More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
'''Kromofor''' je nezasićena [[atom]]ska skupina koja uzrokuje [[boja|obojenost]] [[Organski spoj|organskih spojeva]], na primjer skupina s nizom [[Kemijska veza|konjugiranih dvostrukih veza]] među [[ugljik]]ovim atomima (–C=C–C=C–), [[karbonilna skupina]] (>C=O), [[Nitrozo-spojevi|nitrozo-skupina]] (–N=O), [[Nitro-spojevi|nitro-skupina]] (–NO<sub>2</sub>), [[Azo-bojila|azo-skupina]] (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u [[molekula|molekulu]] [[kemijski spoj|kemijskog spoja]] (većinom [[Aromatski ugljikovodici|aromatskoga]]) upijanje ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] pomiče se, zbog pospješenja [[mezomerija|mezomerije]] u konjugiranome sustavu, iz [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] u [[Vidljiva svjetlost|vidljivi]] dio [[Spektar (fizika)|spektra]], što spoju daje obojenost ([[boja|boju]]). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se '''kromogen''', a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i [[auksokromne skupine]], koja omogućuje njegovo vezanje uz [[materijal]] (na primjer [[tekstil]]), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. <ref> '''kromofor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34163] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020. </ref> | '''Kromofor''' je nezasićena [[atom]]ska skupina koja uzrokuje [[boja|obojenost]] [[Organski spoj|organskih spojeva]], na primjer skupina s nizom [[Kemijska veza|konjugiranih dvostrukih veza]] među [[ugljik]]ovim atomima (–C=C–C=C–), [[karbonilna skupina]] (>C=O), [[Nitrozo-spojevi|nitrozo-skupina]] (–N=O), [[Nitro-spojevi|nitro-skupina]] (–NO<sub>2</sub>), [[Azo-bojila|azo-skupina]] (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u [[molekula|molekulu]] [[kemijski spoj|kemijskog spoja]] (većinom [[Aromatski ugljikovodici|aromatskoga]]) upijanje ili [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] pomiče se, zbog pospješenja [[mezomerija|mezomerije]] u konjugiranome sustavu, iz [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] u [[Vidljiva svjetlost|vidljivi]] dio [[Spektar (fizika)|spektra]], što spoju daje obojenost ([[boja|boju]]). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se '''kromogen''', a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i [[auksokromne skupine]], koja omogućuje njegovo vezanje uz [[materijal]] (na primjer [[tekstil]]), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. <ref> '''kromofor''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34163] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020. </ref> | ||
Kromofor je dio [[molekule]] koji je odgovoran za njezinu boju. <ref>IUPAC Gold Book [http://goldbook.iupac.org/C01076.html Chromophore]</ref> [[Boja]] koju vidimo našim [[oči]]ma je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra [[valna duljina|valne duljine]] vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje [[Energijske razine|energetska razlika]] između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom [[elektron]]a iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. <ref>{{ | Kromofor je dio [[molekule]] koji je odgovoran za njezinu boju. <ref>IUPAC Gold Book [http://goldbook.iupac.org/C01076.html Chromophore]</ref> [[Boja]] koju vidimo našim [[oči]]ma je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra [[valna duljina|valne duljine]] vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje [[Energijske razine|energetska razlika]] između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom [[elektron]]a iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. <ref>{{Citiranje knjige |last1=Lipton |first1=Mark |title=Purdue: Chem 26505: Organic Chemistry I (Lipton) |date=Jan 31, 2017 |publisher=Purdue University |edition=LibreTexts |chapter-url=https://chem.libretexts.org/Courses/Purdue/Purdue%3A_Chem_26505%3A_Organic_Chemistry_I_(Lipton)/Chapter_1._Electronic_Structure_and_Chemical_Bonding/1.10%3A_Pi_Conjugation |chapter=Chapter 1. Electronic Structure and Chemical Bonding}}</ref> | ||
== Auksokromne skupine == | == Auksokromne skupine == | ||
Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 15:44
.jpeg)
Kromofor je nezasićena atomska skupina koja uzrokuje obojenost organskih spojeva, na primjer skupina s nizom konjugiranih dvostrukih veza među ugljikovim atomima (–C=C–C=C–), karbonilna skupina (>C=O), nitrozo-skupina (–N=O), nitro-skupina (–NO2), azo-skupina (–N=N–) i slično. Njezinim uvođenjem u molekulu kemijskog spoja (većinom aromatskoga) upijanje ili apsorpcija elektromagnetskog zračenja pomiče se, zbog pospješenja mezomerije u konjugiranome sustavu, iz ultraljubičastog u vidljivi dio spektra, što spoju daje obojenost (boju). Spoj koji uvođenjem kromofora može postati obojen naziva se kromogen, a uporabna svojstva u smislu bojila dobiva tek uvođenjem i auksokromne skupine, koja omogućuje njegovo vezanje uz materijal (na primjer tekstil), a također utječe i na promjenu područja apsorpcije i produljivanje boje. [2]
Kromofor je dio molekule koji je odgovoran za njezinu boju. [3] Boja koju vidimo našim očima je ona koja se ne apsorbira unutar određenog spektra valne duljine vidljive svjetlosti. Kromofor je područje u molekuli gdje energetska razlika između dvije odvojene molekularne orbitale pada unutar raspona vidljivog spektra. Vidljiva svjetlost koja pogodi kromofor može se apsorbirati pobudom elektrona iz svog osnovnog stanja u pobuđeno stanje. U biološkim molekulama koje služe za hvatanje ili otkrivanje svjetlosne energije, kromofor je dio koji uzrokuje prostornu promjenu molekule kada ih pogodi svjetlost. [4]
Auksokromne skupine
Podrobniji članak o temi: Auksokromne skupineAuksokromne skupine (grč. αὔξω: rastem + χρῶμα: boja) su organski supstituenti (zamjenske grupe) sa slobodnim elektronskim parovima koji osposobljavaju obojene kemijske tvari da se mogu upotrebljavati kao tehnička bojila, na primjer supstituenti –OH, –NH2, –COOH.
Izvori
- ↑ Kräutler, Bernhard (26. veljača 2016.). "Breakdown of Chlorophyll in Higher Plants—Phyllobilins as Abundant, Yet Hardly Visible Signs of Ripening, Senescence, and Cell Death". Angew. Chem. Int. Ed. 4882 (55): 4882–4907. doi:10.1002/anie.201508928. PMC 4950323. PMID 26919572. //www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC4950323/
- ↑ kromofor, [1] "Hrvatska enciklopedija", mrežno izdanje, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 31. 7. 2020.
- ↑ IUPAC Gold Book Chromophore
- ↑ Lua error in Modul:Citation/CS1 at line 4096: data for mw.loadData contains unsupported data type 'function'.