Zemljopisne koordinate: 42°01′25″N 21°25′07″E / 42.023517°N 21.418733°E
Skopski akvadukt: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
m bny |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
[[Datoteka:АквадуктSkopje.jpg|mini|340px|desno|Skopski akvadukt.]] | |||
'''Skopski akvadukt ''' je [[Arheologija|arheološko]] nalazište 2 km sjeverozapadno od [[Skoplje|Skopja]] kod sela Vizbegovo blizu nalazišta [[Scupi]] u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]. Skopski [[Vodovod|akvadukt]] je jedini u Makedoniji, i jedan od tri takva objekta iz bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]] ( [[Dioklecijanov akvadukt]] kod [[Split|Splita]] i Akvadukt u [[Bar (grad)|Baru]]). | '''Skopski akvadukt ''' je [[Arheologija|arheološko]] nalazište 2 km sjeverozapadno od [[Skoplje|Skopja]] kod sela Vizbegovo blizu nalazišta [[Scupi]] u [[Republika Makedonija|Makedoniji]]. Skopski [[Vodovod|akvadukt]] je jedini u Makedoniji, i jedan od tri takva objekta iz bivše [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]] ( [[Dioklecijanov akvadukt]] kod [[Split|Splita]] i Akvadukt u [[Bar (grad)|Baru]]). | ||
Inačica od 14. travanj 2022. u 13:55
Skopski akvadukt je arheološko nalazište 2 km sjeverozapadno od Skopja kod sela Vizbegovo blizu nalazišta Scupi u Makedoniji. Skopski akvadukt je jedini u Makedoniji, i jedan od tri takva objekta iz bivše Jugoslavije ( Dioklecijanov akvadukt kod Splita i Akvadukt u Baru).
Pitanje kad je izgrađen Skopski akvadukt i danas je nerašćišćeno. Postoje tri teorije:
- za vladavine Rima, po toj teoriji vodio je vodu do legionarskog naselja Scupia
- za vladavine Bizanta i to za vladavine cara Justinijana, po ovoj teoriji dopremao je vodu za novo naselje Justiniana Prima
- za Otomanskog carstva, po ovoj teoriji izgrađen je u XVI st. za potrebe velikog broja turskih javnih kupališta (hamama).[1]
Ova impresivna građevina od kamena i cigle od koje je danas ostalo oko 400 metara sa 55 lukova, dovodila je čistu planinsku izvorsku vodu iz Skopske Crne Gore do grada. Ovaj akvadukt bio je u upotrebi do XVIII st.
Izvori
- ↑ Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{Citiranje web}},, (eng.)