Toggle menu
243,8 tis.
110
18
642,4 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Pravi križ: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)
m file->datoteka
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Pravi križ'''-->[[File:Giotto Crucifixion.jpg|00px|thumb|"Razapinjanje Isusa", Giotto ''oko'' [[1310.]]]]
<!--'''Pravi križ'''-->[[Datoteka:Giotto Crucifixion.jpg|00px|thumb|"Razapinjanje Isusa", Giotto ''oko'' [[1310.]]]]
''' Pravi križ''' je naziv za fizičke ostatke drvenog [[križ]]a za koga se vjeruje da je na njemu, prema [[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji, [[Isusovo razapinjanje|razapet]] [[Isus]].
''' Pravi križ''' je naziv za fizičke ostatke drvenog [[križ]]a za koga se vjeruje da je na njemu, prema [[kršćanstvo|kršćanskoj]] tradiciji, [[Isusovo razapinjanje|razapet]] [[Isus]].



Posljednja izmjena od 7. svibanj 2022. u 16:20

"Razapinjanje Isusa", Giotto oko 1310.

Pravi križ je naziv za fizičke ostatke drvenog križa za koga se vjeruje da je na njemu, prema kršćanskoj tradiciji, razapet Isus.

Prema postnicejskim povjesničarima, Sokratu Skolastiku i drugim autorima, carica Helena (o. 250. – o. 330.), majka Konstantina, prvog kršćanskog cara Rima, je oko 326.-328. putovala po Svetoj zemlji, podižući crkve i osnivajući zaklade za pomoć siromašnima. Poslije, odnosno krajem 4. stoljeća, se u tekstu Gelazija iz Cezareje, a nakon njega u Rufin Akvilejski, tvrdilo kako je otkrila skrovište za tri križa, za koje se vjerovalo da su korišteni za Isusovo razapinjanje.

Mnoge crkve danas posjeduju fragmentarne ostatke za koje se po tradiciji tvrdi kako potječu od Pravog križa. Njihova autentičnost nije opće prihvaćena od svih kršćanskih vjernika i točnost izvještaja od otkriću Pravog križa je upitna za neke kršćane. Prihvaćanje i vjerovanja tradicija koje se vezuju uz ranu kršćansku crkvu je uglavnom ograničeno na katoličku i Pravoslavne Crkve. Srednjovjekovne legende vezane uz Pravi križ se, pak, značajno razlikuju u katoličkim i pravoslavnim tradicijama. Sa druge strane, i Katolička i Pravoslavne Crkve slave Helenu kao sveticu, kao i anglikanska zajednica.

U riznici dubrovačke katedrale se, između ostalog, nalazi komad drveta s Isusova križa. Prema predaji ga je u Dubrovnik donijela hrvatska kraljica Margarita.[1]

Izvori

  1. [http://www.tzdubrovnik.hr/vodic_novost.php?id=1558&id_main=1548#.VXIlCM_tmko tz dbk: Riznica dubrovačke Katedrale ogledalo je dubrovačkog bogatstva i kulture...

Vanjske poveznice