1860.: razlika između inačica
Prijeđi na navigaciju
Prijeđi na pretraživanje
m Bot: Automatska zamjena teksta (-<!--'''(.*?)'''--> +) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 5: | Redak 5: | ||
* Biskup [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]] traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom | * Biskup [[Josip Juraj Strossmayer|Strossmayer]] traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom | ||
* Ban [[Josip Šokčević]] uvodi u urede hrvatski jezik | * Ban [[Josip Šokčević]] uvodi u urede hrvatski jezik | ||
* [[Listopadska diploma|Listopadskom diplomom]] proglašen je kraj Bachovog apsolutizma | * [[1. listopada]] — Car [[Franjo Josip I.]] donio [[Listopadska diploma|Listopadsku diplomu]], kojom je prihvatio stav pojačanog [[Carevinsko vijeće|Carevinskog vijeća]] o potrebi reorganizacije Monarhije na federalnom načelu. Tim je bilo predviđeno sazivanje Carevinskog vijeća za čitavu Monarhiju te sazivanje zemaljskih sabora za pojedine kraljevine i zemlje u sklopu Habsburške Monarhije, uz ravnomjernu podjelu nadležnosti.<ref>Ivan Kosnica: [https://hrcak.srce.hr/file/483057 ''Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji '']. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 343.</ref> [[Listopadska diploma|Listopadskom diplomom]] proglašen je kraj [[Bachov apsolutizam|Bachovog apsolutizma]]. | ||
* Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./[[1861.]] traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj. | * [[Obljetnice u svezi s hrvatskim jezikom|Zaključak]] banske konferencije u Zagrebu 1860./[[1861.]] traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj. | ||
* U [[Križevci]]ma je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno-šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. | * U [[Križevci]]ma je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno-šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi. | ||
Inačica od 24. studeni 2025. u 00:01
◄ | 18. stoljeće | 19. stoljeće | 20. stoljeće | ►
◄ | 1830-ih | 1840-ih | 1850-ih | 1860-ih | 1870-ih | 1880-ih | 1890-ih | ►
◄◄ | ◄ | 1857. | 1858. | 1859. | 1860. | 1861. | 1862. | 1863. | ► | ►►
Arheologija • Arhitektura • Astronomija • Biologija • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Novinstvo • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Šport • Znanost • Željeznički promet
Događaji
- U Međimurju sagrađena prva željeznička pruga na hrvatskom prostoru.
- Biskup Strossmayer traži vraćanje hrvatskog jezika u sve škole i urede te sjedinjenje Dalmacije s užom Hrvatskom
- Ban Josip Šokčević uvodi u urede hrvatski jezik
- 1. listopada — Car Franjo Josip I. donio Listopadsku diplomu, kojom je prihvatio stav pojačanog Carevinskog vijeća o potrebi reorganizacije Monarhije na federalnom načelu. Tim je bilo predviđeno sazivanje Carevinskog vijeća za čitavu Monarhiju te sazivanje zemaljskih sabora za pojedine kraljevine i zemlje u sklopu Habsburške Monarhije, uz ravnomjernu podjelu nadležnosti.[1] Listopadskom diplomom proglašen je kraj Bachovog apsolutizma.
- Zaključak banske konferencije u Zagrebu 1860./1861. traži od cara uvođenje hrvatskoga jezika u sve javne poslove, osnutak hrvatsko-slavonske dvorske kancelarije, imenovanje velikih župana te sjedinjenje Vojne krajine, Dalmacije, Kvarnerskih otoka i i istarskih kotara (Volosko, Labin i Novigrad) Hrvatskoj.
- U Križevcima je osnovano Gospodarsko-šumarsko učilište, najstarije poljoprivredno-šumarsko učilište u jugoistočnoj Europi.
Rođenja
- 1. siječnja – Karlo Lwanga, ugandski katolički svetac († 1886.)
- 9. svibnja – J. M. Barrie, škotski književnik († 1937.)
- 29. svibnja – Isaac Albéniz, španjolski pijanist i skladatelj († 1909.)
- 29. lipnja – Anton Pavlovič Čehov, ruski književnik († 1904.)
- 7. srpnja – Gustav Mahler, austrijski skladatelj i dirigent († 1911.)
- 31. kolovoza – Ante Biankini, hrvatski liječnik i političar († 1934.)
- 1. rujna – Georg von Waldersee, njemački general i vojni zapovjednik († 1932.)
- 15. prosinca – Niels Ryberg Finsen, danski znanstvenik († 1904.)
Smrti
- 21. rujna – Arthur Schopenhauer, njemački filozof (* 1788.)
Vanjske poveznice
| Datoteka:Commons-logo.svg | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: 1860. |
- ↑ Ivan Kosnica: Godine 1860./1861. i državljanstvo u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji . Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Vol. 46 br. 2, 2025. , str. 343.