Zemljin blizanac: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Zemljin blizanac'''-->[[Datoteka:Artist's Concept of Earth-Like Planets in the Future Universe.jpg|mini|Umjetnčki dojam planeta sličnih Zemlji.<ref>{{ | <!--'''Zemljin blizanac'''-->[[Datoteka:Artist's Concept of Earth-Like Planets in the Future Universe.jpg|mini|Umjetnčki dojam planeta sličnih Zemlji.<ref>{{Citiranje weba|title=Artist's Concept of Earth-Like Planets in the Future Universe|url=http://www.spacetelescope.org/images/opo1535a/|accessdate=25 June 2020}}</ref>]] | ||
'''Zemljin blizanac''' ili '''Zemljin analog''' je [[planet]] ili [[prirodni satelit]] koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi. | '''Zemljin blizanac''' ili '''Zemljin analog''' je [[planet]] ili [[prirodni satelit]] koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi. | ||
Posljednja izmjena od 22. prosinac 2021. u 03:36

Zemljin blizanac ili Zemljin analog je planet ili prirodni satelit koji ima fizička svojstva slična Zemljinima. Ti planeti mogu biti potencijalno naseljivi.
Prije znanstvene potrage i proučavanja ekstrasolarnih planeta, mogućnost postojanja Zemljinih analoga je argumentirana preko filozofije i znanstvene fantastike. Načelo osrednjosti sugerira da bi planeti poput Zemlje trebali biti uobičajeni u svemiru, dok hipoteza o rijetkoj Zemlji sugerira da su oni izuzetno rijetki. Do sada otkrivene tisuće egzoplanetarnih zvijezdanih sustava duboko se razlikuju od našeg Sunčevog sustava, podržavajući hipotezu o rijetkoj Zemlji.
Filozofi su istakli da je veličina svemira takva da negdje mora postojati skoro identični planet. U dalekoj budućnosti ljudi će se možda koristiti tehnologijom za umjetno dobivanje zemljinog analoga teraformiranjem. Teorija multisvemira sugerira da bi zemljin blizanac mogao postojati u drugom svemiru ili čak biti druga verzija same Zemlje u paralelnom svemiru.
4. studenoga 2013., astronomi su objavili, na temelju Keplerovih podataka, da bi moglo biti čak 40 milijardi stjenovitih planeta koji kruže u nastanjivoj zoni u orbiti oko Sunčevih blizanaca i crvenih patuljastih zvijezda unutar Mliječnog puta.[2][3] Najbliži takav planet možda je udaljen 12 svjetlosnih godina.
Izvori
- ↑ • Parametar
accessdatenije dopušten u klasiweb - ↑ • Parametar
lastnije dopušten u klasinews
• Parametardatenije dopušten u klasinews
• Parametarauthornije dopušten u klasinews
• Parametartitlenije dopušten u klasinews
• Parametarfirstnije dopušten u klasinews
• Parametarworknije dopušten u klasinews
• Parametarurlnije dopušten u klasinews
• Parametartypenije dopušten u klasinews
• Parametaraccessdatenije dopušten u klasinews - ↑ • Nepoznat parametar:
issue
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal