Kolubara: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '{{Dodaj infookvir|rijeka}}' u '{{Infookvir rijeka | ime = | slika = | vslike = <!-- veličina slike, bez "px", zadano 280 --> | slika_opis = | Duljina = | Nadmorska visina izvora = | Nadmorska visina ušća = | Minimalni istjek = | Maksimalni istjek = | Prosječni istjek = | Površina porječja = | Izvor = | Ušće...
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kolubara'''-->{{nedostaju izvori}}
<!--'''Kolubara'''-->{{nedostaju izvori}}
{{Dodaj infookvir|rijeka}}
{{Infookvir rijeka
| ime                        =
| slika                      =
| vslike                    =  <!-- veličina slike, bez "px", zadano 280 -->
| slika_opis                =
| Duljina                    =
| Nadmorska visina izvora    =
| Nadmorska visina ušća      =
| Minimalni istjek          =
| Maksimalni istjek          =
| Prosječni istjek          =
| Površina porječja          =
| Izvor                      =
| Ušće                      =
| Tip ušća                  =
| Pritoke                    =
| Brane                      =
| Države kroz koje protječe  =
| Gradovi kroz koje protječe =
| Slijev                    =
| Ulijeva se u              =
| Plovna od - do            =
| karta                      =
| vkarte                    =  <!-- veličina karte, bez "px", zadano 280 -->
| karta_opis                =
}}
[[Datoteka:Valjevo, Reka Kolubara, 01.jpg|mini|Rijeka Kolubara, Valjevo]]
[[Datoteka:Valjevo, Reka Kolubara, 01.jpg|mini|Rijeka Kolubara, Valjevo]]
[[Datoteka:Kolubara 23. 06. 2010.jpg|mini|Rijeka Kolubara]]
[[Datoteka:Kolubara 23. 06. 2010.jpg|mini|Rijeka Kolubara]]

Posljednja izmjena od 15. travanj 2025. u 20:08

Datoteka:Valjevo, Reka Kolubara, 01.jpg
Rijeka Kolubara, Valjevo
Pogreška pri izradbi sličice:
Rijeka Kolubara

Kolubara je rijeka u zapadnoj Srbiji, desna pritoka Save. Kolubara je duga oko 123 km, dok joj je porječje 3641 km². Nastaje od izvorišnih krakova Obnice i Jablanice.

Opći pregled

Kolubaru tvore dvije rijeke Obnica i Jablanica.

Obnica je rijeka u zapadnoj Srbiji koja izvire u podnožju planine Medvednik. Teče prema istoku, kroz sela Suvodanje, Bobova, Majinović, Pričević i Zlatarić, a kod grada Valjeva susreće rijeku Jablanicu i formira Kolubaru. Obnica je dugačka 25 km.

Jablanica nastaje na istočnim padinama planine Jablanik, samo nekoliko kilometara udaljena od Obnice. Zavija oko planine Parač i pored sela Balinović, prije nego što se sretne s Obnicom u Valjevu. Jablanica je duga 21,5 km.

Ovo je ujedno i početak 90 km (56 milja) regije doline Kolubare, podijeljene u dva velika dijela, koja se nazivaju Gornja Kolubara i Donja Kolubara (oko beogradskog predgrađa Obrenovac).

Gornja Kolubara

Na Valjevu Kolubara s desne strane prima rijeku Gradac i formira dolinu Valjeva između okolnih planina, u koju se izlijeva u nekoliko paralelnih tokova. Nakon Valjeva, najmnogoljudnijeg grada zapadne Srbije, na rijeci nema većih naselja, osim sela Mlađevo i Slovac i rijeka prima desne pritoke Ribnicu i Lepenicu i lijevu pritoku Rabasa. Na Slovcu, u blizini ušća desne pritoke u Toplicu, Kolubara je urezala epigenetsku Slovačku sutjesku koja razdvaja Gornju i Donju Kolubaru. Gornja Kolubara čini veći dio modernog kolubarskog okruga Srbije.

Donja Kolubara

Kolubara skreće prema sjeveru i nastavlja teći u nekoliko paralelnih tokova, primajući na ovom dijelu svoje glavne pritoke: rijeku Ljig, Turiju, Lukavicu i Peštan, s desne strane; Kladnica i Tamnava, slijeva. Zbog poplava, iako je njezina dolina gusto naseljena, na samoj rijeci nema naselja, sve dok ne stigne do Obrenovca, nekoliko kilometara prije nego što se ulije u Savu (plovna samo uz njezino ušće u Savu). Međutim, u blizini Kolubare nalaze se mnoga velika sela i gradovi: Lajkovac, Jabučje, Lazarevac, Šopić, Skobalj, Vreoci, Mali Borak, Veliki Crljeni, Draževac, Mislođin i Barič, gdje se ulijeva u Savu.

Sama donja Kolubara podijeljena je u dvije podregije, (gornji) kolubarski sliv ugljena i (donju) obrenovačku mikroregiju.

Izvori