ref> Tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] [[Arapski ustanak|arapska pobuna]], podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog [[Sporazum Sykes-Picot|sporazuma Sykes-Picot]] iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima [[Mosulski vilajet|Mosula]], [[Bagdadski vilajet|Bagdada]] i [[Vilajet Basra|Basre]], koje je organizirala u [[mandat Iraka]] 1920. godine.
[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif|desno|mini| Topografski zemljovid pograničnog područja]]
[[Datoteka:Kurdish_lands_(3D).gif|desno|mini| Topografski zemljovid pograničnog područja]]
Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{Cite book |last=Helmreich |first=Paul C. |title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 |publisher=Ohio State University Press |location=Columbus, Ohio |year=1974 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation|date=24 July 1923|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]|access-date=28 November 2012|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.  
Do [[Mirovni ugovor u Sèvresu|sporazuma iz Sèvresa]] iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.<ref name="IBS027"/><ref>{{Citiranje knjige |last=Helmreich |first=Paul C. |title=From Paris to Sèvres: The Partition of the Ottoman Empire at the Peace Conference of 1919–1920 |publisher=Ohio State University Press |location=Columbus, Ohio |year=1974 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/fromparistosevre0000helm/page/320 }}</ref> Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju [[Turski rat za nezavisnost|turskog rata za neovisnost]]; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. [[Ugovor iz Laussane|Ugovorom iz Loussane]] iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.<ref name="Treaty">{{Citation|date=24 July 1923|title=Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne|place=[[Lausanne]], [[Switzerland]]|access-date=28 November 2012|url=http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne}}</ref> Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.  


Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul.  <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged|date=2018|journal=The American Journal of International Law|volume=21|issue=4|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine.
Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu [[Mosulsko pitanje|uspjeli]] odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena [[Liga naroda|Ligi nacija]].<ref name="IBS027"/> U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul.  <ref name="cox">The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926</ref> Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio [[Stalni sud međunarodne pravde]] u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. [[Ugovor iz Ankare (1926)|ugovor iz Ankare]], kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.<ref>{{Citiranje časopisa|title=Treaty Between the United Kingdom and Iraq and Turkey Regarding the Settlement of the Frontier Between Turkey and Iraq, Together with Notes Exchanged|date=2018|journal=The American Journal of International Law|volume=21|issue=4|pages=136–143}}</ref> Granica je označena na terenu 1927. godine.

Inačica od 2. siječanj 2022. u 13:00

Pogreška pri izradbi sličice:
Zemljovid iračko-turske granice

Iračko-Turska granica duga je 367 km i proteže se od tromeđe sa Sirijom na zapadu do tromeđe s Iranom na istoku.[1]

Opis

Granica na zapadu započinje tromeđom sa Sirijom na ušću rijeke Habure u Tigris. Zatim slijedi rijeku Haburu prema istoku, a zatim rijeku Hezil Suyu prema sjeveroistoku. Granica se zatim okreće prema istoku i čini niz nepravilnih linija preko planinskih grebena i malih potočića, da bi na kraju skrenula prema jugu i nastavlja rijekom Hadži Bak (Hacibey Suyu). Zatim slijedi ovu rijeku sjeveroistočno do tromeđe s Iranom. Pogranično područje izuzetno je planinsko i s obje strane je naseljeno gotovo isključivo Kurdima.

Povijest

Početkom 20. stoljeća Osmansko carstvo uključivalo je teritorij današnje Turske i Iraka.[2] Tijekom Prvog svjetskog rata arapska pobuna, podržana od Britanije, uspjela je oduzeti Osmanlijama nazdor nad većinom Bliskog istoka. Kao rezultat tajnog anglo-francuskog sporazuma Sykes-Picot iz 1916. godine Britanija je stekla kontrolu nad osmanskim vilajetima Mosula, Bagdada i Basre, koje je organizirala u mandat Iraka 1920. godine.

Datoteka:Kurdish lands (3D).gif
Topografski zemljovid pograničnog područja

Do sporazuma iz Sèvresa iz 1920. godine anadolska Turska trebala je biti podijeljena, a područja sjeverno od Mosulskog vilajeta trebala su biti uključena u autonomnu ili neovisnu kurdsku državu.[2][3] Turski nacionalisti bili su ogorčeni sporazumom, pridonoseći izbijanju turskog rata za neovisnost; a turski uspjeh u ovom sukobu učinio je sporazum iz Sèvresa nemogućim za provesti. Ugovorom iz Loussane iz 1923. priznata je neovisnost Turske i dogovoreno je teritorijalno rješenje daleko povoljnije za Tursku, premda po cijenu da se Turska formalno odrekla bilo kakvog potraživanja na arapske zemlje.[4] Kao privremena mjera, bivša sjeverna granica Mosulski vilajet trebala je služiti kao granica između Iraka i Turske pod kontrolom Britanije, s preciznijim razgraničenjem o kojem će se kasnije dogovoriti.

Britanski i turski dužnosnici sastali su se 1924. godine, ali nisu uspjeli odrediti uzajamno zadovoljavajuću granicu i stvar je proslijeđena Ligi nacija.[2] U listopadu 1925. Liga je predložila granicu ('briselsku liniju') koja je u osnovi bila ista kao ona sjevernih granica starog vilajeta Mosul. [5] Nakon daljnjih razmatranja, Liga je službeno preporučila u srpnju 1925. da se koristi briselska linija, a taj je stav u studenom 1925. odobrio Stalni sud međunarodne pravde u Haagu. Britanija i Turska potpisale su 5. lipnja 1926. ugovor iz Ankare, kojim su obje države priznale briselsku liniju (uz neke manje izmjene) kao granicu.[6] Granica je označena na terenu 1927. godine.

Općenito srdačni, odnosi između Iraka i Turske postali su zategnuti nakon Zaljevskog rata (1990.–91); to je rezultiralo uspostavljanjem autonomnog kurdskog područja na sjeveru Iraka koje je pružalo utočište kurdskim gerilcima koji djeluju na jugoistoku Turske.[7] Od tada je Turska izvela brojne vojne upade preko granice u pokušaju da se suprotstavi gerilcima koje ona naziva kurdskim teroristima. [8] [9][10]

Prijelazi

Uz cijelu granicu postoje tri prijelaza, dva za kolski promet i jedan za kolski i željeznički promet. Najprometniji od tri, Habur, među najprometnijim je graničnim prijelazima na svijetu.

Granični prijelazi

Pogreška pri izradbi sličice:
Granični prijelaz kod Ibrahima Khalila

Vidi također

Izvori

  1. ↑ CIA World Factbook – Iraq, https://www.cia.gov/the-world-factbook/countries/iraq/, pristupljeno 4. travanj 2020. 
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2 International Boundary Study No. 27 – Iraq-Turkey Boundary, 30. siječanj 1964., https://fall.fsulawrc.com/collection/LimitsinSeas/IBS027.pdf, pristupljeno 4. travanj 2020. 
  3. ↑
    • Nepoznat parametar: url-access
  4. ↑ Treaty of Peace with Turkey signed at Lausanne, Lausanne, Switzerland, 24. srpanj 1923., http://wwi.lib.byu.edu/index.php/Treaty_of_Lausanne, pristupljeno 28. studeni 2012. 
  5. ↑ The Geography of the Mosul Boundary: Discussion "The Geographical Journal" 1926
  6. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
  7. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  8. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi news
    • Parametar title nije dopušten u klasi news
    • Parametar date nije dopušten u klasi news
    • Parametar url nije dopušten u klasi news
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi news
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi news
  9. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

  10. ↑
    • Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

v •  • u
Granice Iraka
v •  • u
Granice Turske
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Iračko-turska_granica&oldid=406893"