More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Populacija I''' je zajednički naziv za mlade [[zvijezde]], zvjezdane skupove i [[asocijacija (astronomija)|asocijacije]] koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih [[nukleosinteza|nukleosintezom]] u jezgrama drugih ([[Populacija II]]), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini [[galaktička ravnina|galaktičke ravnine]], pogotovo u [[spiralni krakovi|spiralnim kracima]]. | |||
U astronomiji i [[fizička kozmologija|fizičkoj kozmologiji]], '''metaličnost''' (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije [[vodik]] ('''''X''''') ili [[helij]] ('''''Y''''').<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language = eng.| title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf| language = eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Većina fizičke tvari u [[svemir]]u u obliku je vodika i helija, pa [[astronom]]i se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"<ref name="Martin">{{Citiranje weba |author=John C. Martin |title=What we learn from a star's metal content |work=New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood |language = eng.| url=https://edocs.uis.edu/jmart5/www/rrlyrae/metals.htm |accessdate=7. rujna 2005.}}</ref> Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute [[kovina|kovine]] (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] i efektivno nemaju [[kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]], uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, [[zvijezda|zvijezde]] i [[maglica|maglice]] s visokim udjelom [[ugljik]]a, [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[neon]]a nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima. | U astronomiji i [[fizička kozmologija|fizičkoj kozmologiji]], '''metaličnost''' (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije [[vodik]] ('''''X''''') ili [[helij]] ('''''Y''''').<ref name=MPGs>{{cite journal| author=D. Kunth| author2=G. Östlin| last-author-amp=yes| language = eng.| title=The Most Metal-poor Galaxies| url=http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html| date=2000| publisher=The Astronomy and Astrophysics Review| volume=10| issue=1| accessdate=3. veljače 2015.}}</ref><ref>{{Citiranje weba| author=W. Sutherland| url=http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf| language = eng.| title=The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution| date=26. ožujka 2013.| accessdate=13. siječnja 2015.}}</ref> Većina fizičke tvari u [[svemir]]u u obliku je vodika i helija, pa [[astronom]]i se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"<ref name="Martin">{{Citiranje weba |author=John C. Martin |title=What we learn from a star's metal content |work=New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood |language = eng.| url=https://edocs.uis.edu/jmart5/www/rrlyrae/metals.htm |accessdate=7. rujna 2005.}}</ref> Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute [[kovina|kovine]] (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz [[kemijska reakcija|kemijske reakcije]] i efektivno nemaju [[kemijsko svojstvo|kemijska svojstva]], uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, [[zvijezda|zvijezde]] i [[maglica|maglice]] s visokim udjelom [[ugljik]]a, [[dušik]]a, [[kisik]]a i [[neon]]a nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 02:14
Populacija I je zajednički naziv za mlade zvijezde, zvjezdane skupove i asocijacije koje sadrže veći udio težih elemenata nastalih nukleosintezom u jezgrama drugih (Populacija II), potrošenih zvijezda. Ove zvijezde se tipično nalaze u blizini galaktičke ravnine, pogotovo u spiralnim kracima.
U astronomiji i fizičkoj kozmologiji, metaličnost (metalicitet), oznaka Z, predstavlja udio mase zvijezde ili bilo kojeg drugog svemirskog objekta koji nije vodik (X) ili helij (Y).[1][2] Većina fizičke tvari u svemiru u obliku je vodika i helija, pa astronomi se služe riječju "kovine" (metali) kao pogodni kratki izraz za "svi elementi osim vodika i helija"[3] Ova se uporaba razlikuje od obične fizičke definicije krute kovine (metala). Razlog zašto astronomi služe se ovom riječju jest ta što pri visokoj temperaturi i tlaku koji je prirodno okružje unutar zvijezde, atomi ne prolaze kroz kemijske reakcije i efektivno nemaju kemijska svojstva, uključujući i ona pod kojima obično se podrazumijeva kovine. Primjerice, zvijezde i maglice s visokim udjelom ugljika, dušika, kisika i neona nose naslov "kovinom bogatih" u astrofizičkom smislu, iako su u kemiji ti elementi nemetalima.
Poveznice
Izvori
- ↑ D. Kunth; G. Östlin (2000) (engl.). The Most Metal-poor Galaxies. 10. The Astronomy and Astrophysics Review. http://ned.ipac.caltech.edu/level5/Kunth/Kunth1.html Pristupljeno 3. veljače 2015.
- ↑ W. Sutherland (26. ožujka 2013.). "The Galaxy. Chapter 4. Galactic Chemical Evolution" (engl.). http://www.maths.qmul.ac.uk/~wjs/MTH726U/chap4.pdf Pristupljeno 13. siječnja 2015.
- ↑ John C. Martin. "What we learn from a star's metal content" (engl.). New Analysis RR Lyrae Kinematics in the Solar Neighborhood. https://edocs.uis.edu/jmart5/www/rrlyrae/metals.htm Pristupljeno 7. rujna 2005.